Počeli su tulumima. Iza njih su stali ljudi povezani s Peterom Thielom, Samom Altmanom i Coinbaseom, a sada žele prikupiti milijardu dolara i na obali Urugvaja izgraditi grad budućnosti. Praxis se godinama predstavlja kao "prva digitalna nacija", iako je zasad puno bliže elitnom tehnološkom naselju nego stvarnoj državi.
Na obali Río de la Plate, nedaleko od povijesnog urugvajskog grada Colonia del Sacramento, mogla bi nastati jedna od neobičnijih urbanih zajednica na svijetu. Iza projekta stoji Praxis, mreža poduzetnika, kriptoinvestitora i tehnoloških entuzijasta koja samu sebe već godinama predstavlja kao "prvu digitalnu naciju".
Njihova ambicija nije tek podići još jedno luksuzno naselje. Osnivač Praxisa Dryden Brown godinama govori o stvaranju potpuno novih gradova koji bi trebali odgovoriti na svijet nakon pojave opće umjetne inteligencije, odnosno AGI-ja. U najambicioznijim verzijama njegovih planova riječ je bila gotovo o novim državama - tehnološkim enklavama sa snažnom autonomijom, vlastitim pravilima i zajednicom okupljenom oko istih političkih i kulturnih vrijednosti.
Sada je za takav eksperiment odabran Urugvaj, objavio je prije nekoliko dana Praxis na službenim stranicama.
Praxis je osnovan 2019. godine, a iza njega stoji danas 30-godišnji Brown, bivši surfer iz Santa Barbare koji je studirao na Sveučilištu New York, ali nije diplomirao. Radio je i kao analitičar u hedge fondu, no ni ondje se nije dugo zadržao. Nekoliko godina poslije taj relativno nepoznati Amerikanac uspio je oko svoje ideje okupiti dio najbogatijeg i najutjecajnijeg svijeta kriptovaluta i Silicijske doline.
Grad za svijet nakon umjetne inteligencije
Brownova vizija polazi od pretpostavke da će razvoj opće umjetne inteligencije radikalno promijeniti čovječanstvo. Ako strojevi jednoga dana počnu obavljati najveći dio rada koji danas obavljaju ljudi, tvrde u Praxisu, stvorit će se ogromno novo bogatstvo. Dio tog kapitala, prema njihovoj zamisli, trebao bi biti iskorišten za podizanje potpuno novih gradova.
To ne bi trebali biti obični "pametni gradovi". Brown zamišlja elitne urbane zajednice u kojima bi se tehnologija spojila s idealiziranom slikom zapadne civilizacije - antičkom Grčkom i Rimom te renesansom.
Praxis na svojim internetskim stranicama objavljuje manifeste o "politici singularnosti", "suverenom umu" i "životu nakon rada". U središtu Brownove kulturne vizije nalaze se pojmovi istine, ljepote i herojstva, a simbol takvog svijeta pronašao je u grčkom bogu Apolonu.
Ideja je tijekom godina često mijenjala oblik. Brown je svoje buduće gradove svojedobno nazivao čak i "kripto-državama" - mjestima koja bi bila izgrađena praktički od nule, okupljala tehnološku i financijsku elitu te s vremenom možda dobila visok stupanj političke autonomije.
Njegovi kritičari u tome vide nešto sasvim drugo: pokušaj najbogatijih da za sebe stvore izdvojene zajednice u kojima neće morati živjeti prema istim pravilima kao ostatak društva.
Od tuluma u Sohou do milijuna investitora
Počeci su bili daleko skromniji.
Praxis je u prvim godinama djelovao iz unajmljenog prostora u njujorškom Sohou. Ondje su se organizirale raskošne zabave zamišljene kao moderna verzija pariških salona prosvjetiteljstva. Članovima zajednice dijeljeni su žetoni s porukom o ponovnom susretu u "vječnom gradu", a dio zaposlenika živio je u istom prostoru.
