Top News
25464 prikaza

Nešto se kuha: HDZ-ova urota protiv Milanovića

Nastavak sa stranice: 1

Sa sličnim problemima u pravosuđu suočavaju se i sve zapadnobalkanske države, koje imaju probleme s pravosuđem i funkcioniranjem pravne države, pa i Hrvatska, unatoč činjenici da je Hrvatska gotovo osam godina punopravna članica Europske unije. O vettingu se govorilo i u Bosni i Hercegovini, koja se također suočava s problemom kriminala i korupcije na svim razinama vlasti, ali su ga tamošnje vlasti odbile. 


Hrvatsko je pravosuđe i dalje na europskom dnu, a situacija je, sudeći po stalnim skandalima u pravosuđu i sramotnim presudama hrvatskih sudova, sve gora. Da nešto ozbiljno ne štima s hrvatskim pravosuđem ne misle jedino oni koji su na njegovu čelu, poput dosadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Sesse, koji uvjerava da pravosuđe radi kvalitetno i neovisno te da je problem u medijima koji su kritični prema stanju u pravosuđu i građanima koji im vjeruju, a ne u samom pravosudnom sustavu koji je, kako kaže, neopravdano postao “boksačka vreća”. 

 | Author: Dalibor Urukalović/PIXSELL Dalibor Urukalović/PIXSELL

Za razliku od pravosudnih reformi koje jamče kontinuitet u pravosuđu, vetting je jedan od onih postupaka kojima se osigurava diskontinuitet, odnosno radikalni prekid s dosadašnjom praksom. U hrvatskom sudstvu, primjerice, radi i jedna sutkinja za koju je SOA prilikom sigurnosne provjere, kad se natjecala za Vrhovni sud, zaključila da je prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Iako ju je to onemogućilo u kandidaturi za Vrhovni sud, to je nije spriječilo da nastavi raditi kao sutkinja zagrebačkog Županijskog suda. 
Je li vetting rješenje i za hrvatsko pravosuđe? Predstojnik Katedre za građansko procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Alan Uzelac, koji već dulje kritički analizira stanje u pravosuđu, upozoravajući na profesionalno i interesno zatvaranje sudskih i pravosudnih krugova, smatra kako situacija u Hrvatskoj ipak još nije dosegnula onaj stupanj koruptivnosti kao u Albaniji. Kad je riječ o albanskoj situaciji, profesor Uzelac naglašava kako je ona doista bila kritična, a stupanj korupcije u albanskom pravosuđu bio je tako visok da su nužnost radikalnih mjera morala priznati i sva relevantna međunarodna tijela, uključujući i Europsku komisiju. Zbog toga je Albanija, po njegovim riječima, pristupila najsveobuhvatnijim i najradikalnijim promjenama takve vrste u Europi, a njih je nedavno podržao i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, koji je odbio zahtjev jedne albanske sutkinje koja je bila razriješena tijekom izvanrednog postupka provjere, zaključivši da razrješenje nije pretjerana mjera kad je posrijedi zaštita integriteta pravosuđa i povjerenja javnosti u pravosudni sustav. 


Uzelac objašnjava kako je ono što se otkrivalo o albanskim sucima upućivalo na neobično proširen stupanj koruptivnosti, a tek treba vidjeti, napominje, kako će se stvari razvijati u Hrvatskoj. Zasad mu se čini da u Hrvatskoj toliki broj slučajeva korupcije među sucima nije otkriven, no napominje da će se nakon objavljivanja sudačkih imovinskih kartica i provjera koje će uslijediti možda pojaviti i novi problematični slučajevi. 


- Nije da nije bilo situacija koje su pomalo nalik onome što se zbiva u Albaniji, no situacija u Hrvatskoj je, nasreću ili nažalost, još razmjerno daleko od toga da bi se vetting upotrijebio kao nužna mjera. Međutim, Hrvatska bilježi zabrinjavajuće trendove i potrebno je poduzeti značajne korake kako bi se stanje poboljšalo. Profesionalna tijela, a osobito dosadašnje vodstvo Vrhovnog suda, dosad međutim nisu smatrala čak ni da je situacija loša, a kamoli da bi se zbog toga trebali poduzimati snažniji koraci. 
Upitan je li izbor novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda dobar trenutak za početak takvih promjena u hrvatskom pravosuđu, Uzelac odgovara kako je to dobar trenutak da se promijeni pravac u kojem je išlo dosadašnje vodstvo Vrhovnog suda.

