Od toga ne prave veliku buku ni jedni ni drugi, ali danas počinje već četvrti sastanak mješovite katoličko-pravoslavne komisije koja raspravlja o ulozi i odgovornosti blaženog kardinala Alojzija Stepinca u Drugom svjetskom ratu i nakon njega. Dvodnevni sastanak predstavnika Katoličke crkve u Hrvatskoj i Srpske pravoslavne crkve održava se u Požegi, sve kako bi nakon serije sastanaka i na osnovi zaključaka pravoslavno-katoličke komisije Sveta stolica na kraju odlučila o Stepinčevom proglašenju svetim.
Poznato je da su stavovi jedne i druge crkve o Stepincu vrlo suprotni. Papa Franjo zato i jest pokrenuo ovakvu komisiju, što je u Hrvatskoj naišlo na pojedine reakcije koje su, u najmanju ruku, svjedočile o zbunjenosti. Papa jest osnivanjem komisije na neko vrijeme zaustavio proces kanonizacije Stepinca, ali je pritom učinio još nešto. O tome je odmah po osnivanju komisije govorio apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico.
On je tada za laudato.hr rekao da papa Franjo nema dvojbi o Stepinčevoj ulozi i da je dekret o kanonizaciji mogao potpisati odmah. Međutim: "Prošle godine smo se svi nadali da će Sveti Otac u kratkom vremenu izdati Dekret. Umjesto toga, pojavile su se poteškoće koje su nam poznate, a koje su dovele do ovog prijedloga Svetoga Oca", kazao je D'Errico. On je tada otkrio da mu je papa rekao da bi moglo doći do novih napetosti između SPC-a i RKC-a, posebno Kaptola.
"To moramo izbjeći, budući da smo sigurni u posao koji smo obavili. Ne smijemo se bojati pokazati posao koji smo napravili. Dugo sam o tome razmišljao, osobno. Kad mi je patrijarh Irinej pisao, o tome sam mnogo razmišljao i smatrao sam da možemo zajedno sjesti za stol i zajedno razmotriti ulogu koju je blaženi Stepinac imao za vrijeme Drugog svjetskog rata, i tako predstaviti i posao koji je obavila Kongregacija, u mirnom ozračju.
Nada je da to može doprinijeti tome da se rasprše sjene koje su postojale na putu između dviju crkava, i tako dvije crkve smjestiti za isti stol u mirnoj i bratskoj raspravi. Nada je također i da to može poslužiti na putu potpunog pomirenja između dva naroda, jer i to je jedan važan aspekt. Moramo zajedno raditi na potpunom pomirenju, jer to je od velikog značenja, ne samo između dviju crkava, nego i između dva naroda i dvije države.
I to bi bio veliki doprinos i za stabilnost u regiji", kazao je papa Franjo o toj svojoj odluci D'Erricu, a ovaj je to prenio u intervjuu. Papa je, dakle, odlučio da se hrvatski katolički hrvatski i srpski pravoslavni kler imaju sastati kako bi prvi s drugima podijelili sve svoje podatke o Stepincu koje uzimaju kao činjenice, to isto kako bi i drugi učinili prema prvima. Ako ništa drugo, da se barem razumiju o čemu govore, poziciju jednih drugih.
U uskršnjem intervjuu za Politiku, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije kazao je da od dijaloga, ako je iskren i istinoljubiv, ne može biti štete, nego samo koristi. Vjeruje da je prijedlogom za osnivanje komisije za dijalog o kardinalu Stepincu, papa upravo očekivao dijalog kakav vode članovi Mešovite komisije. "Mi ne znamo kakvu će odluku papa donijeti. Kao što patrijarh reče, kakva god da bude, katolike će obavezivati, a mi ćemo biti zadovoljni ili nezadovoljni'', rekao je Porfirije.
Papa Franjo je sa svoje strane tada rekao, a D'Errico je to prenio, da je Rimokatolička crkva često pokazivala "mentalitet pomalo zatvorene Crkve, koja ide naprijed sama svojim putevima, i koja se ne brine o onome što bi drugi mogli prigovarati ili sumnjati". Rekao je da u nekim stvarima to pokazuje i danas, no papa Franjo to je odlučio mijenjati.
Rekao je da on u odluku Vatikana oko Stepinca ne dvoji, ali mu je jako stalo da ovaj put RKC svoju odluku donese tako da SPC bude potpuno upućena u sve aspekte života Stepinca kao i procesa kanonizacije. Unatoč tome što su članovi komisije obavezni šutjeti pred javnosti o onome o čemu razgovaraju, a toga se drže i jedni i drugi, dojam je da su papa Franjo i mitropolit Porfirije imali potpuno pravo; o Stepincu se sad i s jedne i s druge strane razgovara racionalno, nimalo ostrašćeno, pa makar se i ne složili.
Prvi sastanak komisije održan je u Vatikanu u srpnju 2016. Slijedio je sastanak u Zagrebu na kojem su razmatrali Stepinčevo djelovanje do početka Drugog svjetskog rata u Kraljevini Jugoslaviji, dakle do 1941. Treći put komisija se sastala u Novom Sadu i tada su klerici zajednički prošli odnos Stepinca prema NDH. U Požegi bi, prema rasporedu, trebali razmotriti njegov odnos prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Peti put komisija će se sastati u Podgorici, gdje će na rasporedu biti odnos komunističkih vlasti u Jugoslaviji prema Stepincu. Šesti sastanak održat će se u Rimu i na njemu će se razmotriti sav dotadašnji posao i donijet će se određeni zaključci. Papa u nijednom trenutku nije rekao da će zaključci utjecati na konačnu odluku Vatikana, to očito ne očekuje niti Porfirije, ali će svakako imati težinu u daljnjem procesu kanonizacije Stepinca.
