No ima mišljenja kako se iza svega pomaljaju i puno dublji strukturni problemi. Niti jedan od najistaknutijih hrvatskih prelata ne odgovara Papinu fotorobotu idealnog svećenika. Bozanić, Košić, Puljić, prekonzervativni su. Prema Papinoj su mjeri istesani istarski biskup Kutleša, ili, donekle, dubrovački Mate Uzinić. Potraje li mu pontifikat, papa Franjo resetirat će cijeli crkveni vrh u Hrvatskoj, a oni to znaju i vode tihi rat protiv njega.
Jer to bi značilo prilično radikalan zaokret Hrvatske, koji bi se mogao nazvati čak i civilizacijski drugačijim putem. Uz Andreja Plenkovića, koji Hrvatsku odmiče od poljskih i mađarskih formula, dobiti nadbiskupa sličnih vrijednosti, bilo bi za sadašnje biskupe užasavajuće rješenje, pa su se odlučili na tihu demonizaciju Bergoglia, u čemu im je slučaj Stepinac dobro došao.
"Stepinac je zgodan za plašenje puka i uvjeravanje da je Bergoglio zao i mrzi Hrvate", kaže naš drugi sugovornik pa dodaje:
"Ne mrzi on Hrvate, to nema veze s istinom, već se bori, jer je takav njegov pontifikat, protiv onoga što je mnogim biskupima u Hrvatskoj najdraže: primitivizam i dominacija koja se temelji na crkvi iz prošlog stoljeća. Ovaj papa želi Crkvu uvesti u novo vrijeme spremnu za izazove koji je očekuju, a ne beznadno reakcionarnu, zatucanu i posvećenu jedino nacionalizmu."
"Papa Franjo dolazi iz Latinske Amerike i njemu kontekst koji je Wojtyli bio dobro poznat, riječ je o komunizmu i nijansama te vrste, ne znači puno", kaže drugi naš sugovornik, bivši diplomat.
"U Latinskoj Americi kler je u značajnoj mjeri lijevo orijentiran, svakako ljevije od naših standarda, a naročito od standarda naše crkve pod Bozanićem", kaže on.
"Utoliko je razumljivo da mu je mrska svaka pomisao na relativizaciju ili, još gore, glorifikaciju ustaštva, koja je kod nas prilično očita u dijelu klera. To nisu objede neprijatelja Hrvatske već stanje stvari, a to što je Papa pohvalio Irineja je, objektivno, opet njegova greška."
Čini se da je hrvatski kler u Vatikanu ostao bez zagovora - naši izvori tvrde da u Papinoj blizini nema utjecajnih ljudi odavde. Kaptol ovakva tumačenja ne prihvaća i ustraje u stavu da nas papa ne voli.
"Papa Franjo ima takav stav o Hrvatima, ali to se može promijeniti, iako će to biti težak put. Mi moramo biti svjesni da smo mali i da moramo biti mudri. Trenutno nemamo niti jednog našeg svećenika na nekoj imalo važnijoj, jakoj funkciji u Vatikanu. Zakazala je i politika što se tiče toga kako nas u Vatikanu doživljavaju. Nažalost, nismo bili mudri", govori nam naš sugovornik iz vrha Kaptola te ističe da papa Franjo nije tvrdoglav te je sklon mijenjanju stavova što dokazuje i to je sada dokazao na Međugorju.
"Nije samo papa Franjo kriv za ovo oko Stepinca. Možda i promijeni mišljenje o našem blaženiku. Kad je papa postao papom rugao se s Međugorjem i vidiocima, a evo danas dopušta hodočašće u Međugorje. Zašto? Zato što je mons. Henryk Hoser, apostolski vizitator Svete Stolice s posebnom ulogom za Međugorje, rekao što je Međugorje i Papa je to uvažio. Znači, on je spreman promijeniti svoje mišljenje jer vjeruje svojim ljudima. Naši biskupi, pak, sve ovo vrijeme nisu bili u stanju da se malo angažiraju oko lobija oko pape Franje i da ih senzibiliziraju oko Stepinca i Međugorja. S druge strane medijska kampanja oko toga da su Hrvati ustaše, pa i sam taj povijesni problem oko Stepinca, toliko je jaka da je papi u to lako povjerovati. I tu ga možemo shvatiti", govori nam sugovornik s Kaptola.
Podsjeća, pak, da je kardinal Josip Bozanić 1997. godine izabran za nasljednika Franje Kuharića velikim dijelom i zbog toga što je bio na glasu kao anacionalan svećenik, što je od Svete Stolice tražila tadašnja svjetska politika.
"Vatikanu je uvjetovano od svjetskih sila da Kuharića naslijedi netko tko je totalna njegova suprotnost. Bozanić je bio pravo rješenje. On je tada gušio svaku nacionalnu crtu, izbacio je trobojnicu iz crkve, nije bilo ni svijeće s pleterom na oltaru... Neki će se sjetiti tih vremena. Ali shvatio je nakon nekog vremena da tako gubi narod pa je pred kraj pontifikata pape Ivana Pavla II. počeo polako mijenjati politiku", govori naš sugovornik.
Ističe da je papa Benedikt XVI., odnosno Joseph Ratzinger, koji je naslijedio Ivana Pavla II. vrlo dobro pozvao Hrvate jer je bio veliki prijatelj s kardinalom Franjom Kuharićem. Hrvatski forumi vriju, a popularnost pape Franje među hrvatskim vjernicima blijedi. Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić nedavno je izjavio da su uplitanje Srpske pravoslavne crkve u kanonizaciju i Papin pristanak na to "nečuveni presedan" i "politikantstvo" te kako su Papine riječi upućene iz aviona "uznemirujuće".
Napomenuo je kako se treba i u ovom slučaju ugledati na blaženog Alojzija Stepinca i na njegovu vjernost Rimu i na Stepinčevu strpljivost. To je dosta ozbiljan ustanak protiv Pape, kojega se u kanonskim stvarima ima smatrati nepogrešivim. U tom smislu, povijest odnosa papa i Hrvata nikad nije izgledala ovako.
"Papa Franjo stavio se na stranu Srbije. To nas boli. Prije njega i papa Ivan Pavao II. i Benedikt XVI., bili su istinski prijatelji Hrvatske. Pa današnji svetac Ivan Pavao II., a tada papa, izjavio je bio da našem narodu blaženi Alojzije Stepinac može biti uzor i kompas. Mislim da je s time sve rečeno", kaže naš sugovornik s Kaptola, koji smatra da naši biskupi trebaju zatražiti hitan sastanak s papom Franjom i otvoreno razgovarati o kanonizaciji blaženog Stepinca.
Papa Franjo osnovao je povjerenstvo za Stepinca, i to mješovito, što delegatima s tom idejom ne daje velike nade u uspjeh. Komisije se osnivaju kad se neki problem želi staviti pod tepih i pustiti vremenu da rješava ono što ljudi ne mogu. Ono što jest neporecivo jest da će ovakve odluke i izjave moći zloupotrebljavati ljudi i politike poput Vučićeve.
Upitno je ima li netko tko presudu protiv Mladića vidi kao "vražju urotu" ikakvo moralno pravo prosuđivati u, ipak delikatnoj, stvari poput Stepinčeve. SPC je kanonizirala brojne ljude koji su, blago rečeno, problematični. Stepinac je i u vrijeme suđenja, kao optuženik a onda i osuđenik, bio u prvom redu žrtva političkih igara; on je to i danas, kao blaženik. I tako će, čini se, ostati sve do konačne odluke.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Prosrpski patrija i Papa studjm mlati gloginje