"Rusija bi trebala jasno izraziti svoju spremnost za upotrebom nuklearnog oružja protiv zemalja koje podržavaju agresiju NATO-a u Ukrajini", rekao je u intervjuu za novine Kommersant Sergej Karaganov, utjecajni politolog koji vodi Vijeće za vanjsku i obrambenu politiku te vrši pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da zauzme odlučniji nuklearni stav prema Zapadu.
"Moskva bi mogla pokrenuti ograničeni nuklearni napad na zemlju NATO-a bez pokretanja sveopćeg nuklearnog rata. Sjedinjene Američke Države su lagale kad su svojim saveznicima rekle da im jamče nuklearnu zaštitu... Svi naši sadašnji i budući neprijatelji moraju biti sigurni u to da je Rusija spremna upotrijebiti nuklearno oružje", dodao je Karaganov nekoliko tjedana nakon što je Ukrajina zauzela dio ruske regije Kursk.
"Imamo pravo odgovoriti nuklearnim udarom na sve masovne napade na našem teritoriju. To se također odnosi i na svako otimanje našeg teritorija", rekao je Karaganov, a prenosi Euractiv. Bliski Putinov saveznik Vjačeslav Volodin, predsjedavajući donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je ovaj tjedan da će Moskva biti prisiljena upotrijebiti "jače i razornije oružje" protiv Ukrajinaca ako Kijev počne ispaljivati projektile dugog dometa na Rusiju, prenosi Reuters. Poznato je da je Rusija najavila skoru izmjenu nuklearne doktrine koja će olakšati upotrebu atomskog oružja.
Rusi mijenjaju "nuklearnu doktrinu"
Rusija slijedi ”nuklearnu doktrinu” koju je ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio 2. lipnja 2020. godine, pod nazivom ”Osnove državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja”, koja, između ostalog, utvrđuje listu uvjeta za upotrebu nuklearnog oružja. Ruski kriteriji za upotrebu nuklearnog oružja nisu se mijenjali prema novoj doktrini u odnosu na one usvojene 2010. godine. U skladu s tim, Moskva će koristiti nuklearno oružje kao odgovor na napad nuklearnim oružjem ili drugim oružjem za masovno uništenje protiv Rusije ili njenih saveznika”, ili u slučaju ”agresije konvencionalnim oružjem, ako to ugrožava postojanje same države”.
Navedeni dokument opisuje uvjete za utvrđivanje mogućnosti upotrebe nuklearnog oružja, kao što su ”primanje pouzdanih informacija o lansiranju balističkih projektila na Rusiju i njene saveznike, neprijateljskoj upotrebi nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uništenje, te neprijateljskom udaru na kritične objekte čiji bi uništenje poremetilo odgovor nuklearnih snaga", objavio je svojedobno Al Jazeera Balkans.
No, verzija nuklearne doktrine iz 2020. godine sadržavala je novu frazu koja potvrđuje da je cilj politike ruske države u oblasti nuklearnog odvraćanja okončati rat pod uvjetima koji su za nju prihvatljivi. Prema dokumentu, Rusija upotrebu nuklearnog oružja smatra posljednjom mjerom. U isto vrijeme, prošireni su uvjeti pod kojima se nuklearno oružje može koristiti.
Iako se u dokumentu naglašava da Rusija “ulaže sve potrebne napore da smanji nuklearnu prijetnju i spriječi pogoršanje odnosa među državama”, istovremeno sadrži i listu “prijetnji”. Da bi one bile neutralizirane, bira se oblik nuklearnog odvraćanja koji potrebno provesti, i to:
Raspoređivanje borbenih snaga, kao i vozila za transport nuklearnog oružja, na teritorijama koje graniče s Rusijom i njenim saveznicima i u pomorskim područjima, raspoređivanje proturaketnih obrambenih sistema, balističkih raketa, projektila srednjeg i kratkog dometa, visokopreciznog nenuklearnog hipersoničnog oružja, jurišnih dronova i oružja s usmjerenom energijom, raspoređivanje sustava proturaketne obrane u svemiru. Postojanje nuklearnog oružja i/ili drugih vrsta oružja za masovno uništenje koje se može koristiti protiv Ruske Federacije i njenih saveznika, kao i mehanizama isporuke tog oružja, nekontrolirano širenje nuklearnog oružja i sredstava njegove isporuke, tehnologije i opreme neophodne za njegovu proizvodnju, raspoređivanje nuklearnog oružja i sredstava njegove isporuke na teritorijama nenuklearnih država.
"Rusija će promijeniti svoju nuklearnu doktrinu na temelju analize sukoba i akcija Zapada u vezi s posebnom vojnom operacijom", rekao je za TASS zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.
“Kao što smo već više puta ponovili, rad je u poodmakloj fazi i postoji jasna namjera da se unese korekcija (u nuklearnu doktrinu), uzrokovana, između ostalog, ispitivanjem i analizom razvoja nedavnih sukoba, uključujući, naravno, sve što je povezano s kursom eskalacije naših zapadnih protivnika u pogledu posebne vojne operacije”, rekao je zamjenik ministra.
Živi dokument
Pojasnio je da je odgovarajući dokument u doradi, ali da je prerano govoriti o konkretnom roku za njegovu izradu.
