Protekle godine prekomjerne oborine zaustavile su rast šećerne repe jer su kiše sabile tlo i korijen repe se nije mogao razvijati, a ove godine sasvim drukčija situacija. Nedostatak kiše u gotovo dva mjeseca posve je osušio šećernu repu, pa je na poljima Istočne Slavonije prava kataklizma, pišu 24sata.
Procjenjuje se kako je na istoku zemlje, gdje je najveća količina zasađene šećerne repe, uništeno više od 80 posto roda. Kampanja šećerne repe u jedinoj preostaloj šećerani, u Županji, tek što nije počela, a pitanje je koliko će od 350 hrvatskih ratara uopće imati repe za predaju šećerani.
- Sin i ja na svojim OPG-ovima obrađujemo ukupno 400 hektara zemlje, a od toga nam je 126 hektara pod šećernom repom. Sve do početka srpnja repa je bila odlična; znao bih svaki dan otići na polje pa s unucima gledati kako se razvija. Oni su mali, pa su se u listovima repe igrali skrivača; nisu se vidjeli od listova, koliko je bila visoka. Danas je na polju katastrofa. Gotovo dva mjeseca bez kiše, uz to temperature svakodnevno do 40 stupnjeva, učinili su katastrofu na tom usjevu. Korijen se držao dok je list bio jak i zelen i dok je bilo vlage u tlu. A kad su temperature počele pržiti list, on je povlačio vodu iz korijena repe, pa je i ona usahnula. Doslovce tako izgledaju sad repe u tlu. Usahnule, dehidrirane, nedovoljno razvijene - pokazuje nam svoju repu Ivo Kelić iz Marinaca nedaleko od Vinkovaca, najveći uzgajivač šećerne repe u tom kraju.
Na svjetskoj razini, u veljači i ožujku prošle godine cijena šećera porasla je 61 posto u odnosu na godinu dana ranije.
Rat u Ukrajini utjecao je na povećanje cijene žitarica, biljnog ulja i mliječnih proizvoda, ali ne i šećera. No tijekom 2023. stvari su se promijenile iz drugih razloga - klimatske promjene i suša utjecale su na usjeve repe gotovo u cijeloj Europskoj uniji, u kojoj je inače 50 posto svih svjetskih usjeva šećerne repe. Isto je bilo i u Indiji te Tajlandu, drugom i trećem najvećem svjetskom proizvođaču. Zbog toga je šećer do kraja 2023. godine, koja je s prosječnom temperaturom od 13,9 stupnjeva bila najtoplija još od 1850. stupnjeva, dosegao najvišu cijenu još od 2011. godine, pisao je foodnavigator.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Cijena šećera porasla je za 0,8% samo u siječnju 2024. Zajedno s ovim povećanjem troškova sirovina, proizvođači su također suočeni s porastom troškova proizvodnje, uključujući skok troškova za energiju.
Šećer, zrna kakaovca i mlijeko su sirovi materijali koji značajno utječu na poskupljenja većine proizvoda široke potrošnje poput piva ili čokolade.
Kao rezultat stalno rastućeg entuzijazma za proizvode bogate šećerom, vjerojatno ćemo vidjeti proizvođače kako prebacuju povećane troškove proizvodnje na potrošače, sigurni u spoznaju da će ih potražnja potrošača zadovoljiti. Ovo stajalište odražava se u izjavi Dirka Van de Puta, izvršnog direktora Mondelza koji još početkom godine izjavio je da će doista doći do "izravnog povećanja cijena" za potrošače. Mondelz je jedan od najvećih svjetskih proizvođača slastica koji posluje u približno 160 zemalja i u svom portfelju ima brendove kao što su Cadbury, Oreo i Toblerone.
Previđa se da će cijena šećera ove godine na svjetskoj razini porasti najmanje 20 posto. Bio u pitanju šećer ili kakaovac, čini se da bi najveći skok mogao biti kod čokoladnih proizvoda. Naime, od ljeta 2022. do veljače 2024. cijena kakaovca na svjetskom tržištu skočila je 136 posto! U svibnju su cijene kakaovca bile na rekordnoj razini, tek tad je rast polako zaustavljen.
