Godinama je djelomično ostajalo neodgovoreno na pitanje tko financira Željku Markić i kompletan ekstremno konzervativni vjerski val u Hrvatskoj. Dio odgovora s početkom 2019. godine sada se odnosi na pitanje tko više ne financira "obiteljaše". Riječ je o Zakladi Rhema koja je na svojim stranicama objavila popis 20 udruga kojima će ove godine novac uplaćivati svakog mjeseca, te njih još 28 koji će novac dobiti jednokratno.
U igri je nešto manje od dva milijuna kuna, što podijeljeno na toliki broj udruga i njihove cjelogodišnje budžete, i nije tako velik novac. Vijest je, međutim, važna zato što otkriva tektonski poremećaj na krajnje konzervativnoj katoličkoj sceni u Hrvatskoj. Na stranicama Zaklade Rhema još uvijek su među najvećim projektima zaklade istaknuti "Grozd" Ladislava Ilčića, "U ime obitelji" kojoj se odaje priznanje za jednu uspjelu i sve neuspjele referendumske inicijative, "Vigilare" Vice Johna Batarela i "Centar za obnovu kulture" Stjepe Bartulice.
Tih organizacija u odluci o ovogodišnjem financiranju projekata više nema na popisu, iako zaklada još uvijek na stranicama drži eksplicitne pohvale ovih ljudi za njihov politički angažman.
Ravnateljica zaklade je Mirjana Topčić, njezin suprug Ivan Topčić je tajnik, a u upravi su osim njih još i Ksenija Pašalić, Dražen Glavaš i Feđa Aaron Bučić. Zaklada, kako navodi na stranicama, financira se prilozima članova i podupiratelja, i to po 300 eura, što je navedeno baš u devizama, godišnje od svake pravne osobe i po 100 eura godišnje od svake fizičke osobe. Za pretpostaviti je da su glavni financijeri zaklade ipak tvrtke "Tim kabel" Ivana Topčića i "Mundus viridis" Ivića Pašalića.
Nakon smrti Franje Tuđmana, kojemu je posljednjih godina života bio savjetnik za unutarnju politiku, voditelj izbornog stožera, govorilo se najmoćniji i najopasniji čovjek u RH u to doba, onaj koji je pokušao ugasiti "Radio 101", pričalo se i o idejama o nekim specifičnim metodama u kriznim trenucima, Pašalić je pokušao zasjesti na predsjedničko mjesto u HDZ-u. U tome nije uspio.
Zato se sasvim posvetio biznisu s nekretninama i jedna od posljednjih bombastičnih vijesti o tome bila je ona iz 2014. da mu se Hypo banka sprema "sjesti" na čak 250 nekretnina po Zagrebu i okolici, te u Istri, sve kako bi nadoknadila barem dio od 19 milijardi eura "sumnjivih" kredita iz doba Wolfganga Kulterera, Güntera Striedingera i ostalih iz kompromitiranog hranidbenog lanca menadžera.
Pašaliću je ipak ostalo dovoljno za život i samo s tvrtkom "Mundus viridis" uspijeva na izradi peleta i prodali drva za ogrjev godišnje (2017.) uprihoditi 50 milijuna kuna, odnosno pola milijuna kuna čiste dobiti. Dio toga Pašalić ne skriva da ide Zakladi Rhema. Druga tvrtka od koje zaklada dobiva veliki iznos, "Tim kabel", jedan je od najvećih proizvođača kabela u regiji. 2016. godine imala je prihod od 232 milijuna kuna i dobit od nešto manje od 20 milijuna.
Godinu ranije Topčić je s tvrtkom imao čistu zaradu od 16,8 milijuna, 2017. godine 16 milijuna... sasvim dovoljno da dio toga odvoji za projekte "sve za slavu Božju", kako Zaklada Rhema poručuje ispod popisa 48 udruga što im je odobrila financiranje za ovu godinu. Zakladu su osnovali 2014. i otada su, osim veterana koji sada nisu dobili niti lipe, na njenom platnom spisku bila redom zanimljiva, nekad i egzotična lica konzervativne scene.
Najrevolucionarnijih aktera, u pravilu debelo odmaklih u političke vode poput Markić, Ilčića, Batarela, Bartulice, više nema na popisu. Ali još ima nekih široj javnosti prepoznatljivih imena. Tu je Udruga 40 dana za život koja se afirmirala dežuranjem pred bolnicama uz molitve i transparente protiveći se abortusu. Organizacija i nije tako bezazlena. Kritizirali su se je zbog organiziranog pritiska na žene, u medije je u nekoliko navrata procurilo da su aktivisti dobivali dojave iz nekih klinika kad će koja žena i gdje ići na abortus.
Pa su to, s imenom i prezimenom žene, osobe povezane s tada još molitvenom inicijativom objavljivale na Facebooku kao poziv na molitvu. Pašalić je još 2013. u intervjuu za Globus rekao da se nešto ranije susreo s "Kristoforima", skupinom vjernika laika. "Ustanova Kristofori" sada je pri vrhu udruga koje će dobivati mjesečnu rentu od Zaklade Rhema. "Kristofori", kada se pogleda njihova stranica, ničime ne odaje o čemu je doista riječ; tečajevi krunice, molitve, knjige o ljubavi i poštovanju, časopis "Book", portal "Book.hr"...
