Ruski potpredsjednik Interpola i bivši dužnosnik iz ministarstva unutarnjih poslova Aleksander Prokopčuk jedan je od dvojice kandidata za novog predsjednika Interpola. Uz njega nominiran je i policijski načelnik iz Južne Koreje, privremeni predsjednik ove organizacije, Kim Jong-yang. Prokopčuk je šef Interpolovog Nacionalnog središnjeg ureda za Rusiju od 2011. godine a od 2016. godine bio je potpredsjednik ove međunarodne policijske organizacije.
O budućem predsjedniku Interpola glasovat će se na sjednici Skupštine u Dubaiju.
Podsjetimo, krajem rujna nestao je sada već bivši predsjednik Interpola Kinez Meng Hongwei. Njega naime nitko nije vidio nakon što je iz sjedišta Interpola u Lyonu otputovao u Peking. Kina je nekoliko dana nakon potvrdila kako je Hongwei uhićen zbog sumnje u korupciju, a istodobno je u Interpol stiglo njegovo pismo kojim traži trenutno razrješenje s pozicije.
Oko izbora njegovog nasljednika podigla se velika prašina. Nominacija je dobila niz kritika posebno zapadnih zemalja koje strahuju od velikog utjecaja i moći koji bi se tim odabirom mogao naći u ruskim rukama, tj. Vladimira Putina.
Protivnici Kremlja, aktivisti za ljudska prava i niz zapadnjačkih dužnosnika, optužili su Moskvu da na taj način iskorištava Interpolov međunarodni sistem uhidbenog naloga, posebno crvene tjeralice, kako bi spriječili protivnike da putuju, zamrznuli njihove bankovne račune i prisili njihovoj izručenje Rusiji, piše The Wall Street Jorunal.
Američki State Department rekao je kako su "aktivno i široko angažirani sa članicama Interpola kako bi naglasili potrebu odabira nekoga tko će promovirati, a ne umanjiti i potkopati vrijednosti i praksu koja je Interpol učinila vitalnim međunarodnim tijelom".
Kremlj je pak osudio "upletanje" u izbor novog predsjednika Interpola, nakon negodovanja, posebice američkih senatora, kao reakcija na informacije koje kažu da se ruski general nalazi među favoritima.
"Radi se o vrsti upletanja u izbore međunarodne organizacije", rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja. Okupljeni na Skupštini od nedjelje u Dubaiju, delegati Interpola, trebali bi nasljednika njihova bivšeg kineskog šefa koji je tajanstveno nestao, odabrati sutra. Dvije trećine glasova delegata na Skupštini potrebni su kako bi odlučili o pobjedniku.
Zasada su samo dva kandidata u utrci za završetak mandata od četiri godine koji je Meng trebao dovršiti 2020.godine. Interpol je u izjavi rekao kako bilo koja članica može kandidata za budućeg predsjednika predložiti tijekom sjednice skupštine, do dana izbora.
"Svi glasovi imaju jednaku vrijednost i nama prava na veto", naglašavaju iz Interpola.
Kim je trenutačno i viši potpredsjednik Interpola za Južnu Koreju.
Uloga predsjednika, kako objašnjavaju iz Interpola, "nije biti glava organizacije i nije korektno to mjesto takvim nazivati".
Predsjednikove glavne dužnosti su predsjedavanje Skupštinom i sjednicama Izvršnog odbora, koj nadgleda implementaciju odluka koje je donijelo glavno tijelo. Interpolov glavni tajnik preuzima svakodnevno funkcioniranje organizacije.
Prokopčukova nominacija komentirana je i u Velikoj Britaniji koja Moskvu okrivljuje zbog pokušaja trovanja bivšeg ruskog agenta Sergeja Škripala i njegve kćeri Julije u Salisburyju u ožujku ove godine. Jedan Britanac preminuo je nakon pronalaska bočice u kojoj se nalazio nervni agens korišten u napadu.
"Ovo je jako neobična situacija u kojoj smo se našli, s mogućnosti ne samo lisice koja bi trebala nadgledati kokošinjac, već ubojice na čelu istrage za ubojstvo", rekao je Tom Tugendha, šef parlamentarnim britanskim odborom za vanjske poslove.
Ministrica Harriet Baldwin rekla je kako Velika Britanija podržava kandidaturu trenutačnog predsjednika Kim Jong-yang.
U isto vrijeme u Haagu Rusija i Kina nisu uspjeli zaustaviti implementaciju odluke država članica da dopuste Organizaciji za zabranu kemijskog oružja da krivnju za napade sa kemijskim oružjem raspodijele. Ranije je OPWC potvrdio kako se kemijski napad i dogodio.
Organizacija je pozvana da istraži niz takvih napada u Siriji u kojima je poginulo stotine civila. Optužbe su dolazile na račun Assadovog režima u Damasku i pozicijskih grupa za napadale. Odbačene su nakon što je Rusija stavila veto na tu odluku krajem 2017. godine.
