Nakon više od dva desetljeća novac namijenjen onima koji znaju gdje se nalaze grobnice žrtava rata u Bosni i Hercegovini konačno je izišao iz faze administrativnih zapreka. Oko 600 tisuća konvertibilnih maraka, koje je Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine čuvao na posebnom računu, sada je operativno i može se isplatiti osobama čije informacije dovedu do pronalaska masovnih, zajedničkih ili pojedinačnih grobnica, prenosi Deutsche Welle.
Riječ je o odluci koja na prvi pogled djeluje kao tehnička prilagodba institucionalnog mehanizma, no njezina je stvarna težina u tome da se obiteljima nestalih vrati barem dio onoga što im je rat oduzeo.
Novac iz ranijih presuda
"Zbog kompliciranih administrativnih zapreka, zakonskih procedura i nemogućnosti izravne isplate fizičkim osobama uz potpunu zaštitu privatnosti, taj novac dosad nije mogao biti korišten niti je isplaćena ijedna nagrada, uglavnom zato što izvori nisu željeli otkriti svoj identitet“, kaže Emza Fazlić iz Instituta za nestale osobe BiH.
Sredstva potječu iz presuda Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine, nakon kojih su Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine uplatile po 100 tisuća maraka radi prikupljanja informacija o lokacijama na kojima se nalaze posmrtni ostatci nestalih.
Ipak, u društvu koje i dalje nosi teret ratnih podjela, straha i međusobnog nepovjerenja, otkrivanje lokacija grobnica nije tako jednostavno. Za mnoge je problematična činjenica da takva osoba možda živi među ljudima koji su počinili zločine ili strahuje za vlastitu sigurnost u postojećem političkom okruženju. Zato je važna stvarna zaštita identiteta, a ne samo obećanje o novčanoj nagradi. Također, obitelji žrtava skeptične su prema tome da će ova mogućnost dovesti do novih saznanja o grobnicama.
"Potpuno razumijem obitelji žrtava koje smatraju da je do ovoga trebalo doći ranije i da može doći do zlouporabe, ali ako dobijemo samo jedan slučaj da se osoba javi kako bi se otkrile grobnice, mislim da je to već dobra stvar“, kaže Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže BIRN, podsjećajući na to da je to posebno važno u društvu koje još traga za više od sedam tisuća nestalih osoba.
Novi Pravilnik o nagrađivanju izvora informacija usklađen je sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka Bosne i Hercegovine i, što je ključno, jamči anonimnost dojavljivaču.
"Osobe koje imaju informaciju trebaju samo stupiti u kontakt s Institutom, odnosno istražiteljem Instituta koji djeluje na području na koje se informacija odnosi. Potom će istražitelj i područni ured voditi cijeli postupak, koji je prilično jednostavan. Informantu se sigurnost i anonimnost kao izvoru informacija jamče tijekom cijelog postupka“, kaže Fazlić za DW.
Pravilnik predviđa da se naknada isplaćuje tek nakon terenske provjere informacije, odnosno nakon što se tijekom ekshumacije utvrdi da su podaci točni i da pronađeni posmrtni ostatci pripadaju žrtvama čije je traženje u nadležnosti Instituta.
Plaćanje "na crno“
Za obitelji i udruge koje okupljaju obitelji nestalih u BiH ovakav potez „nije naodmet", ali sumnjaju u to da će se tako nešto bitno promijeniti. Kažu da postoji mnogo čimbenika koji na to utječu, posebno činjenica da su od završetka rata prošla više od tri desetljeća.
"Nismo osobito optimistični da će se išta drastično promijeniti pokušajem prikupljanja informacija na taj način. Neovisno o tome što je prošlo 30 godina, oni koji nešto znaju sigurno imaju određene razloge zbog kojih to ne bi otkrili na ovaj način“, kaže predsjednica Republičke organizacije obitelji zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac, ističući da im nitko ne jamči da te iste osobe, koje prijave lokacije, jednog dana neće biti procesuirane.
"Ali dat ćemo tome neko vrijeme kako ne bismo odmah na početku osujetili ovu namjeru. Međutim, zbog svega što smo dosad vidjeli, nismo optimistični. Posebno kada je riječ o srpskim žrtvama“, kaže Graorac, napominjući da se i ranije plaćalo za otkrivanje grobnica, ali da se sve odvijalo „na temelju povjerenja između dvoje ljudi“.
Da se plaćalo i ranije potvrđuju i oni koji su prije dvadeset godina bili uključeni u proces traženja nestalih osoba u BiH. Novac su nudile obitelji, udruge i pojedinci, ali uspjeha je rijetko bilo.
Neki članovi obitelji potvrdili su da su platili određene iznose novca i da su tijela kasnije pronađena. No nisu željeli javno govoriti o tome radi zaštite identiteta ljudi koji su otkrili lokacije. Mirsad Duratović bio je uključen u te procese na području prijedorske regije.
"Kad smo tražili nestale, konkretno u Tomašici, javno sam rekao da ću platiti za informaciju, neka kaže koliko, 20, 30 ili 50 tisuća maraka. Deset godina nitko se nikada nije javio“, kaže Duratović, ističući ipak da je dobro što je država sada preuzela taj posao.
Koliko vrijedi istina
Visina naknade nije fiksna. Ovisit će o broju otkrivenih grobnica i pronađenih tijela, lokaciji, vrsti i karakteru grobnice, stupnju osobnog rizika kojem je izvor izložen te drugim okolnostima važnima za istragu, navode u Institutu.
Iznosi se mogu kretati od nekoliko stotina do više od 30 tisuća maraka, a zahtjevi za isplatu prolaze kroz četiri razine odlučivanja.
Oprezno optimistični su i u udrugama koje okupljaju bošnjačke žrtve u BiH. To je samo još jedan od mehanizama za poticanje ljudi da dostave informacije, kaže Semina Alekić, predsjednica Koordinacije udruga obitelji nestalih osoba u Bosni i Hercegovini.
"Onaj tko želi progovoriti ima mnogo načina da javno ili anonimno dostavi informacije. Teško je očekivati da će biti mnogo onih koji će zbog novca progovoriti“, kaže Alekić i potvrđuje da je i ranije bilo sličnih pokušaja, mimo institucija.
7.588 nestalih
"Bili smo svjedoci i tome da su obitelji, kao i općine, nudile novac, ali nije bilo rezultata. Zbog toga smo skeptični“, ističe Alekić.
Novac ne može vratiti izgubljene živote niti izbrisati bol obitelji koje desetljećima ne znaju gdje su pokopani njihovi najbliži. Međutim, može utjecati na one koji imaju informaciju, a oklijevaju je podijeliti, te pomoći obiteljima nestalih da okončaju taj dugogodišnji i bolan proces.
To je posebno važno za zemlju koja i dalje traga za tisućama nestalih osoba. Prema podacima Instituta, riječ je o 7.588 nestalih, a upravo nedostatak pouzdanih informacija o lokacijama grobnica ostaje jedan od najvećih problema u procesu traganja.
