U samo nekoliko godina alati umjetne inteligencije prešli su put od tehnološke egzotike do nezaobilaznog dijela naše digitalne svakodnevice. Servisi poput ChatGPT-ja daju nam recepte, pomažu u pisanju mailova i analiziraju složene tekstove kako bi nam uštedjeli vrijeme. Ta tranzicija u doba koje pokreće AI dogodila se zapanjujućom lakoćom, no postavlja se ključno pitanje: plaćamo li za tu praktičnost smanjenjem vlastitih kognitivnih sposobnosti?
Preliminarni rezultati jedne nove, viralne studije s uglednog Massachusetts Institute of Technologyja (MIT) sugeriraju da bi odgovor mogao biti potvrdan. Istraživanje, koje je izazvalo buru u medijima uz alarmantne naslove o "truljenju mozga", pruža prvi konkretan neurološki uvid u to kako oslanjanje na velike jezične modele (LLM) utječe na naš um.
Što su otkrili znanstvenici s MIT-ja?
Studija pod vodstvom dr. Nataliye Kos'myne okupila je 54 sudionika koji su imali zadatak napisati nekoliko eseja. Bili su podijeljeni u tri skupine: prva je smjela koristiti ChatGPT, druga klasične internetske pretraživače poput Googlea, a treća se morala osloniti isključivo na vlastiti mozak. Tijekom pisanja, moždana aktivnost svakog sudionika praćena je pomoću EEG uređaja.
Rezultati su bili iznenađujuće jasni. Korisnici ChatGPT-ja pokazali su značajno nižu razinu moždane aktivnosti u usporedbi s druge dvije skupine. Njihovi su mozgovi, slikovito rečeno, radili s manje napora. EEG snimke otkrile su slabiju povezanost u mrežama zaduženim za pamćenje, kreativnost, razumijevanje ideja i sintezu informacija. Istraživači su ovaj fenomen opisali kao "kognitivno rasterećenje" - mozak je prepustio teži dio posla stroju.
Još je zabrinjavajuće bilo to što se s vremenom, kako su pisali nove eseje, taj obrazac produbljivao. Sudionici su postajali sve pasivniji, a njihova interakcija s AI-jem svodila se na jednostavno kopiranje i lijepljenje ponuđenog sadržaja. Grupa koja se oslanjala isključivo na vlastite snage, s druge strane, pokazala je najjaču i najrasprostranjeniju moždanu aktivnost, a članovi su izrazili i veće zadovoljstvo napisanim te osjećaj vlasništva nad svojim radom.
Najfascinantniji dio studije uslijedio je u četvrtoj, završnoj fazi. Istraživači su zamijenili pravila: grupa koja je dotad koristila ChatGPT morala je napisati esej bez ikakve pomoći, dok je "samo mozak" grupa dobila pristup umjetnoj inteligenciji.
Tada se otkrila prava cijena kognitivnog rasterećenja. Sudionici koji su se prethodno oslanjali na AI jedva su se sjećali sadržaja vlastitih eseja. Kada su ih trebali ponovno napisati, njihov mozak nije pokazao snažnu aktivnost karakterističnu za duboke procese pamćenja.
- Zadatak je izvršen, moglo bi se reći učinkovito i praktično. No, kao što pokazujemo u radu, vi u osnovi niste integrirali ništa od toga u svoje memorijske mreže - objasnila je dr. Kos'myna za časopis Time.
Suprotno tome, kada je "samo mozak" grupa dobila AI na raspolaganje, njihova se moždana povezanost dodatno povećala. Oni nisu koristili alat da misli umjesto njih, već da nadograde i poboljšaju ideje koje su već samostalno razvili. To ukazuje na ključnu razliku: AI može biti moćan alat za proširenje ljudske misli, ali i opasna štaka koja sprječava njezin razvoj.
Iako je studija s MIT-ja mala i još čeka recenziju, njezini se rezultati podudaraju s rastućom zabrinutošću među stručnjacima za obrazovanje i kognitivnu znanost. Problem nije samo u tome što manje pamtimo, već i u tome što gubimo sposobnost samoprocjene. Druga istraživanja pokazala su kako korištenje AI-ja stvara "iluziju kompetencije" - ljudi postižu bolje rezultate na zadacima, ali istovremeno drastično precjenjuju vlastiti uspjeh i razumijevanje, postajući nekritični prema dobivenim informacijama.
Stručnjaci upozoravaju da se moramo oduprijeti iskušenju da AI-ju prepustimo razmišljanje. Kao što je jedan profesor s Harvarda slikovito rekao, umjetna inteligencija trebala bi biti poput sove na ramenu božice Atene - simbol mudrosti koji nam pomaže, a ne gospodar koji upravlja našim mislima. Korištenje AI-ja da napiše prvu verziju teksta, koju ćemo mi onda samo urediti, potkopava i kreativnost i kritičko razmišljanje. U okruženju učenja, osjećaj napora često je nusprodukt postajanja pametnijim. Umanjiti taj napor je kao koristiti električni romobil za lakše svladavanje marševa u vojnoj obuci; kratkoročno olakšava zadatak, ali dugoročno potkopava svrhu vježbe.
Tehnologija je tu da ostane. Od lansiranja 2022. godine, tjedna baza korisnika ChatGPT-ja narasla je s milijun na preko 800 milijuna. Stoga, pravo pitanje nije trebamo li koristiti AI, već kako ga možemo koristiti da poboljšamo, a ne zamijenimo ljudske vještine.
