Hrvatska još mjesecima sigurno neće dobiti sud koji je trebao rasteretiti sudstvo u najkompliciranijim slučajevima. A pitanje je hoće li i tad uopće biti osnovan ili će biti srušen kao neustavan.
Opet se dogodio nevjerojatan zaplet, za koji neki sumnjaju i da je rezultat animoziteta dvojice moćnih sudaca koji vedre i oblače u hrvatskom pravosuđu, a što bi bilo potpuno neprimjereno za pravosuđe. A posljedice bi opet mogli platiti građani ako netko od pritvorenih bude podnio tužbe protiv Hrvatske za bezrazložno ležanje iza rešetaka jer o njegovoj žalbi jednostavno nije imao tko odučiti.
Ovaj najnoviji pravni džumbus proizlazi iz odluke Ustavnog suda da privremeno suspendira odluku o osnivanju Visokoga kaznenog suda, koji je trebao početi s radom prvim danom 2020. godine. To je i velika pljuska HDZ-ovu ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, koji je pogurao Visoki kazneni sud nakon što se odluka godinama odgađala, a sad je upitno je li sve napravljeno u skladu s Ustavom.
Bošnjakoviću je već “pao” Ovršni zakon, koji priprema cijeli mandat, zbog lavine stručnih kritika. Morat će mijenjati svoj prijedlog za treće čitanje u Saboru. No vratimo se Visokom kaznenom sudu.
Već je izabrano i 11 sudaca, koji još nisu položili prisege, pa do konačne odluke Ustavnog suda, kojim predsjeda Miroslav Šeparović, nastavljaju raditi na svojim radnim mjestima. Ustavni sud tek će za nekoliko mjeseci odlučiti je li osnivanje tog suda uopće u skladu s Ustavom i drugim zakonima.
Odluka o suspenziji donesena je jer se radi o ozbiljnom poslu koji treba obaviti. Tražit ćemo i mišljenje Vlade i pravnih stručnjaka. Učinit ćemo sve da konačna odluka o ustavnosti i usklađenosti Visokoga kaznenog suda s ostalim zakonima bude donesena u razumnom roku od par mjeseci. Treba utvrditi jesu li taj sud i pravni lijekovi doveli u pitanje ustavnu poziciju Vrhovnog suda, koji osigurava jedinstvenu primjenu prava – rekao nam je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Ukratko, i Turudić i Šeparović smatraju za ovog drugog da pristrano sudi. Prvo je Turudić žestoko napao odluku Ustavnog suda o Sanaderu, a onda je Šeparović tražio da se njegov spor zbog klevete premjesti jer je smatrao da sud koji vodi Turudić nije nepristran i da poništava odluke nižih sudova koji njemu idu u korist.
"Šeparović navodi da je predsjednik Županijskog suda tražio uvid u kopiju presude i žalbe prije nego što je odluka donesena. Takvim neuobičajenim postupanjem predsjednik suda kod Šeparovića stvara subjektivni dojam da je nepristranost suđenja zbog toga kompromitirana", stoji u odluci Vrhovnog suda, koji je dopustio promjenu suda.
Jasno je, dakle, da Šeparović ne vjeruje Turudiću. A tu je još i dodatno to što Šeparović smatra da ga je upravo Turudić prijavio za glasinu koja se pokazala nakon istrage Uskoka netočnom: ustavni suci primili su mito da oslobode bivšeg premijera. To je izrekao sam Turudić. Uglavnom, netrpeljivost dvojice bivših prijatelja je na vrhuncu. Pa osobe upoznate s cijelim ovim slučajem koje podržavaju osnivanje Visokoga kaznenog suda smatraju da se radi o Šeparovićevoj osveti.
"Skoro će sigurno na kraju biti potvrđeno da je odluka o osnivanju suda u skladu s Ustavom i zakonom. To se moglo odmah donijeti, bez ove suspenzije koja će pojesti mjesece. Ali Šeparović je zbog animoziteta prema Turudiću odgodio sjednicu kako bi imao većinu za suspenziju, a čak troje sudaca dat će izdvojeno mišljenje", kaže nam taj sugovornik.
Da je troje sudaca bilo protiv, potvrđuje nam i Šeparović, ali oštro odbacuje bilo kakve insinuacije da privatni odnos može utjecati na tako važne odluke.
"Pa nije Ustavni sud moja prćija. Nisam ni u kakvom sukobu s Turudićem, a u ovom slučaju se radi o prevažnoj i preozbiljnoj odluci da bi bilo kakav pojedinačni odnos na to utjecao. Mi smo bili prijatelji, odluka u slučaju Sanader sve je poremetila, meni je zbog toga žao, ali Turudiću želim svu sreću i uspjeh u poslu", oštro je reagirao Šeparović.