- Smatram da je dosadašnji predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa trebao puno više učiniti. U većini slučajeva ograđivao se od javnih kritika, iznoseći u javnim istupima stav da problem nije u pravosuđu, nego u medijima koji pravosuđe kritiziraju, pa čak i u profesorima koji analiziraju stanje u pravosuđu. Kad se iz akademskih krugova potvrđivala relevantnost javnih kritika, Sessa je profesore koji su iznosili znanstveno fundirane teze koje mu nisu išle na ruku optuživao za ‘akademski populizam’, što samo upućuje na to da je Vrhovni sud dosad bio više-manje gluh za opravdane kritičke ocjene rada pravosuđa - ocjenjuje Uzelac. 

 | Author: Patrik Macek/ PIXSELL Patrik Macek/ PIXSELL

Naš sugovornik napominje kako situacija u Albaniji nije jedina slična u Europi. Velike promjene u pravosuđu događaju se i u Slovačkoj nakon ubojstva slovačkog novinara i njegove djevojke, što je bio trenutak koji je u Slovačkoj označio početak borbe protiv korupcije, kako u pravosuđu, tako i šire. 


- Intenzitet korupcije pravosuđa u Albaniji bio je takav da se moglo reći da su nekorumpirani suci bili iznimka od pravila. Kod nas je broj otkrivenih slučajeva korupcije još relativno ograničen, iako su brojke zabrinjavajuće. Međutim, treba naglasiti da postoji ozbiljan problem s otvorenošću našeg pravosudnog sustava i željom da se unutar tog sustava pokrenu bitne promjene. Ako se takvo stanje zatvorenosti pravosuđa i bijega pred svakom kritikom nastavi, ne treba isključiti da će u doglednoj budućnosti biti potrebni i radikalni koraci - uvjeren je Uzelac. 


Na pitanje znači li to da u ovom trenutku radikalni koraci u pravosuđu, po njegovu mišljenju, nisu potrebni, profesor Uzelac naglašava kako je jedan snažan oblik provjere uspostavljen s dugo odgađanom objavom imovinskih kartica sudaca te kako ćemo daljnje zaključke moći donositi tek nakon dodatnih provjera u medijima i javnosti.  

BIRA SE PREDSJEDNIK Top News Vodič: počinje bitka za Vrhovni sud, bit će dreke i žrtava
Iako neki drugi pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali o vettingu smatraju kako i Hrvatska treba provesti nešto slično, u ovom je trenutku to isključivo stvar političke volje, a malo je vjerojatno da će Hrvatska, članica EU, pristupiti rješavanju problema u pravosuđu po uzoru na Albaniju, iako je ustavnost tog modela, sudeći po odluci Europskog suda u Strasbourgu, neupitna, a hrvatsko sudstvo vapi za procesom čišćenja. 

Kako će Sessa i Banić braniti neovisnost

 Odlazeći predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa održat će uvodno izlaganje na okruglom stolu koji će se 18. ožujka održati u HAZU-u u suradnji s Vrhovnim sudom. O ovom okruglom stolu pod nazivom “Je li u Hrvatskoj ugrožena neovisnost sudstva?” dugo se govori u pravnim krugovima, a upućeni navode kako je skup zamišljen kao okupljanje na kojemu bi se trebalo progovoriti i o “akademskom populizmu”, za koji Sessa optužuje pojedine profesore Pravnog fakulteta i svoje kritičare. Na to upućuju i naglasci poslani uz poziv, u kojima se naglašava da sudovi godišnje rješavaju više od 1,2 milijuna predmeta i tako obavljaju velik posao, što bi moglo uputiti i na drukčiji dojam o sudbenoj vlasti, uz znakovito pitanje koliko mediji, ispitivanja javnog mnijenja i javnost utječu na neovisnost sudbene vlasti. Osim Sesse, izlaganja će održati i ustavni pravnik Arsen Bačić, bivša ustavna sutkinja Slavica Banić, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontrec i odvjetnica Vesna Alaburić. 
  • Stranica 2/2
  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • nafiy 19:03 20.Ožujak 2021.

    nice news to celebrate

  • BESTpartizan 11:36 19.Ožujak 2021.

    hdz je raspad sistema

  • nikoletina_bursač43 09:52 19.Ožujak 2021.

    Milanovića je izabrao hrvatski narod, a Plenkovića nije izabrao nitko osim nekolicine turskih potomaka.