Zlatko Hasanbegović je ime koje već mjesecima muči vrh HDZ-a. Iako je, barem na papiru, jedan od najviših dužnosnika stranke, već dulje vrijeme otvoreno pokazuje neslaganje s Andrejem Plenkovićem i njegovim načinom vođenja stranke. Sve je kulminiralo kada se odlučio uploviti u samostalne političke vode kandidiranjem na listi Brune Esih na zagrebačkim izborima. Nakon nekoliko dana nećkanja, vrhuška HDZ-a odlučila se da Hasanbegović ne može sjediti na dva stolca istovremeno i izbacili su ga iz stranke. "Gospodin Hasanbegović sam je odlučio istupiti iz stranke, kandidiranjem na nezavisnoj listi Brune Esih. Dakle, o tome nema priče. Mi ćemo na stranačkim tijelima, budući da je član središnjeg tijela stranke, samo konstatirati tu situaciju i to je to", ispričao je Milijan Brkić okupljenim novinarima.
Hasanbegović je postao tek posljednji u nizu političkih disidenata koji su napustili ili su izbačeni iz HDZ-a, a kakvu karijeru će imati, jako je nezahvalno prognozirati. Može li Hasanbegović ostvariti značajniji politički uspjeh izvan okrilja HDZ-a pokazat će već nadolazeći lokalni izbori. U međuvremenu, sjetimo se nekih od brojnih HDZ-ovih "sinova odmetnutih" koji su napustili tu stranku i bacili se u samostalne političke vode.
Josip Manolić i Stipe Mesić
Vladari obaju domova Sabora, još iz vremena kad je postojao Zastupnički i Županijski dom sabora, pokušali su organizirati puč protiv tadašnjeg vladara Republike Hrvatske Franje Tuđmana. Oštro su se protivili radikalizaciji HDZ-a koje su predvodili Franjo Tuđman i Gojko Šušak, a nadali su se da će moći okupiti i široku podršku umjerene struje HDZ-a zajedno s oporbom. Najviše im je smetala hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini i vjerovali su da to treba promijeniti. Bila je to jalova nada zato što nisu uspjeli u svom naumu i razišli su se s Tuđmanom i strankom. 1994. godine osnovali su stranku Hrvatski nezavisni demokrati, a kasnije je Mesić s većinom članova ušao u HNS. Manolić je ostao u HND-u koji već godinama ne postoji kao stranka. Obojica su, manje ili više, u političkoj mirovini, a Manolić je poznatiji po osobama koje je nadživio nego po sada već davnoj političkoj povijesti. Mesić se pokušao vratiti u aktivnu politiku na prošlim izborima, ali nije uspio ući u Sabor.
Vesna Škare Ožbolt
Malo jesam, malo nisam. Tako bi se mogao najlakše opisati razlaz HDZ-a i Škare Ožbolt. Nakon trećesiječanjskih izbora i svrgavanjem HDZ-a s vlasti, Škare Ožbolt napušta stranku i osniva Demokratski Centar. U dva navrata izabrana je u Sabor, a nešto manje od tri godine je obnašala dužnost ministrice pravosuđa u mandatu Ive Sanadera. Zbog sukoba sa Sanaderom je napustila vladu i vratila se u Sabor. Na idućim izborima nije uspjela ući u Sabor, ali je nekoliko godina kasnije ipak ušla u zastupničke klupe temeljem sporazuma HDZ-DC prema kojem je prvi dio mandata osvojenog 2011. godine obnašala Ivanka Roksandić, a drugi dio Škare Ožbolt.
Tomislav Merčep
Merčep je nekad bio najmoćniji čovjek Vukovara, a sukladno tome i tamošnjeg HDZ-a. Obnašao je dužnost savjetnika ministra unutarnjih poslova, bio je toliko moćan da ga je čak i Tuđman optužio za stvaranje tajnih terorističkih organizacija. Nakon istupanja iz HDZ-a osnovao je vlastitu Hrvatsku pučku stranku koja nije ostvarila zamjetan politički uspjeh. Nedavno je nepravomoćno osuđen na pet godina i šest mjeseci zato što svoje podređen nije spriječio u mučenju i likvidaciji civila, a nije uradio ništa ni kada je saznao za sve te zločine. Najgnjusniji zločin koji se stavlja "merčepovcima" na teret je ubojstvo obitelji u Zagrebu.
Ivić Pašalić
Jedini Hrvat s dva imena, posprdno se u nekim krugovima govorilo o Iviću Pašaliću. Međutim, isti taj čovjek je bio jedan od najizglednijih kandidata za preuzimanje HDZ-a nakon smrti Franje Tuđmana. Godinama je bio član predsjedništva HDZ-a, šef Tuđmanovog izbornog stožera 1997. godine i svima se činilo da je samo pitanje vremena kada će naslijediti Tuđmana. Međutim, na unutarstranačkim izborima 2002. godine porazio ga je Ivo Sanader. Pašalić je godinama tvrdio da je zapravo on pobijedio. Branimir Glavaš je potvrdio te izjave i rekao da su ukrali 300 glasova što je bilo dovoljno Sanaderu za pobjedu. Ubrzo je izišao iz stranke i osnovao Hrvatski Blok koji nije prešao izborni prag na idućim izborima 2003. godine.
Milan Kovač
Šef Hrvatskog fonda za privatizaciju, šef nekoliko ministarstava, jedan od osnivača HDZ-a napravio je najveći faux pas kada je stao na Pašalićevu stranu protiv Sanadera. Nakon Pašalićeva poraza i Kovač se povlači iz HDZ-a. Nakon Sanaderovog pada, Kovač se vratio u stranku, ali je opet maknut s bitne funkcije šefa Zajednice utemeljitelja HDZ-a. Točnije, izgubio je izbore za tu funkciju za samo četrdesetak glasova.