Romantična vizija buduće civilizacije nije, međutim, uvijek pratila svakodnevnu poslovnu disciplinu. Vlasnik prostora u jednom je trenutku tužio Praxis zbog neplaćene najamnine. No Brown je uspio privući ozbiljan kapital.
Među investitorima i podupirateljima koji su tijekom godina povezivani s Praxisom nalaze se Paradigm Operations, Pronomos Capital, iza kojeg stoji milijarder i bivši čelnik PayPala Peter Thiel, bivši tehnološki direktor Coinbasea Balaji Srinivasan te suosnivač Palantira Joe Lonsdale.
U Praxis su ulagali i fondovi povezani s nekim od najvećih imena tehnološke industrije, među njima Alameda Research Sama Bankman-Frieda te Apollo Projects, koji je pokrenuo Sam Altman.
Na taj je način Brown prikupio gotovo 20 milijuna dolara. Praxis je potom 2024. objavio da mu je kriptokompanija Gem Digital omogućila kreditnu liniju vrijednu čak 500 milijuna dolara.
Brownove ideje često se povezuju s libertarijanskim krugovima Silicijske doline, odnosno uvjerenjem da bi privatni kapital i tehnologija mogli stvoriti učinkovitije oblike upravljanja od tradicionalnih država. Među njegovim inspiracijama spominjao se i roman Ayn Rand Atlas Shrugged, jedno od najvažnijih književnih djela američkog libertarijanskog i individualističkog pokreta.
Praxis je povezivan i s dijelovima američke radikalno desne internetske subkulture, što Brown odbacuje. Istodobno je otvoreno izjavljivao da "definitivno nije demokrat".
U igri je bila i Hrvatska?
Pronalaženje mjesta na kojem bi velika ideja postala pravi grad potrajalo je godinama. Prvo se razmatralo područje Mediterana. Od njega se na kraju odustalo, među ostalim i zbog blizine ratova i političkih nestabilnosti. Potom je na red došla Grenlandija. I ondje su se pojavili planovi za moguću tehnološku zajednicu, ali Praxis je vrlo brzo naišao na lokalni otpor.
Kad smo kod Mediterana, Hrvatska je prema svemu sudeći bila među lokacijama koje je Praxis razmatrao. Američki magazin Spike Art Magazine još je 2023. u tekstu o Praxisovu njujorškom krugu napisao da je Brownov projekt mogao biti u razgovorima sa “Srbijom i/ili Hrvatskom”, dok se u istom tekstu govori o traženju lokacije na Balkanu i Mediteranu. Hrvatski poduzetnik Josip Komar prije nekoliko godina je ugostio osnivače Praxisa Drydena Browna i Charlieja Callinana tijekom njihova prvog posjeta Hrvatskoj. Komar je izričito napisao da su tijekom njihova boravka “istraživali potencijal Dalmacije”, navodeći kao prednosti veličinu prostora, stabilnost, pristup EU i obalni položaj Hrvatske. Objavu je zaključio riječima da je to “tek početak”.
Brown je još 2021. govorio da je za njih idealna mediteranska klima, a kasnije je Praxis javno objavio da razgovara s više vlada o stvaranju posebnih “Acceleration Zones”.
Kasnije su se opcije mijenjale. Praxis je razmatrao Crnu Goru, Grenland, Atenu/Kijev i druge lokacije, a potom i projekt Atlas uz američku bazu Vandenberg u Kaliforniji. Wall Street Journal je 2024. pisao da su u tijeku pregovori oko zemljišta u Latinskoj Americi i na Mediteranu.
Kako razmišlja kriptoelita? Uzmimo primjer našeg Mate Rimca.
- U nekim gradovima Europe bacaju se rajčice na luksuzne automobile. Nigdje ne možete ostaviti svoj skupi automobil jer ga netko može ogrebati u Europi, ali ljudi ovdje stvarno mogu uživati u svom uspjehu i bogatstvu. To je ono što mi se sviđa kod Dubaija - rekao je Rimac predstavljajući projekt Bugattijevih nebodera u Dubaiju.
U rujnu ove godine Brown je napokon objavio da je potraga završena. Izbor je pao na Urugvaj.
