Iza nas je Dan sjećanja na žrtve holokausta (27. siječnja) koji se obilježava u većini zemalja Europe, u SAD-u, Australiji i drugim državama. Tim je povodom Memorijalni muzej holokausta u Washingtonu javnosti je predstavio brojne fotografije iz povijesnih arhiva i preživjelih obiteljskih kolekcija koje prikazuju života Židova prije i tijekom holokausta, posebno u Europi. Mnogo pažnje su privukli prikazi života židovske manjine na području Hrvatske.
Grupni portret djece iz židovske škole u gradu Osijeku, odjevene za blagdan Purim koji slavi izbavljenje Židova iz Perzije. Prva s lijeva u donjem redu je Miriam Spitzer, treća s desne strane u istom redu je Leah Spitzer, a četvrta je Nada Langfelder. Suzy Nadj je u drugom redu, čevrta s desne strane, profil Egona Nadja je s desne strane u drugom redu, dok su Bella i Ruti Shmukler u centru najgornjeg reda. Fotografija je snimljena 1936. godine.
Grupni portret žena koje su na tečaju kuhanja na plin u Zagrebu. Na slici, treća s lijeva u trećem redu, jest Rosa Klein, baka čovjeka koji je dao fotografiju. Fotografija je snimljena 1938. godine.
Portret opernog pjevača Maxa Chankina koji je živio u Osijeku. Fotografiju je muzeju na korištenje dao nećak njegovog brata Jacoba. Max Chankin je ubijen tijekom rata. Fotografija je snimljena negdje između 1920. i 1930. godine.
Dva mlada židovska poduzetnika, braća Zdenko (lijevo) i Dragan Klein u jednoj zagrebačkoj ulici. Fotografija je snimljena između 1930. i 1941. godine.
Tri Židovke se druže u salonu u Osijeku. S desne strane je Ilonka Spitzer,a fotografija je snimljena između 1930. i 1940. godine.
Portret djevojčica imena Zdenka Apler odjevene u svečanu haljinu. Fotografija je snimljena 05. svibnja 1934. godine u Ludbregu.
Djevojčica Rina i njezin bratić Reuven Stein poziraju u zagrebačkoj ulici. Reuven je sin Ella Willera koji je nekoliko godina kasnije ubijen u logoru Auschwitz. Fotografija je snimljena 23. ožujka 1938. godine.
Brat i sestra Marta i Aurel Kupfermann poziraju pokraj bazena u Zagrebu, snimljeno na ljeto 1936. godine.
Studijski portret bračnog para Blanke i Dragutina Buchlera kojime su obilježili prvu godišnjicu braka. Fotografija je snimljena 1937. godine.
Grupni portret prijatelja, Židova i onih koji to nisu, na druženju u Ludbregu. U sredini prvog reda je Silva Deutsch, a iza nje su Giza Deutsch i Ljudevit (Ludva) Vrančić do Gize. Fotografija je snimljena između 1920. i 1930. godine.
Mlada obitelj došla je posjetiti zagrebački zološki vrt. Na fotografiji, snimljenoj 26. svibnja, su Salamon i Silva Basch sa kćeri Teodorom.
Portret židovske obitelji u Zagrebu. U prvom planu su Aurel i Marta Kupfermann, a iza njih su (slijeva na desno) Dragan Klein, Blanka Kupfermann te Zlatan i Bruno Klein. Fotografija je snimljena 1936. godine.
Grupni portret petero braće i sestre, djece Juliusa i Rose (Gruenwald) Klein. S lijeva na desno to su: Zdenko (sjedi) i Zlatan Klein (stoji), Blanka Klein Kupfermann, Milan (sjedi), Dragan (stoji iza Milana) i Bruno Klein. Svi su muškarci ubijeni u holokaustu. Fotografija je snimljena 1930. godine.
Grupni portret mladih Židova i Židovki odjevenih u kostime u Osijeku. Fotografija je snimljena između 1922. godine i 1930. godine.
Članovi porodice Klein poziraju ispred svog doma u Zagrebu. Među fotografiranima su Marta i Aurel Kupfermann (dvoje djece), te Julius i Rosa Klein. Fotografija je snimljena 1936. godine.
Leševi izgladnjele djece na podu neidentificiranog logora smrti za djecu u Hrvatskoj. Fotografija snimljena između 1941. godine i 1945. godine.
Grupni portret djece izbjeglica u gradu Splitu. Fotografija je snimljena u travnju 1943. godine.
Skupina djece čekaju u redu ispred neidentificiranog logora smrti u Hrvatskoj, fotografija je snimljena između lipnja i kolovoza 1942. godine.
Grupni portret židovskih izbjeglica iz Austrije na selu u sjevernoj Hrvatskoj. Fotografija je snimljena između 1939. godine i 1941.
Grupa djece čekaju u redu u neidentificiranom logoru smrti (vjerojatno Sisak) u Hrvatskoj. Fotografija je snimljena između lipnja i kolovoza 1942. godine.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
hrvatski židovi i židovski hrvati u hrvatske su gradove donijeli srednoeuropsku kulturu. nažalost, bili su poubijani, a mi smo, između ostalog, zbog toga kažnjeni balkanizacijom naših gradova.
A disu sada hr komentari