Rusija je sve bliže aktiviranju svog „novog oka" nad Europom. Prema medijskim izvještajima, gotovo je završena izgradnja ogromnog radarskog kompleksa u Kalinjingradu, ruskoj eksklavi sa snažnim vojnim prisustvom, javlja Deutsche Welle.
Promatrani iz zraka, tri kraka prostranog kompleksa, od kojih je svaki duži od 500 metara, izgledaju kao trag nekog vanzemaljskog oblika života ostavljen usred inače netaknute šumske prirode. Građevina bi se mogla usporediti i s platformom za slijetanje ili lansiranje, namijenjenom ogromnoj moskovskoj obavještajnoj mreži.
Stručnjak za sigurnost Vaidotas Malinionis kaže da je radar toliko velik da može „promatrati" iza zakrivljenosti Zemljine kugle. Bivši zapovjednik iz Litve rekao je za DW da će radarski sustav za nadzor izvan horizonta (OTH), koji se gradi u blizini Gvardejska, imati domet od oko 3.000 kilometara. To bi Moskvi omogućilo nadziranje gotovo svakog dijela Europe, kao i čitav teritorij Ukrajine.
Prema izvještajima, sustav bi Rusiji omogućio presretanje satelitskih komunikacija, kao i otkrivanje kretanja zrakoplova i balističkih raketa.
"Cilj i svrha ovog radara je promatranje ciljeva na velikim udaljenostima i mogućnost ranog upozoravanja. Još ne znamo je li operativno sposoban za obavljanje tih zadataka, ali se svakako upravo sada gradi", dodao je on.
Britanski list Times piše da su sustavi prvenstveno namijenjeni otkrivanju i ometanju elektronskih signala, pozivajući se na finsko-poljsku svemirsku i obrambeno-tehnološku tvrtku ICEYE.
"Mogli bi ga koristiti u ofanzivnim operacijama, kako bi prikupili više informacija o određenim ciljevima“, objašnjava Malinionis. „A ako bi uspjeli dobiti rano upozorenje o kretanju NATO-ovih trupa, u slučaju invazije na istočno krilo NATO-a, imali bi više vremena za donošenje odluka."
Prema pisanju Timesa, tvrtka ICEYE smatra da širenje ruskog sustava radara za nadzor izvan horizonta pokazuje da se Kalinjingrad razvija u centar za napredne vojne senzore i sustave za elektronsko ratovanje.
"Novi radar ukazuje na intenziviranje nadmetanja Rusije i NATO-a za vojnu nadmoć i kontrolu nad regijom Kalinjingrada", naglasila je letonska geopolitička analitičarka Evija Djatkovica.
I upozorila: "To je potencijalno opasna situacija, jer se može očekivati daljnje jačanje vojnog prisustva na obje strane, a u jednom trenutku preventivni udar mogao bi postati opcija kako bi se drugoj strani uskratila neprihvatljiva prednost u regiji."
Rusija je već upozorila NATO da bi bila spremna upotrijebiti nuklearno oružje ako bi zapadni savez pokušao blokirati Kalinjingrad. Ova potencijalna točka sukoba i ruska vojna ispostava nalaze se na obali Baltičkog mora, između članica NATO-a Poljske i Litve, u neposrednoj blizini istočnog krila NATO-a.
Eksklava se prostire svega 200 kilometara od istoka do zapada i 100 kilometara od sjevera do juga. Ipak, kako ističe Malinionis, najmanja ruska federalna jedinica, odnosno oblast, raspolaže značajnom vojnom moći: "Prema nekim izvorima, Rusija ima mogućnost da u Kalinjingradu rasporedi do 100 nuklearnih bojevih glava. Pojedini izvori navode da je njihovo raspoređivanje tamo već počelo, mada to još nije potvrđeno."
Satelitske snimke otkrivaju i nova skloništa za borbene zrakoplove u vojnoj zračnoj luci Kalinjingrad-Čkalovsk, piše njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Na drugim snimkama vide se lansirne platforme na mobilnom položaju protuzračnog raketnog sustava S-400 u Baltiisku, što ukazuje na mogućnost da su ti sistemi već operativni.
"Ovi faktori jasno pokazuju strateški značaj teritorija oko Kalinjingrada i za Rusiju i za NATO“, kaže Djatkovica. I dodaje: „Za Rusiju, između ostalog, geografski položaj Kalinjingrada i tamo raspoređeni nuklearni arsenal omogućavaju emitiranje prijetnji prema većini europskih glavnih gradova."
"Ruski zlonamjerni signali trebali bi potaknuti Zapad da nastavi s jačanjem svojih vojnih kapaciteta što će, zauzvrat, učiniti zajedničko odvraćanje NATO-a i Europe uvjerljivijim", savjetuje Evija Djatkovica.
Njemački proizvođač naoružanja Rheinmetall već gradi satelite s radarom sa sintetičkom aperturom (SAR), u suradnji s tvrtkom ICEYE. Oni omogućavaju snimanje preciznih slika kretanja trupa i položaja neprijateljskih snaga, čak i noću ili u lošim vremenskim uvjetima.
Snimke će se koristiti na istočnom krilu NATO-a, kao i u okviru brigade Bundeswehra stacionirane u Litvi. Prvi SAR sateliti trebali bi biti lansirani raketom tvrtke SpaceX početkom 2027. godine.
Malinionis se složio da je prilagođavanje najvažnija lekcija koju europski čelnici trebaju naučiti u vrijeme ruske agresije. A što se tiče ruskog radara, on upozorava: „Postoji jedna slabost ovog novog ruskog radara. Toliko je ogroman da predstavlja prilično laku metu!“