Praxis se povezao s poduzetnikom Eduardom Bastittom, koji na obali kod Colonije del Sacramento već razvija veliki stambeni projekt. Lokacija je vrlo atraktivna: od Montevidea je cestom udaljena manje od 200 kilometara, dok se s druge strane Río de la Plate nalazi Buenos Aires, do kojeg trajektom treba otprilike sat vremena.
Novi projekt dobio je ime "+Colonia".
Planirana arhitektura trebala bi kombinirati kamen, broncu, vodene površine i pojednostavljeni klasicizam. Prema objavljenim informacijama, u oblikovanju koncepta sudjelovao je arhitektonski ured koji nosi ime pokojne slavne arhitektice Zahe Hadid.
Praxis sada tvrdi da tijekom sljedeće tri godine za urugvajski projekt namjerava prikupiti milijardu dolara kapitala.
Ako je vjerovati brojkama koje objavljuje sam Praxis, interes postoji.
Više od četiri tisuće ljudi navodno se već prijavilo za mogućnost preseljenja u buduću zajednicu, dok kompanija potencijalnu potražnju za nekretninama procjenjuje na čak 4,4 milijarde dolara.
Brown planira napustiti New York i preseliti se u Coloniju del Sacramento već u prosincu. Prvi stanovnici, prema sadašnjim planovima, mogli bi se useliti tijekom 2027. godine. No između velikih obećanja i stvaranja nove države postoji popriličan jaz.
Dogovor Praxisa i urugvajskih partnera zasad je prije svega sporazum o namjerama. Na lokaciji se već gradi, ali projekt nije nastao od nule kao Brownova država budućnosti. Eduardo Bastitta tvrdi da je u tamošnji razvoj već investirano oko 290 milijuna dolara te da su stotine stanova prodane.
Gradilište je prošle godine obišao i urugvajski predsjednik Yamandú Orsi, koji ga je opisao kao vrlo inovativan projekt.
Od "kripto-države" do joge i DJ-eva
Posebno je zanimljivo koliko se Brownova retorika promijenila kako se projekt približio stvarnom svijetu politike, zakona, urbanizma i građevinskih dozvola.
Nekada se govorilo o kripto-državama, novim sustavima upravljanja i svojevrsnim privatnim političkim zajednicama. Danas Praxis naglašava da će +Colonia u potpunosti poslovati unutar postojećeg pravnog sustava Urugvaja.
Umjesto političke revolucije, projekt se sve češće predstavlja kao kombinacija luksuznog stanovanja, poduzetništva, tehnologije, umjetnosti i društvenog života.
Brown u javnim nastupima više ne inzistira na ideji odvojene države. Govori o mjestu u kojem će stanovnici imati kvalitetnu jogu, dobre DJ-eve i mogućnost da njihov prijatelj umjetnik dođe i organizira izložbu ili predstavu.
Ipak, iza mnogo prizemnije marketinške slike i dalje se nalazi ista velika ideja: stvoriti fizičku zajednicu za ljude koji su se najprije povezali na internetu.
Meduza navodi kako je slučaj Praxisa dio šire pojave – sve većeg interesa bogatih tehnoloških poduzetnika za stvaranje novih gradova, autonomnih zona i privatno organiziranih zajednica. Njihovi zagovornici smatraju da bi takva mjesta mogla postati laboratoriji za nove tehnologije, drukčije administrativne modele i brže donošenje odluka. Kritičari, pak, upozoravaju da se iza priče o inovacijama može skrivati stara želja bogatih da pobjegnu od poreza, regulacije i političkih pravila ostatka društva.
U Urugvaju bi se sada trebalo pokazati može li Brownova digitalna nacija doista napraviti prijelaz iz internetskih manifesta u stvarni svijet.
Jer jedno je okupiti tisuće sljedbenika, napisati manifest o svijetu nakon umjetne inteligencije i uvjeriti milijardere da ulože novac. Sasvim je nešto drugo izgraditi grad, a kamoli novu državu.
