Pojava Petrinih knjiga, izdavača iza kojeg stoji poduzetnik Ante Šerventić, vlasnik nečega što se zove Adrija grupa d.o.o., a registrirano je za djelatnosti u svemu i svačemu, i ostvaruje vrlo pristojne prihode, spada u red hrvatskih kulturnih senzacija. Pogotovo ako pretpostavimo da je gospodin Šerventić suvisla i relativno obaviještena osoba, pa zna da izdavanje knjiga u Hrvatskoj ne samo da neće povećati njegovo materijalno bogatstvo, nego da će mu godinama stvarati samo dodatne troškove. Neće mu u tome mnogo pomoći ni lijepi naziv - možda i najljepši u hrvatskom izdavaštvu, ni odličan dizajn biblioteke (rad Marka Jovanovca), ni to što je za urednika pridobio Zorana Maljkovića, koji je godinama vrlo uspješno urednikovao u Mozaiku knjiga, nakladniku proizašlom iz ljubljanske Mladinske knjige, kojega cijenimo po nepresušnim inovativnostima u načinima prodaje, mnogo više nego po važnim naslovima. Može biti da se Maljković i umorio od tog koncepta izdavaštva kao nužnog zla u kompulzivnom trgovanju knjigama, napisao je ugledni književnik o novom izdavaču, a mi razgovaramo s njim
BestBook: Kakva vizija se krije iza osnivanja naklade Petrine knjige?
Naša vizija je pružiti čitateljima na hrvatskom jeziku mogućnost da dođu u dodir s onom literaturom koja najčešće nije prisutna na hrvatskom tržištu, to jest dosad još nije objavljivana. Dakle, literarno vrijedni i nagrađivani naslovi, književnosti malih jezika i neki zaboravljeni klasici. U inozemstvu, na mnogo većim tržištima nego što je naše, postoje desetine vrhunskih pisaca i djela za koje prosječan čitatelj nije stupio u doticaj, a po našim kriterijima smatramo da ta djela imaju nešto reći. Dio naših edicija želimo da bude iz onih zemalja koje nisu baš prisutne na našem tržištu, zato smo nedavno objavili roman ‘Voda za mrtve’, koji je nagrađen najvažnijim nagradama u arapskom svijetu i roman ‘Nestrpljive’, koji nas vodi u svijet Kameruna i njihovih odnosa između žena i muškaraca. Drugi segment izdavanja kojim ćemo se baviti je izdavanje dječje književnosti, također onog dijela dječje književnosti koji može malim čitateljima ispričati kvalitetnu priču, a planiramo u dogledno vrijeme izdati klasike dječje književnosti s početka 20. stoljeća, čije su pouke za djecu svevremenske. Ostala djela će biti dijelom komercijalne prirode, ali ćemo imati na umu pronaći optimum između zakona tržišta i kvalitete samoga štiva pa ćemo izdavati i krimiće. Neka djela koja smatramo klasicima, a koja nisu bila prepoznata na našem tržištu, gledat ćemo da ih nanovo izdamo, nadajući se da ćemo u našem izdanju uspjeti publiku potaknuti da prepozna ljepotu djela, kao na primjer ‘Čovjek koji je sadio drveće’ Jeana Gionoa, bezvremensku priču o dobroti koja se ljepotom i dubinom priče može mjeriti i s ‘Malim princom’, a mišljenja smo da nije u pravoj mjeri doživljena od hrvatskih čitatelja. Na taj potez sam se odlučio iz ljubavi prema dobroj priči, kvalitetnom tekstu. Zašto sad pitate, ne bih znao reći bolje nego da sam osjetio da je došlo vrijeme da se okušam u nakladništvu.
BestBook: Kako je naklada dobila ime?
Izdavačka kuća je dobila ime po mojoj sestri.
BestBook: Kojom filozofijom se planirate voditi pri izboru književnih naslova?
Filozofija nam je da štivo treba zadovoljiti kriterije onog što smatramo kvalitetnim tekstom koji ima određeni komercijalni potencijal, no ponekad će se dogoditi da ćemo izdati knjigu koja ima vrlo slabi komercijalni potencijal, ali nam se toliko sviđa da ćemo je izdati znajući da ćemo usrećiti svega stotinjak čitatelja, ali ćemo biti ponosni što smo je donijeli na hrvatsko tržište. Stalo nam je i do knjige kao kvalitetnog fizičkog proizvoda kojemu se naslovnica neće savinuti kad se knjiga stavi u izlog pa smo se odlučili za tvrdi uvez i vanjski ovitak. Povezali smo se s dizajnerskim studijem Symbol koji će se brinuti za izgled knjiga kako iznutra, tako i izvana. Želimo i da naše knjige komuniciraju s čitateljem na više razina pa ih opremamo umjetničkim slikama ili detaljima s njih te gledamo da su slike povezane pričom ili nekim umjetničkim pokretom iz vremena nastanka knjige.
BestBook: Hrvatsko izdavaštvo uvelike ovisi o potporama države, EU fondovima i drugim stranim financiranjima. Kako se planirate pozicionirati na hrvatskom tržištu i jeste li optimistični unatoč slaboj čitanosti, a i niskom postotku kupovine knjige?
Svjesni smo toga, natjecat ćemo se za potpore, a kako ćemo se pozicionirati, samo će vrijeme pokazati. Optimisti jesmo u smislu da vjerujemo u sebe, ali smo i svjesni realnosti. Trend je takav da nas je svake godine 20.000 manje samo u segmentu prirodnog porasta plus utjecaj iseljavanja pa time dolazimo da pada čitatelja. U to prosječan stanovnik Hrvatske čita znatno manje od zemalja zapadne Europe. Trenutačna politika ne uspijeva pokrenuti ljude da čitaju, stoga nažalost nisam optimist i ne znam kako doći do toga cilja, ali mišljenja sam da bi se na nacionalnoj razini trebala osmisliti i pokrenuti akcija osvješćivanja i snage koje knjige imaju u svim područjima na razvoj pojedinca, a nastavno na to i zajednice koju čine ti isti pojedinci, oni koji čitaju ili oni koji ne čitaju.
BestBook: Kako će izgledati vaš budući nakladnički plan? Kakve knjige ćemo čitati u nakladi Petrine knjige?
Ove godine planiramo napraviti tri kola naše stožerne biblioteke Petrine knjige iz kojih ovaj čas možemo najaviti naslove Hectora Abada, Paula Monettea, Pat Barker, Adriane Altaras, Abigail Assor, Scholastique Mukasonga... Prvo je izašlo u siječnju, drugo će pred ljeto, a treće na jesen. U ljeto ćemo predstaviti i našu biblioteku malo drugačijih krimića u kojoj će, među ostalim, izaći naslovi Raymonda Chandlera i Patricije Highsmith, zatim niz klasičnih slikovnica koje nisu nikad bile na našem tržištu ii su zaboravljene. Započet ćemo i seriju knjiga za djecu o avanturama Sherlocka Holmesa te objaviti neka klasična djela svjetske književnosti za kojima postoji potreba.