Časopis "Book", recimo, još prije nešto manje od deset godina bio je publikacija na papiru odlične kvalitete, u boji, koji je žestoko stajao na pobijanju evolucije i dokazivanju stvaranja svijeta kako je opisano u Bibliji, zatim toga da su ljudi i dinosauri živjeli istodobno i takve slične stvari, sve zato što evolucija naprosto isključuje mit o Adamu i Evi, posljedično doslovno tumačenje istočnog grijeha, a time, što se tiče radikalnih konzervativaca, i sam nauk o Isusu Kristu.
"Kristofori" u to vrijeme sigurno nisu imali problema s novcem, pomagao im je "International Catholic Charismatic Renewal Services" ili Međunarodna služba katoličke karizmatske obnove koju je 1993. priznao Vatikan. Primaju li "Kristofori" i dalje novac otamo, Expressu nije poznato, ali je jasno da je Vatikan danas bitno drugačije mjesto nego što je bio u doba pape Benedikta XVI, pa i Wojtyle.
Što se tiče Zaklade Rhema, odnosno novca Pašalića i Topčića u prvom redu, posebno je zanimljivo da se na popisu onih s redovitim mjesečnim uplatama iz zaklade nalazi i "Udruga U ime dobrote, Laudato TV". Kako je s jedne strane riječ o televizijskoj medijskoj platformi konzervativnog vjerskog pokreta, a s druge strane jasno je da je negdje puklo između financijera iza Zaklade Rhema i Markić, Batarela, Bartulice i Ilčića, bit će zanimljivo vidjeti jesu li organizacije "U ime obitelji", "Vigilare", "Grozd" "CoK" i još neki ostali i bez usluga Laudato TV-a, a to nije bezazleno.
Na Laudato TV-u još uvijek se nalaze spotovi protiv Istanbulske konvencije, još uvijek se nitko iole upućen neće iznenaditi ako na tom kanalu čuje ili vidi desničarski, pa i proustaški sadržaj. Taj kanal je usto i 2017. i 2018. od Vijeća za elektroničke medije dobio po milijun kuna za proizvodnju "sadržaja od javnog interesa".
Kao što u takvom svijetu neće propasti Laudato, po mnogočemu vjerski fundamentalistički i povijesno skandalozni kanal, ta bi naivno bilo pomisliti da će udruge od Markić do Ilčića propasti zbog odbijenice Zaklade Rhema. Svim tim udrugama daleko od toga da je ovo jedini izvor financiranja. U prosincu je, primjerice, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović primila u audijenciju predstavnike SKAC-a, još jedne organizacije koju sufinancira zaklada koja se tada, kod Kolinde, zahvalila sponzorima i partnerima, u množini.
Država, odnosno Republika Hrvatska, još uvijek je posebno izdašna prema najtvrđim konzervativcima. Za Božić 2017., primjerice, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva udruzi Željke Markić dostavila je podršku od 139 tisuća kuna. Nešto manje od 100.000 kuna dobila je Udruga Bratovština Marijanski zavjet za domovinu gdje, iako ne formalno, ključnu ulogu ima pater Ike Mandurić, onaj što je pravio društvo "šatorašima" u Savskoj u Zagrebu.
Stvar s financiranjem odnosno prestankom financiranja pojedinih organizacija, za koje iz Zaklade Rhema kažu da su "na rad s kršćanskim vrijednostima nadogradile izrazite političke ambicije", bitna je zbog očitog zaokreta u odnosu prema politizaciji evangelizacije, pa makar bila i ekstremno konzervativna. Još u doba inicijativa "Narod odlučuje" i "Istina o Istanbulskoj" bilo je jasno da Kaptol baš ne uspijeva pronaći prave riječi podržava li to ili ne.
Nadbiskup Bozanić u nekim je trenucima djelovao kao da bi najradije da ga o tome ništa ne pitaju. U krajnjoj liniji, uskoro su izbori i HDZ-u sigurno nimalo ne trebaju atomski udari zdesna koji zapravo potječu još iz doba Tomislava Karamarka. Nova dimenzija zaokreta koji se ovdje primjećuje je i to da je član Upravnog odbora Zaklade Rhema Dražen Glavaš, inače baptist, da Feđa Aaron Bučić povremeno odlazi u Indiju.
Zbog njih su određeni katolički teolozi tvrđe prirode prije nekoliko godina Zakladu Rhema optuživali da provodi protestantizaciju Katoličke crkve.
Optuživali su zakladu da publikacije koje izdaju "Kristofori" potenciraju uglavnom protestantske autore, ali zapravo ne razumijevajući da je riječ o zajedničkom nazivniku poput forsiranja kreacionizma nauštrb znanosti i drugih prosvjetiteljskih i civilizacijskih vrijednosti. Bučića su tada optuživali da "spaja istok i zapad", što već jako nalikuje na sukob jedne pretežno etnokršćanske i jedne pretežno ekumenske struje na krajnje konzervativnoj katoličkoj sceni u Hrvatskoj.
