U kolovozu 2014., u avionu koji se vraćao u Rim iz Južne Koreje, papa Franjo prvi je put upozorio svijet da je Treći svjetski rat započeo, ali da nitko nije primijetio jer su borbe bile „postepene“. Ratovi na koje se Papa osvrnuo prije više od 10 godina još su uvijek bili rijetki, ali događaji iz sljedećih godina potvrdili su ono što se danas čini kao dramatično proročanstvo. S obzirom na zabrinjavajuće ponovno izbijanje sukoba između Indije i Pakistana, broj tekućih sukoba porastao je na 56, a u njima sudjeluje 92 zemlje. To je najveći broj od kraja Drugog svjetskog rata, u kojem nije sudjelovalo samo 11 zemalja, piše Il Messaggero.
Papa je i početkom 2024. upozorio na 'Treći svjetski rat u dijelovima' koji prerasta u globalni sukob. Pojam svjetski rat u dijelovima koji je Papa često koristio kako bi opisao sve goru sigurnosnu situaciju u svijetu odnosi se na globalni sukob koji se ne vodi kao jedan jedinstveni rat, poput Prvog ili Drugog svjetskog rata, već se sastoji od mnogih manjih, raštrkanih sukoba koji se istodobno odvijaju u različitim regijama svijeta. To je svjetski rat u fragmentima, u kojem više lokaliziranih ratova, humanitarnih kriza, terorizma i sustavnog nasilja zajedno čini nešto što nalikuje globalnom sukobu. Primjer su ratovi i nestabilnosti u u zemljama kao što su Ukrajina, Gaza, Sudan, Mjanmar. Iako su te zemlje i ratovi, geografski odvojeni, zajedno doprinose globalnoj nestabilnosti i utječu na brojne aspekte svakodnevnog života zbog globalizacije i umreženosti ekonomije i zemalja.
Pozivajući se na svoju često ponavljanu ideju "svjetskog rata u dijelovima", papa Franjo istaknuo je da se sukobi ne samo da nisu smanjili tijekom zadnjih godina, već su se zapravo proširili. Papa je također izrazio žaljenje zbog slabljenja multilateralizma, napominjući da "tijela stvorena za promicanje sigurnosti, mira i suradnje više nisu sposobna okupiti sve svoje članove za istim stolom.
- Postoji rizik od fragmentacije međunarodne zajednice u 'klubove' koji prihvaćaju samo države koje su ideološki slične - rekao je svojedobno Papa i naglasio kako se u modernim ratovima briše granica između civila i vojski, a to je posebno zabrinjavajuće.
Eklatantan primjer je EU koja je već neko vrijeme na konopcima. Invazija na Ukrajinu i povratak Trumpa u Ovalni ured, otkrili su disonancu koja vlada starim kontinentom. Dok se Kina i SAD spremaju na sukob civilizacija, EU čelnici se svađaju tko smije, a tko ne na Putinovu proslavu pobjede u Moskvi.
- Moderni ratovi više se ne odvijaju samo na izoliranim ratištima i više se ne vode samo oko vojnika. Događaji u Gazi i Ukrajini jasan su dokaz. Ne smijemo zaboraviti da ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava predstavljaju ratne zločine i da nije dovoljno samo otkriti ih, već ih i spriječiti. Stoga je potrebna snažnija angažiranost međunarodne zajednice na zaštiti i provedbi međunarodnog humanitarnog prava, koje se čini jedinim načinom za zaštitu ljudskog dostojanstva u ratnim situacijama - rekao je pokojni Franjo.
Šest velikih ratova
Uvjerljivo najveću međunarodnu pažnju izazvao je rat u Ukrajini, koji promjenjivim intenzitetom traje od 2014. godine. Ukrajinci su nakon desetljeća bliskih odnosa s Rusijom, odlučili krenuti putem euroatlantskih integracija. Putin je prvo uzeo Krim, podržao pobunjenike u Donbasu, a onda 2022. odlučio riješiti 'Ukrajinsko pitanje' jednom za sva vremena. Iako obje strane skrivaju svoje gubitke kao zmija noge, prema procjenama u ratu je poginulo 68.925 ukrjainskih vojnika i oko 104.000 ruskih vojnika. Prema procjenama Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ukrajini je poginulo 12.910 civila, a u Rusiji 387 civila. Rat je stvorio milijune migranata i tektonski promijenio međunarodni poredak koji se gradio od kraja Hladnog rata.
