Europski sud za ljudska prava jednoglasno je donio odluku da je vlada Ruske Federacije mogla učiniti više kako bi spriječila teroristički napad na školu u Beslanu iz 2004., navodi Independent. Čečenski i inguški separatisti, u to vrijeme više ne puki nacionalisti, nego islamistički ekstremisti, tada su upali u školu u Sjevernoj Osetiji i uzeli čak 1100 talaca, a u akciji oslobađanja poginulo je 334 ljudi, od čega čak 186 djece.
30 terorista u školu su upali zamaskirani i opremljeni eksplozivnim prslucima tijekom proslave završetka školske godine u školskom dvorištu. Zahtijevali su povlačenje vojske Rusije iz Čečenije, taoce su držali u jezivim uvjetima, sve dok trećeg dana sigurnosne snage nisu započele akciju oslobađanja. U akciji je živ uhvaćen samo jedan od terorista.
Oni kao jednog od odgovornih direktno optužuju i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Kako je zaključak suda da su ruske vlasti krive zbog velikih previda i u obaziranju na informacije ruskih obavještajnih službi da se teroristički napad sprema i u pripremi operacije oslobađanja, Europski sud za ljudska prava odredio je da Ruska Federacija ima platiti tri milijuna eura odštete obiteljima stradalih.
Kremlj je odmah po izricanju presude odbacio svoju odgovornost. "Ne možemo se složiti s takvim zaključkom u zemlji koja je već puno puta bivala žrtvom terorističkih napada. Nažalost, lista takvih zemalja sve je duža, te i dalje raste, pa su i ovakvi zaključci potpuno neprihvatljivi", objavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Odvjetnik skupine Majke Beslana, Sergej Knjazkin, kazao je da njegovi klijenti nisu zadovoljni odštetom jer se "smrt djece ne može mjeriti u takvim brojkama".
Vijeće Europe potpuno je neovisno od EU-a, a njen sud za ljudska prava nadležan je onda kad se u zemlji članici čije je sudstvo nadležno za konkretan spor, iscrpe sva pravna sredstva. Članice su obavezne postupati u skladu s odlukama suda, iako sam sud nema mehanizme kojima bi ih na to mogao prisiliti.
