Bilo je samo pitanje trenutka kad će civilizirani svijet postati svjestan nove runde sukoba Hrvatske i Srbije oko događaja iz ratova 90-ih. Frankfurter Allgemeine Zeitung je svoj članak naslovio sa "Slaviti ratne junake ili njihove žrtve?", a u podnaslov je stavio: "Vaš mučenik je bio luđak: Srbi i Hrvati u teškom sukobu oko spomenika i kulture sjećanja."
S jedne strane FAZ je za primjer uzeo nedavno podizanje spomenika Milanu Tepiću, majoru JNA koji se u rujnu 1991. digao u zrak skupa sa skladišem oružja kod Bjelovara, a s druge spomenik Miru Barešiću, čovjeku koji je u Švedskoj bio osuđen kao terorist, da bi 1991. u Domovinskom ratu poginuo "pod nerazjašnjenim okolnostima".
"Zemlje nasljednice bivše Jugoslavije izrasle su iz ratova s masovnim žrtvama, a rane nisu zacijeljele sve do danas. Naprotiv, što više prolazi vrijeme, to se na Balkanu emocionalna sjećanja na užase rata koriste kao sredstvo za političke sukobe, a odavanje počasti ratnim junacima često ide skupa sa zanemarivanjem žrtava koje su iza sebe ostavili", piše FAZ.
Novina njemačkim čitateljima objašnjava da je posljednji sukob izbio oko Tepića, čovjeka koji je "za sobom u smrt odveo i više svojih vojnih kolega i nekoliko hrvatskih vojnika". FAZ dalje objašnjava da se ovom čovjeku po Srbiji u posljednje vrijeme često podižu spomen obilježja i da se po njemu nazivaju ulice. Sve to uz tvrdnje da je u samoubilačkoj eksploziji stradalo i 200 hrvatskih vojnika. S druge strane, FAZ navodi da Zagreb raspolaže podacima o 11 poginulih hrvatskih vojnika u toj eksploziji.
O majoru Tepiću Express je pisao još u ožujku, opisujući da su se tada u bjelovarskoj vojarni JNA predali svi osim njega, da je njegov položaj bio vojno neodrživ, pa se slobodno mogao predati i on, umjesto da umalo sa zemljom sravni cijeli Bjelovar. O Tepiću FAZ zaključuje i ovo: "Tepić se tako uklapa u dugu tradiciju srpske ratne kulture koja vojne gubitnike zbog njihove spremnosti na žrtvu često proglašava moralnim pobjednicima i odaje im počast kao mučenicima."
Novine dalje donose pregled političkih prepucavanja izneđu Zagreba i Beograda, točnije, da je Zagreb Tepićev čin nazvao činom luđaka, te da je prisustvovanje srbijanskog ministra obrane podizanju spomenika Tepiću dokaz da Srbija još nije spremna suočiti se sa svojom ulogom agresora u brutalnim ratovima u kojima se raspala Jugoslavija. Toliko o Srbiji.
FAZ potom slijedi lopticu na hrvatskom dijelu terena, odnosno to što je ministar vanjskih poslova Ivica Dačić Zagrebu zauzvrat nabio na nos "slavljenje terorista iz emigrantskih krugova u drugoj polovici 20. stoljeća". Riječ je o tome što je 31. srpnja prošle godine u dalmatinskom selu Drage podignut spomenik Miru Barešiću, čovjeku koji je u Švedskoj 1971., temeljem optužnice za terorizam, osuđen na doživotni zatvor zbog ubojstva jugoslavenskog veleposlanika u Stockholmu Vladimira Rolovića.
Biografija Barešića inače sadrži i to da su ga švedske vlasti ubrzo pustile iz zatvora nakon što su pripadnici ekstremne emigracije ucijenile Stockholm otmicom švedskog putničkog aviona i ubojstvom putnika, te da je Barešić potom pobjegao i našao utočište prvo kog fašističkog diktatora u Španjolskoj Francisca Franca, a potom kod drugog fašističkog diktatora, sad u Paragvaju, Alfreda Stroessnera.
FAZ dalje niže podatke poznate hrvatskoj javnosti; da se Barešić 1991. vratio u Hrvatsku, da je odmah ušao u ZNG, te da je ubrzo poginuo u akciji "pod nerazjašnjenim okolnostima". Na otkrivanju spomenika Barešiću uzvanici su ga nazivali "borcem za slobodu, nacionalnim junakom i 'hrvatskim vitezom'", ali su s druge strane brojni hrvatski intelektualci i bivši premijer Zoran Milanović kritizirali "kult koji se stvara oko tog terorista".
