Etiopija je u utorak službeno pokrenula najveću hidroelektranu u Africi, projekt koji će osiguravati energiju za milijune Etiopljana, ali i produbiti tenzije s Egiptom koji se nalazi nizvodno, što zabrinjava cijelu regiju. Snaga "Velike etiopske renesanse brane", izgrađene na N ilu na granici sa Sudanom, postupno je povećavana od 2022. kada je pokrenuta prva turbina i u utorak je dosegla svoj maksimalni kapacitet od 5150 MW. Po tome se svrstala među 20 najvećih hidroelektrana na svijetu. Zid brane visok je 145 metara i dug gotovo dva kilometra. Usporedbe radi, ima oko četvrtinu kapaciteta kineske brane Tri klanca, najveće na svijetu.
Međutim, elektrana još nije dostigla svoj puni kapacitet, koji iznosi oko 6000 megavata, što je otprilike ekvivalentno četirima modernim nuklearnim elektranama. Megaprojekt je koštao više od 3,4 milijarde eura. Većina financiranja došla je iz Etiopije. Međutim, uključeni su i Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond. Kineske banke uložile su u turbine i elektroniku. Megabrana je ključna za gospodarski razvoj Etiopije u kojoj gotovo 60 posto Etiopljana nema pristup električnoj energiji, piše Tagesschau.
Ogroman izvoznik struje
"Etiopija već prodaje električnu energiju susjednim zemljama Keniji i Sudanu, kao i Tanzaniji.U budućnosti će ih biti još više", kaže Javas Bigambo, politički analitičar u Interthought Consultingu u Nairobiju. „Drugim zemljama također je hitno potrebno više električne energije, na primjer Ugandi i Somaliji. Etiopija je stoga na putu da postane ogroman izvoznik energije u istočnoj Africi – zahvaljujući projektu brane vrijednom više milijardi dolara.“
"Bojimo se nestašice vode"
"Bojimo se ozbiljne nestašice vode"Nil znači život u Egiptu bogatom pustinjama - to je slučaj još od egipatskih faraona prije više od 7000 godina, kaže bivši egipatski ministar navodnjavanja Muhammad Nasar Eldin Allam, sada profesor inženjerstva na Sveučilištu u Kairu.„Problem je što se bojimo velike nestašice vode zbog etiopske brane. A za to postoji jednostavan razlog: Egipat leži na kraju Nila. Same oborine nisu dovoljne. Stoga se bojimo znatno manje vode za poljoprivredu, manje pitke vode, manje vode za industriju.“Egipat ima otprilike 118 milijuna stanovnika, a taj broj raste. Prema prognozama Ujedinjenih naroda, zemlja je ove godine premašila prag apsolutne nestašice vode.
Unatoč diplomatskim naporima koji traju više od deset godina, zemlje nisu uspjele postići dogovor. A budući da nema dogovora, Egipat i Sudan smatraju rad brane kršenjem međunarodnog prava i prijetnjom svojoj egzistenciji. Još uvijek nije jasno koliko će vode Etiopija dopustiti da teče nizvodno u slučaju suše. Radi se i o nadmoći. Moćna zemlja Egipat ne želi izgubiti kontrolu nad Nilom. Etiopija, s druge strane, vjeruje da ima pravo koristiti riječnu vodu za vlastite potrebe. Štoviše, zemlja je u tome opravdana i zato što Egipat koristi vodu za proizvodnju električne energije, na primjer, s poznatom Asuanskom branom. To je sukob oko prirodnih resursa - i rješenje zasad nije na vidiku. Egipat, koji ima gotovo 108 milijuna stanovnika, ovisi o Nilu za gotovo 90 posto potrošnje pitke vode.
Projekt brane također je stvar moći. Glasnogovornik vlade opisao je Veliku etiopsku renesansnu branu (GERD) kao snažan simbol nacionalnog jedinstva. Za etiopskog premijera Abiya Ahmeta, brana je također prestižni projekt.Koliko god se nova brana slavi u Etiopiji, u drugim zemljama uz Nil, uključujući susjedni Sudan i, prije svega, Egipat, doživljava se kao prijetnja. Ove dvije zemlje leže daleko iza izvora rijeke. Nil ima ukupnu duljinu od preko 6600 kilometara, što ga čini jednom od najdužih rijeka na svijetu. Napajaju ga dva glavna izvora: Bijeli Nil iz planina istočne Afrike i Plavi Nil iz Etiopije. Nil završava u Egiptu, odakle se ulijeva u Sredozemno more.