Rat Izraela i Hamasa
Upadom Hamasa u Izrael 7. listopada 2023. počeo je najdulji i najkrvaviji rat ova dva smrtna neprijatelja. Do 2025. u Gazi je poginulo preko 50.000 ljudi, ali za razliku od Ukrajine i Rusije, radi se najviše o civilima. Hamas je u svom napadu ubio 1200 ljudi, a stotine izraelskih vojnika poginuli su u brutalnim urbanim borbama u pojasu Gaze uz kojem živi 2.1 milijuna ljudi. Rat je doveo do žestokih i oprečnih međunarodnih reakcija. Diljem Zapada održavaju se gotovo svakodnevni protesti protiv izraelske kampanje bombardiranja koju mnogi nazivaju genocidom. Međunarodni kazneni sud objavio je nalog za uhićenjem Netanyahua zbog ratnih zločina nad Palestincima. Rat je imao implikacije i na izbore u SAD-u. Podrška Izraelu je tradicionalna predizborna tema, a demokrati i republikanci kao papige ponavjlaju da Izrael ima pravo na obranu. Pojhedini analitičari smatrali su da je Kamala Harris izgubila izbore, djelom i zato što nije zauzela snažnjiji pro Palestinski stav.
Paralelno se vodio i rat Izraela i Hezbolaha. Iran je desetljećima radio na uspostavi tzv. 'Šijitskog polumjeseca', skup saveznika i šijita na Bliskom istoku koje Teheran koristi za vođenje asimetričnog rata s Izraelom. Hezbolah je teško stradao u sukobu s Izraelom. Većina vodstva je ubijena, i Izrael je na doređeno vrijeme uništio borbene sposobnosti iranskog saveznika.
Rat u Sudanu
Ovaj sukob se odvija u sjeni rata u Ukrajini i Gazi, ali utječe na svakodnevnicu. Kao brojni drugi sukobi u Africi rat u Sudanu ima potencijal destabilizirati cijelu regiju i guruti milijune migranta prema Europi. Procjene broja poginulih uvelike variraju, a bivši američki izaslanik za Sudan sugerira da je čak 150.000 ljudi ubijeno od početka sukoba 15. travnja 2023. Više od četrnaest milijuna je raseljeno, što je dovelo do najveće migrantske krize u svijetu.
Kongo ima dugu i tragičnu povijest ratova i genocida. Početkom 2025., borbe između kongoanskih sigurnosnih snaga i militantnih skupina predvođenih M23 brzo su eskalirale, što je kulminiralo zauzimanjem Gome od strane M23, regionalnog središta Istočne Demokratske Republike Kongo (DRC; Kongo) na granici s Ruandom. Ruanda, primarna potpora oružane skupine M23, poduprla je njezinu ofenzivu u istočnom DRC-u s tri do četiri tisuće kopnenih vojnika.
Pakistan i Indija
Smrtonosni napad militanata u Pahalgamu, u Kašmiru pod indijskom upravom, izazvao je oštru eskalaciju između Indije i Pakistana, pri čemu su obje strane razmjenjivale vatru preko linije kontrole i smanjivale diplomatske veze. Indija je 6. svibnja objavila pokretanje "Operacije Sindoor", ciljajući devet lokacija u Pakistanu i Jammuu i Kašmiru pod pakistanskom upravom, za koje je navodno korišteno za planiranje napada. Situacija je pojačala strahove od šireg vojnog sukoba između dviju nuklearno naoružanih nacija, označavajući najznačajniji bilateralni sukob od 2019. Nuklearne supersile stoje na rubu petog velikog rata.
Napadi na kršćane
Papa je stalno upozoravao na antisemitizam, ali i na činjenicu da u svijetu postoji više od 360 milijuna kršćana koji doživljavaju visoke razine progona i diskriminacije zbog svoje vjere i koji su sve više prisiljeni bježati iz svojih domovinskih zemalja.' Za papu Franju, dodatni izazovi za mir proizlaze iz novih tehnologija poput umjetničke inteligencije i genomike. Prema podacima stranice 'Global Conflict Tracker' u svijetu se trenutačno odvija 27 ratova i ozbiljnih kriza. Naravno, postoji još stotine lokalnih sukoba diljem svijeta. Međunarodna sigurnost postala je ugrožena upravo u vrijeme vladavine pape Franje. Njegovo stolovanje u Vatikanu, obilježili su invazija na Ukrajinu, eksplozija nasilja i kriza u Magrebu i na Bliskom Istoku, rat Hamasa i Izraela, pogoršanje situacije u Jemenu i Kongu te ratovi Armenije i Azerbajdžana.
