Imanje Mar-a-Lago na Floridi, dugo poznato kao "Zimska Bijela kuća" Donalda Trumpa i utočište za elitu, ovih je dana postalo epicentar globalne diplomacije. U njegovim raskošnim dvoranama, američki predsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski vode, kako se čini, završnu rundu pregovora o mirovnom planu koji bi trebao okončati gotovo četverogodišnji rat u Ukrajini.
Mar-a-Lago, što na španjolskom znači "od mora do jezera", ime je dobio po svom idiličnom položaju između Atlantskog oceana i lagune Lake Worth u Palm Beachu. Izgrađen je između 1924. i 1927. godine za nasljednicu i poslovnu ženu Marjorie Merriweather Post, koja ga je zamislila kao buduće predsjedničko i diplomatsko odmaralište. Svojom oporukom ostavila ga je američkoj vladi, no zbog visokih troškova održavanja imanje je vraćeno njezinoj zakladi.
Donald Trump kupio je ovaj hispano-maurski dragulj sa 126 soba 1985. godine i 1995. ga pretvorio u ekskluzivni privatni klub, koji je ubrzo postao poznat po raskošnim zabavama i gala večerama. Njegovi pozlaćeni hodnici i dvorane za balove, ukrašene starinskim tapiserijama i rijetkim mramorom, svjedočile su nebrojenim događajima na kojima se okupljala američka i svjetska elita. Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Mar-a-Lago je uistinu postao "Zimska Bijela kuća", mjesto gdje je Trump ugošćivao svjetske vođe i donosio važne odluke. Imanje nije bilo bez kontroverzi, od pravnih bitaka oko prebivališta do istrage o rukovanju povjerljivim dokumentima, no njegova uloga u Trumpovom političkom životu ostala je neupitna. Danas, u njegovom drugom mandatu, ponovno je u središtu svjetske pozornosti.
Sudbina Ukrajine na stolu
U nedjelju Trump je na prilazu imanja dočekao Zelenskog, a optimizam je bio gotovo opipljiv.
- Vjerujem da imamo temelje za dogovor koji je dobar za Ukrajinu i za sve ostale - izjavio je Trump novinarima, dodavši kako vjeruje da su pregovori sada u "završnoj fazi". Pritisak je golem, jer alternativa je, kako je sam rekao, nastavak rata u kojem će "milijuni dodatnih ljudi biti ubijeni".
Sastanak u raskošnoj blagovaonici Mar-a-Laga okupio je najviše dužnosnike obiju strana. Uz Trumpa su sjedili državni tajnik Marco Rubio, ministar obrane Pete Hegseth te njegovi ključni pregovarači, posebni izaslanik Steve Witkoff i predsjednikov zet Jared Kushner. Zelenski je stigao sa svojim timom, svjestan da mora pokazati spremnost na kompromis kako bi osigurao američku podršku, ali i da ne prijeđe "crvene linije" koje je postavio Kijev.
Prije susreta sa Zelenskim, Trump je obavio, kako je rekao, "dobar i vrlo produktivan" telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, signalizirajući da pokušava posredovati između dviju zaraćenih strana.
- Nazvat ću Putina natrag nakon sastanka i nastavit ćemo pregovore - poručio je Trump.
Na stolu se nalazi revidirani mirovni plan od dvadeset točaka, za koji je Zelenski potvrdio da je oko 90 posto usuglašen s američkom stranom. Prema dostupnim informacijama, Ukrajina bi dobila snažna američka sigurnosna jamstva, slična onima iz članka 5. NATO saveza, što bi joj omogućilo da odustane od formalnog članstva u NATO-u. Plan predviđa da Ukrajina zadrži vojsku od 800.000 vojnika koju bi financirali zapadni partneri te uključuje precizan datum za ulazak u Europsku uniju. Za poslijeratnu obnovu predviđen je fond "težak" i do 800 milijardi dolara, uz sudjelovanje američkih tvrtki poput investicijskog diva BlackRocka u ključnim sektorima, od energetike do vađenja mineralnih sirovina.
Međutim, preostalih deset posto plana sadrži najteže prepreke.
Prva i "najkompleksnija točka", kako ju je nazvao Zelenski, jest sudbina teritorija u istočnoj regiji Donbas koje Kijev još uvijek kontrolira. Ukrajina je odbacila prijašnji prijedlog o jednostranom povlačenju. Sada se razmatra kompromis o stvaranju demilitarizirane tampon zone koju bi nadgledale međunarodne snage, a koja bi uključivala povlačenje i ukrajinskih i ruskih snaga s dogovorenih područja.
Drugi kamen spoticanja je budućnost nuklearne elektrane Zaporižja, najveće u Europi. SAD je predložio zajedničku kontrolu Washingtona, Kijeva i Moskve nad elektranom i njezinim profitom. Zelenski je to odbio, ali je ponudio kompromis prema kojem bi elektrana bila zajedničko ulaganje Kijeva i Washingtona, a SAD bi sa svojim udjelom profita mogao raspolagati kako želi, što otvara vrata za poseban dogovor s Moskvom.
Treće osjetljivo pitanje su izbori. Zelenski je pristao održati opće izbore, prve od 2019. godine, što je bio ruski zahtjev koji je Trump snažno podržao, ali pod uvjetom da se može jamčiti sigurnost.
Dok se u Mar-a-Lagu pregovara, Kremlj igra opreznu igru. Službeno, Moskva nije odbacila plan i poziva na daljnji dijalog, govoreći o "sporom, ali stabilnom napretku". No, Vladimir Putin istovremeno šalje poruke snage. Samo nekoliko sati prije sastanka na Floridi, posjetio je rusko vojno zapovjedništvo i upozorio da će, "ako vlasti u Kijevu ne žele riješiti stvar mirnim putem", Moskva svoje ciljeve postići "oružanim sredstvima".
Putin tvrdi da "pametni ljudi" na Zapadu sada potiču Ukrajinu da prihvati "dostojanstvene uvjete za kraj sukoba" te da, kako ruska vojska napreduje, interes Moskve za pregovore o povlačenju Ukrajine iz Donbasa opada. Njegovi potezi sugeriraju da je spreman na dogovor, ali pod svojim uvjetima, koristeći vojne uspjehe kao polugu pritiska.
