Europa je prošle godine proizvela više električne energije iz sunčeve svjetlosti nego iz ugljena, pokazalo je izvješće, što su analitičari nazvali "prekretnicom" za prijelaz na čistu energiju.
Solarni paneli proizveli su 11% električne energije u EU-u 2024., dok su elektrane na ugljen proizvele 10%, prema podacima istraživačkog centra za klimu Ember. Uloga fosilnog plina pala je petu godinu zaredom na 16%.
"Ovo je prekretnica", rekla je Beatrice Petrovich, koautorica izvješća. “Ugljen je najstariji način proizvodnje električne energije, ali i najprljaviji. Solar je zvijezda u usponu.”
Industrijalizacija Europe bila je pokretana ugljenom, ali to je gorivo proizvelo više onečišćenja planeta nego bilo koji drugi izvor energije, piše Guardian. Spaljivanje ugljena u elektroenergetskom sektoru EU-a doseglo je vrhunac 2007., a od tada se prepolovilo.
Istodobno su procvjetali čisti izvori električne energije. Energija vjetra i sunca porasla je na 29 % proizvodnje električne energije u EU-u 2024., dok su se hidroenergija i nuklearna energija nastavile oporavljati od najnižih razina iz 2022.
Izvješće pripisuje porast solarne energije – najbrže rastućeg izvora energije prošle godine – rekordnoj količini novih panela, unatoč tome što Europa ima manje sunca nego godinu prije.
"Dobra je vijest da povećanje solarne izgradnje zapravo znači smanjenje izgaranja fosilnih goriva", rekla je Jenny Chase, solarna analitičarka u BloombergNEF-u, koja nije bila uključena u izvješće.
U izvješću je utvrđeno da je udio ugljena pao u 16 od 17 zemalja koje su ga još uvijek koristile 2024. Rečeno je da je gorivo postalo "marginalno ili ga nema" u većini sustava.
Njemačka i Poljska, dvije zemlje koje spaljuju najveći dio europskog ugljena, bile su među zemljama u kojima je došlo do pomaka na čišće izvore energije. Udio ugljena u njemačkoj električnoj mreži pao je 17% na godišnjoj razini, dok je u Poljskoj pao za 8%, stoji u izvješću.
Fosilni plin također je nastavio doživljavati "strukturni pad", u padu u 14 od 26 zemalja koje koriste plinsku energiju, pokazalo je izvješće.
Nalazi su došli usprkos malom povećanju potražnje za električnom energijom nakon dvije godine strmog pada izazvanog ruskom invazijom Ukrajine u punom opsegu. Kao odgovor na to, EU je uvela plan za uštedu energije, pronalaženje novih dobavljača fosilnih goriva i ubrzavanje prijelaza na čistu energiju.
"Politika i tržišta u Europi omogućili su obnovljivim izvorima energije da smanje udjele i ugljena i prirodnog plina", rekao je Gregory Nemet, energetski istraživač na Sveučilištu Wisconsin-Madison i koautor izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama.
"Energija vjetra i sunca raste u svim velikim gospodarstvima, ali ugljen je nastavio rasti u Kini, a prirodni plin je porastao u SAD-u", dodao je. "Europa iskorištava sve prednosti pristupačnosti, sigurnosti i čistog zraka koje pružaju obnovljivi izvori energije."
U izvješću se navodi da je EU na putu da ispuni svoj cilj od 400 GW instaliranog solarnog kapaciteta do 2025. Dosegla je 338 GW 2024., navodi se u izvješću, i bila bi "unutar dosega" svog cilja od 750 GW za 2030. ako zadrži trenutni tempo rasta.
Autori izvješća pozvali su na ulaganja u baterije, pametna brojila i druge oblike "čiste fleksibilnosti" koji mogu pomoći u usklađivanju ponude obnovljive energije, koja varira tijekom dana, s potražnjom.
Hrvatska obala primjerice ima u prosjeku oko 2700 sunčanih sati na godinu. Udio energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj je prema podacima iz 2023. bio 29,4 posto i to je iznad prosjeka EU.
Druga je sad stvar što su u nas i obnovljivi izvori energije u središtu skandala poput Josipe Rimac i čuvene "afere vjetroelektrane". Nedavno je olujna bura u Dalmaciji potpuno demolirala jednu od najvećih solarnih elektrana u Hrvatskoj. Riječ je o elektrani koja je izgrađena prošle godine kod Obrovca, na prostoru bivše tvornice glinice.