Damir Polančec
Istina je voda duboka u kojoj se ja ne mogu utopiti, rekao je Damir Polančec 2010. nakon izlaska iz zagrebačkog Remetinca gdje je bio u višemjesečnom pritvoru. Godinama je radio u privatnom sektoru, radio je u Dukatu i Podravki, a tek 2003. godine pristupa HDZ-u. Dvije godine kasnije postao je potpredsjednik Vlade Ive Sanadera, a 2007. godine došao je na dužnost ministra gospodarstva, rada i poduzetništva. Na tim dužnostima je bio do 30. listopada 2009. kada podnosi neopozivu ostavku zbog sumnje u umiješanost u aferu Spice kojom su menadžeri Podravke namjeravali otkupiti četvrtinu dionica te tvrtke. Ubrzo je izbačen iz HDZ-a zbog, kako su napisali u priopćenju za medije, nanošenja štete ugledu stranke. Na kraju je oslobođen optužbi u aferi Spice, ali je odslužio 10 mjeseci zatvora u Turopolju gdje je rastjerivao kormorane nad ribogojilištem.
Jadranka Kosor
Nakon više od desetljeća političkog djelovanja u samom vrhu HDZ-a, nakon karijere koja je kulminirala dovršetkom pregovora za pristup Europskoj uniji, nakon premijerskog mandata, Jadranka Kosor neslavno je izbačena iz stranke. Iako se žalila na odluku suda časti, vrhuška je ostala odlučna u svome. Kosorica je "nanijela štetu ugledu stranke". Sve je počelo prije samih izbora za novog šefa stranke kada je ona shvatila da su joj šanse sve manje. Tada je počela javno iznositi prljavo rublje i govoriti kako su joj protukandidati radili iza leđa. Ispričala je da ju je Tomislav Karamarko uvjeravao kako se neće kandidirati za predsjednika HDZ-a, pozvao ju na kavu i više se nije javio. Kosor mu je javno spočitnula i da ga je ona učlanila u HDZ, rekla da se nećkao i odlučio za HDZ tek pošto je propala ideja da, poduprt od skupine menadžera izađe na izbore u tandemu sa Željkom Rohatinskim. Pobrojila mu je i politički loše poteze kao što je bilo spektakularno uhićenje Josipa Boljkovca popraćeno neumjesnom količnim sile i angažiranjem zamaskiranih specijalaca te niz toga.
Ivo Sanader
"Ćaća se vrača" popularna je stranica na Facebooku, ali Sanaderu povratak nije uspio. Barem ne u stvarnom životu. Sjetimo se samo kako je u ljeto 2009. godine šokirao hrvatsku javnost izjavom da odlazi iz aktivne politike. Napustio je premijersko mjesto i poziciju šefa najveće stranke. Samo nekoliko mjeseci kasnije počeo je oštro kritizirati vodstvo stranke, a u prvom redu Jadranku Kosor. Nakon žučne rasprave, Sanader je izbačen iz stranke. Kasnije je uslijedio i njegov progon zbog raznih korupcijskih afera.
Drago Prgomet
Karamarko pokušava od HDZ napraviti jednu stranku radikalne desnice, ja se s time nisam slagao. To je točka oko koje smo se mi razišli, kazao je Prgomet u emisiji Nedjeljom u 2 nedugo nakon isključenja iz stranke u proljeće 2015. godine. Prgomet je kasnije bio jedan od osnivača Mosta, ali zbog razgovora sa Zoranom Milanovićem je izbačen i iz tog pokreta. Kasnije je osnovao HRID, ali je nakon Karamarkovog pada s vlasti opet se vratio u HDZ gdje je ovih dana kandidat za gradonačelnika Zagreba.
Milan Kujundžić
Aktualni ministar zdravstva također je nekad bio jedan od odbjeglih HDZ-ovaca. Ravno tri godine bio je predsjednik stranke Hrvatska zora koja nije ostvarila značajan politički uspjeh, ali je i on odlaskom Karamarka vratio se u okrilje stranke koja ga je formirala.
Branimir Glavaš
Glavaš je rijetka priča o političkom uspjehu izvan okvira HDZ-a. Bivši general bojnik, bivši šef HDSSB-a, osuđen za ratne zločine u Osijeku, jedan od osnivača HDZ-a je godinama vladao Osijekom i Slavonijom. Sa Sanaderom se rastao, kako je sam pričao, zato što je Ivo planirao ukinuti županije i uspostaviti jedinstvenu regiju Slavoniju. Posljednjih godina ipak ne stoji tako dobro pa je njegov HDSSB spao na samo jednog zastupnika, a prije nekoliko godina izgubio je i gradonačelničko mjesto u Osijeku.
Nadan Vidošević
Nekadašnji šef Hrvatske gospodarske komore i kandidat za hrvatskog predsjednika po kratkom je postupku izbačen iz stranke. "Nadan Vidošević izbačen je iz HDZ-a jer se mimo stranke odlučio kandidirati se na predsjedničkim izborima. Članstvo u HDZ-u, naime, automatski prestaje kad se član kandidira na izborima bez suglasnosti stranke", objavili su tada mediji.
Dragan Primorac
Primorac i njegova kandidatura za predsjednika presudila je dvjema karijerama. "Još jutros je Franjo Arapović bio član HDZ-a, ali onda je podržao kandidaturu Dragana Primorca za predsjednika Hrvatske pa je ekspresno izbačen!" i "Jadranka Kosor danas objavila odluku HDZ-a da je Dragan Primorac izbačen iz stranke zbog kandidature za predsjednika. ‘Statut stranke se mora poštivati’, naglasila je premijerka", samo su neki od naslova koji su popratili Primorčevo izbacivanje.
