Najveća YU tajna: Titov nuklearni bunker

Prije nešto više od tri desetljeća na planini Zlatar blizu Konjica u BiH izgrađeno je atomsko sklonište koje je bilo glavno zapovjedno mjesto bivše JNA, a za objekt su znala samo četiri službena zapovjednika, pisao je prije nekoliko godina portal klix.ba. Radnici koji su pomagali u izgradnji DO Ark (Atomska ratna komanda), kako je službeni naziv Titovog bunkera, morali su potpisati i ugovore o šutnji.

Gradnja Titova bunkera trajala je od 1953. do 1979. godine i stajala je 4,6 milijardi dolara. Od početka gradnje objekt su skrivale priroda i tri kuće, te se po ničem nije dalo zaključiti da se upravo ispod njih nalazi najvažniji vojni objekt u SFRJ.

Tri dijela cjeline

Bunker je sastavljen od tri dijela. Prvi, maskirni dio vidljiv je izvana i to nadzorne rezidencije, objekta za uže osiguranje bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, te objekta za smještaj tehničke podrške. 

Pogledajte galeriju.

1/12

Kada se prođe kroz hodnik prve kuće otvaraju se metalna vrata debljine 1,20 metara iza kojih je tunel koji vodi u srce atomskog skloništa na dubinu od 280 metara. Tuneli su veza između maskirnog dijela i atomskog skloništa koje može izdržati nuklearni udar od 20 kilotona. 

Posljednji dio objekta u obliku je potkove i ima 12 blokova. Unutar njega su sustavi za zaštitu, protupožarni sustav, sustav za zaštitu od nuklearnog udara i klima. Bunker ima alternativni izlaz kojeg nema na mapi, a vodi na 170 metara visoko brdo iznad objekta. 

Titu izgradili luksuznu rezidenciju

Više od sto spavaonica raspoređeno je na ukupno 6854 četvorna metra površine u kojima je u slučaju nuklearnog udara moglo spavati 350 ljudi iz najvišeg političkog i državnog vrha SFRJ. U njemu su mogli boraviti čak šest mjeseci bez ikakvih kontakata s vanjskim svijetom. Pored niza prostorija, značajno mjesto zauzima i Titova luksuzna rezidencija s pet prostorija. 

Objekt je danas muzej koji pripada Ministarstvu obrane BiH, a čuva ga pet vojnika, te se u njemu održavaju kulturne manifestacije.