Fotografija koja je obišla svijet i postala predmetom bezbroj internetskih 'memeova' prikazuje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i ruskog vođu Vladimira Putina kako sjede na suprotnim krajevima stola dugačkog šest metara. Dok su se mnogi šalili na račun neobične scene, iza nje se krila ozbiljna diplomatska poruka i priča o nepovjerenju, strahu i strogim protokolima uoči ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Strah od krađe DNK bio je jači od protokola
Glavni razlog zašto je Macron bio smješten toliko daleko od Putina leži u njegovom odbijanju da se podvrgne ruskom PCR testu na COVID-19. Dva izvora iz Macronove pratnje potvrdila su za Reuters da je francuski predsjednik dobio izbor: ili će prihvatiti PCR test koji provode ruske vlasti i moći se približiti Putinu, ili će odbiti i morati se pridržavati stroge socijalne distance.
Znali smo jako dobro da to znači da nema rukovanja i da će biti taj dugački stol. Ali nismo mogli prihvatiti da se oni domognu predsjednikovog DNK - rekao je jedan od izvora, navodeći sigurnosne brige kao ključni razlog odbijanja.
Iz Elizejske palače službeno su poručili kako im se ruski zdravstveni protokol "nije činio prihvatljivim niti kompatibilnim s ograničenjima našeg rasporeda". Macron je umjesto toga napravio francuski PCR test prije polaska, a njegov osobni liječnik obavio je antigenski test po dolasku u Moskvu.
Kremlj je potvrdio ovu verziju priče. Glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da je Macron odbio test, ali da Rusija s tim nema problema, no to je značilo da je potrebna udaljenost od šest metara kako bi se zaštitilo zdravlje ruskog predsjednika. - U tome nema politike, to ni na koji način ne ometa pregovore - poručio je Peskov.
Stol kao simbol moći i nepovjerenja
Iako je službeno objašnjenje bilo vezano uz zdravstveni protokol, dugački stol odmah je postao snažan simbol doslovne i metaforičke udaljenosti između dvojice vođa. Analitičari su ga protumačili kao vizualni prikaz zategnutih odnosa između Rusije i Zapada, ističući duboko nepovjerenje i poteškoće u pronalaženju zajedničkog jezika.
Pojavile su se i alternativne teorije, prema kojima je stol bio namjerni potez moći Vladimira Putina, osmišljen da ponizi Macrona i pokaže dominaciju. Drugi su smatrali da je to odraz Putinove paranoje i ekstremnih sigurnosnih mjera.
Činjenica da je samo nekoliko dana kasnije Putin primio kazahstanskog predsjednika Kasima-Žomarta Tokajeva, s kojim se rukovao i sjedio za malim stolićem, dodatno je potkrijepila tezu da su stroga pravila bila primijenjena selektivno. Tko god je pristao na ruske uvjete, mogao je bliže.
Kako funkcionira diplomatski raspored sjedenja?
Slučaj dugačkog stola savršeno ilustrira kako pravila diplomatskog protokola, iako često nevidljiva javnosti, diktiraju svaki detalj susreta na visokoj razini. Raspored sjedenja nije slučajan, već je rezultat složenih pravila i dogovora.
Osnovno načelo je red prvenstva (presedan), koje određuje hijerarhiju na temelju ranga i funkcije. Međutim, na raspored utječe i priroda odnosa između država. Primjerice, predstavnici zemalja u sukobu nikada neće sjediti jedan pored drugog.
Ključan je i dogovor između država. Prije svakog susreta, protokoli obiju strana detaljno usuglašavaju svaki aspekt, od ceremonije do rasporeda sjedenja. Na kraju, kao što je pokazao Macronov slučaj, posebni zdravstveni ili sigurnosni zahtjevi mogu poništiti sva uobičajena pravila.
Pitanje zašto neki drugi, primjerice američki, pregovarači sjede bliže Putinu svodi se na to jesu li njihove delegacije pristale na uvjete koje je postavio Kremlj, uključujući i zdravstvene testove. Pristanak na protokol domaćina omogućuje bliži kontakt, dok odbijanje rezultira – dugačkim stolom.
Na kraju, sastanak nije donio značajan pomak. Nekoliko tjedana kasnije, Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu, a dugački stol ostao je upamćen kao mračni simbol neuspjeha diplomacije i nepremostivog jaza koji je svijet odveo u rat.