Suci bi trebali biti smješteni u potkrovlju Županijskog suda u Zagrebu, koji se već preuređuje. Dvoje sudaca koji su trebali postati novi suci tog suda dosad nisu završili kompleksne i važne slučajeve. Tanja Pavelin vodi suđenje Branimiru Glavašu za ratne zločine. Tomislav Juriša vodi suđenje Vladi Rajiću, Josipu Petroviću i ostalima u veoma osjetljivom slučaju kupovine informacija od policajaca. Taj slučaj trebao bi raskrinkati tzv. Čepinsku skupinu i njihove načine djelovanja. Suđenja ne bi trebala početi iznova, ali čak i ako se svi dokazi i iskazi budu čitali pred novim sudskim vijećem, opet će se sve razvući.
Ustavni sud je odluku o suspenziji svega toga donio na temelju prijedloga za ocjenu ustavnosti SDP-ovaca Peđe Grbina i Orsata Miljenića.
Oni su još sredinom studenog podnijeli taj prijedlog.
U bitnome, dva su glavna prigovora. Jedan od njih kaže da različiti zakoni predviđaju različite ovlasti za Visoki kazneni sud. Drugi, važniji prigovor je da se osnivanjem Visokoga kaznenog suda Vrhovnom sudu oduzima nadležnost odlučivanja o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima. Ustavna zadaća Vrhovnog suda, koji danas vodi Đuro Sessa, je osigurati jedinstvenu primjenu prava, a s novim sudom to se djelomično oduzima. Osim toga, kako nam je rekao Peđa Grbin, taj sud je nepotreban.
"Osnivanje Visokoga kaznenog suda je potpuno nepotrebno, a dovodi u pitanje ustavnu nadležnost Vrhovnog suda da ujednačava sudsku praksu. Vrhovni sud ima neriješeno 14.000 predmeta, a od toga kazneni čine samo pet posto. Smatram i da je osnivanje tog suda samo kompenzacija Ivanu Turudiću što nije postao predsjednik Vrhovnog suda", smatra Grbin.
"Ne, ne bih to komentirao. Ustavni sud je postupio u skladu s ustavnim zakonom o Ustavnom sudu", suhoparno nam je odgovorio.Ali koje će posljedice izazvati?
Tu je ipak predsjednik Županijskog suda u Zagrebu bio malo rječitiji.
"Dolazimo u nezgodnu zrakopraznu pravnu situaciju. Zakon o kaznenom postupku je upravo izmijenjen i za sve žalbe na odluke županijskih sudova nakon 31. prosinca zadužen je Visoki kazneni sud, koji tad neće raditi. Najveći problem je s pritvorima i istražnim zatvorima. To neće imati tko rješavati, a čak se ne može niti hitno izmijeniti zakon jer je Sabor na stanci do 15. siječnja", kaže nam Turudić.
Sporost u odlučivanju o žalbama na presude već je poznata, ali i pritvor i istražni zatvor prilično su hitni postupci. Dosad ih (ne) odredi sudac, pa onda žalba ide na vijeće Županijskog suda. Protiv njihove odluke dosad se žalilo Vrhovnom sudu, a sad se treba žaliti Visokom kaznenom sudu, kojeg neće biti! Miroslav Šeparović, kad smo ga pitali o tom problemu, samo nam je poručio da nikakvog problema neće biti i da će sve ići kao dosad.
Pri uređenju prostora za Visoki kazneni sud također je bilo problema jer je odlučeno da on bude u potkrovlju Županijskog suda u Zagrebu, na prostoru većem od 900 kvadrata. Suci građanskog odjela žalili su se što su izbačeni i tvrde da se njima, njima koji donose 1300 odluka mjesečno, otežavaju uvjeti rada. Ali uređivanje je nastavljeno. Pitamo Turudića i što s tim prostorom ako Ustavni sud odluči da Visoki kazneni sud neće zaživjeti. On odgovara da vjeruje u drukčiju odluku Ustavnog suda.
!Odluku o ulaganju donio je ministar Bošnjaković, ali vjerujem da će uređenje i dalje ići. Prostora nama uvijek treba i sigurno ga neće biti viška", kaže Turudić.
Visoki kazneni sud trebao je biti osnovan još prije pet godina, ali se to odgađalo. Sad je to opet blokirano na neodređeno vrijeme. Inače su podijeljena i pravna mišljenja o tome hoće li on dovesti do ubrzanja procesa i usklađivanja sudske prakse. Bošnjaković je prihvatio Turudićevu ideju o njegovu osnivanju, ali, primjerice, ugledni odvjetnik Ante Nobilo tvrdi sasvim suprotno.
"On je nepotreban. Ako već Vrhovni sud nije stizao odlučivati, onda je njega trebalo pojačati sa šest ili devet sudaca. Ovako će za neko vrijeme i Visoki kazneni sud biti pretrpan, a Vrhovni, kad riješi svoje predmete, neće imati što raditi. Ništa se tu neće rasteretiti", smatra Nobilo i zaključuje da bi novi sud veću svrhu imao da je ujednačavao praksu općinskih sudova.
