Top News
336 prikaza

Pitali Putina "bi li spasio Erdogana ili Porošenka", a on odgovorio...

Putin
Julian Stratenschulte/DPA/PIXSELL
Ruski predsjednik je odgovorio na odabranih 80 od dva milijuna pitanja koja su mu poslali građani. Pitanje 12-godišnje djevojčice bilo je možda i najzanimljivije

Ruski predsjednik Vladimir Putin tri sata i 39 minuta odgovarao je na pitanja koja su mu građani slali tijekom njegovog godišnjeg direktnog razgovora s građanima. Od dva milijuna pristiglih pitanja, najzanimljivije je bilo ono jedne 12-godišnjakinje koja ga je pitala koga bi prije spašavao kad bi vidio da se utapa, predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdoğana ili Ukrajine Petra Porošenka.

"Ako se netko već odlučio utopiti, bilo bi nemoguće spasiti ga", odgovorio je, ali i diplomatsko pokerski dodao: "U svakom slučaju, mi smo spremni pomoći svakome tko to želi." Erdoğan ili Porošenko zabavan je izbor jer je riječ o dvojici državnika koji stoje u središtu dva najžešća kronična blokovska sukoba između Istoka i Zapada danas.

Petro Porošenko bio je do ukrajinskog rušenja državne vlasti u prosvjedima u Kijevu u veljači 2014. jedan od prominentnijih ukrajinskih oligarha. Financirao je prosvjede na Trgu Maidan, da bi ubrzo bio izabran i za predsjednika, tijekom krize koja je dovela do odvajanja Krima i pripajanja Rusiji, te do vojnog sukoba između ukrajinske vlasti i proruskih separatista u dvijema regijama na istoku Ukrajine. Moskva se u krizu umiješala na strani ruske nacionalne manjine u Ukrajini.

"Ljubav" između Erdoğana i Putina možda je još i žešća. Turski predsjednik je od samog početka rata u Siriji zahtijevao od predsjednika Sirije Bašara al-Asada da ode s vlasti. A kako je to ovaj odbijao, turski predsjednik je isprva sramežljivo, a onda sve otvorenije stao logistički i oružano podupirati pobunjenike, među kojima čak i frakcije poput al-Kaide, navodno čak i ISIL-a.

Putin se sa svoje strane u sukob vojno umiješao zato što se u Siriji nalazi Rusiji vrlo bitna pomorska vojna baza u mediteranskom gradu Tartusu. U trenutku kad je ruska vojna intervencija preokrenula ratne izglede u jesen prošle godine na stranu Damaska, turski su lovci oborili jedan ruski bombarder uz samu sirijsko-tursku granicu i u tom trenutku svijet se zabrinuo da bi moglo doći i do otvorenog rata između jedne članice NATO-a i jedne vojne sile koja svoje pozicije moći posljednjih godina očito nastoji proširiti do predtranzicijskih granica.

Putin je u međuvremenu stao podupirati i borbu Kurda protiv islamističkih frakcija, što domaćih što stranih, bez obzira bila riječ o ISIL-u, al-Kaidi ili nekoj drugoj, što je Erdoganu palo još teže jer je on istodobno pokrenuo protiv Radničke kurdske stranke u Turskoj žestoku vojnu ofenzivu, navodno s mnoštvom civilnih žrtava.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.