“Vremenski okvir za njegov završetak prilično je komplicirano pitanje, s obzirom na to da je riječ o najvažnijem aspektu naše nacionalne sigurnosti”, istaknuo je Rjabkov. Upravo je Karaganov više od godinu dana pozivao na promjenu ruske nuklearne doktrine.
"Ta doktrina je neodgovorna, pa čak i samoubilačka jer nije u stanju adekvatno odvratiti ruske neprijatelje i navesti ih da povjeruju kako jedva da postoje ikakve okolnosti u kojima bi Moskva upotrijebila nuklearno oružje", zaključio je Karaganov. Kao počasni predsjednik Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku, utjecajnog think-tanka koji analizira sigurnosna pitanja Rusije – osobito u sferi nuklearne sigurnosti - i dekan Fakulteta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose na Visokoj ekonomskoj školi u Moskvi, Karaganov ima veliki utjecaj na rusku politiku i tamošnju javnost.
Karaganov je u svibnju na ruskoj državnoj televiziji ocijenio da se “Europa psihološki priprema za rat s Rusijom” i da europski čelnici “jednostavno ne znaju u što se upuštaju”, istaknuvši kako ruski odgovor mora biti takav da odvrati NATO od daljnjih kršenja ruskih “crvenih linija”, objavila je Slobodna Dalmacija.
"Moramo udariti na američke vojne baze u Europi"
Stoga je, rekao je, nužno da Moskva usmjeri vojna djelovanja na NATO članice u Europi, najprije demonstrativnim konvencionalnim napadima, ali uz istodobnu prijetnju nuklearnim napadom u slučaju odgovora po ruskom teritoriju. U tu svrhu, kaže, Rusija mora udariti na američke (NATO) vojne baze u Poljskoj, Njemačkoj ili Rumunjskoj – odakle dolazi većina zapadne vojne pomoći Kijevu - a takve udare paralelno mora odmah “potkrijepiti ugrozom da će u slučaju protuodgovora po ruskom teritoriju uslijediti ograničeni napad nuklearnim oružjem po tim istim bazama”.
" Bacanje nuklearne bombe na Europu testiralo bi američku predanost NATO-ovoj politici kolektivne obrane... Nuklearni udar najbolji je način da se svijet spasi od punog rata koji bi Zemlju mogao ostaviti u radioaktivnim ruševinama. S moralne strane, to je užasan izbor jer ćemo se poslužiti božjim oružjem, osuđujući tako sebe same na teške duhovne gubitke. Ali ako to ne učinimo, ne samo da Rusija može umrijeti, nego će najvjerojatnije cijela ljudska civilizacija prestati postojati... Samo bi luđak u Bijeloj kući žrtvovao Boston za Poznan (peti najveći grad u Poljskoj). I SAD i Europa to savršeno dobro razumiju, ali očito im je draže uopće ne razmišljati o tome", napisao je lani Sergej Karaganov u eseju.
Istraga ruske oporbene novinske stranice Meduze otkrila je da je Kremlj od Karaganova naručio osam studija, a neke od tema su "teorija i praksa nuklearnog odvraćanja u trenutačnim uvjetima u odnosu na rusku politiku" i "dijalog o razvoju novog koncepta nuklearnog odvraćanja u četverostranom formatu Rusija-Kina-Indija-Pakistan".
NATO je "politički rak" koji ima za cilj ubiti "zdravu" rusku državu
Karaganov je poznat kao rodonačelnik Karaganovljeve doktrine, koja kaže da se Moskva treba predstavljati kao branitelj ljudskih prava etničkih Rusa koji žive u "bliskom inozemstvu" u svrhu stjecanja političkog utjecaja u tim regijama On je 1992. godine formulirao hipotezu da bi se rusko vodstvo moglo osjećati prisiljenim upotrijebiti silu kako bi postiglo ovaj cilj. Nakon što je Karaganov objavio članak u kojem je zagovarao ovo stajalište, vanjskopolitička pozicija Rusije povezivala je povlačenje ruskih trupa s Baltika s prestankom "sustavne diskriminacije" protiv Rusa u tim zemljama.
Karaganov je 2014. godine upozorio da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu, da će u Ukrajini izbiti "pakao" ako se ignorira ruski zahtjev da Ukrajina ostane neutralna država izvan NATO-a, te ako regije u kojima se govori ruski na istoku i jugu Ukrajine ne dobiju široku autonomiju po uzoru na Federaciju Bosne i Hercegovine.
U intervjuu za Time Magazine u travnja 2019. godine, Karaganov je smatrao da je nedopuštanje Rusiji da se pridruži NATO-u bila "jedna od najgorih pogrešaka u političkoj povijesti. To je automatski stavilo Rusiju i Zapad na kurs sudara, na kraju žrtvujući Ukrajinu". U siječnju 2022. godine izjavio je da je NATO "politički rak" koji ima za cilj ubiti "zdravu" rusku državu. Odbacio je optužbe da Rusija planira invaziju na Ukrajinu i ustvrdio da su ruske trupe koncentrirane na rusko-ukrajinskoj granici kako bi spriječile mogući ukrajinski napad na Donbas.
Sada zagovara rusko posezanje za nuklearnim oružjem. Rusija ima najveći nuklearni arsenal u svijetu - oko 5580 bojevih glava.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Nije bacati bombe, pogotovo atomske, kao u svatovima bombone kada djeca viknu kume izgori kesa!