Top News
1219 prikaza

Svi teroristički napadi na tlu Rusije - najgora je bila 2004.

Teroristički napad na Krimu/odavanje počasti u Moskvi
SERGEI KARPUKHIN/REUTERS/PIXSELL
Rusi su napad na Krimu pripisali nezadovoljnom studentu, no pitanje je, s obzirom na političku volatilnost regije, ima li čin političku pozadinu

Najmanje 18 ljudi poginulo je i oko 50 ih je teško ozlijeđeno u terorističkom napadu na politehničkom fakultetu koji se nalazi na poluotoku Krimu, aneksiranom od strane Rusije.

"Neidentificirana eksplozivna naprava u gradu Kerču detonirana je u obrazovnoj instituciji, prije toga je bilo i pucnjave iz vatrenog oružja, a terorist je počinio samoubojstvo", kažu tamošnji izvori.

Ubojica, čije je ime navodno Vladislav Rosliakov, pucati je počeo još u kantini.

Putin je naredio istragu, no nije još jasno je li riječ o terorizmu (i koji su, točno, motivi) ili 'samo' o ubojstvima. Rusija će ovo, navodno, klasificirati kao "masovno ubojstvo", a kruže i glasine kako je ubojica imao problema s profesorima i školom koju je "mrzio".

Rusi su na mjesto nesreće poslali 200 vojnika, a riječ je o teritoriju kojeg je Rusija vojnom akcijom "preuzela" od Ukrajine 2014. godine.

Moskva obećaje financijsku kompenzaciju članovima obitelji ubijenih. U Kerču je 19-novi kilometarski most koji povezuje Rusiju i Krim.

Era Vladimira Putina, ali i one prije njega, nisu bile imune na terorističke napade (ako je ovdje riječ o politički motiviranom činu) i bilo ih je pregršt, više ili manje poznatih na Zapadu.

Rusi, posebno oni na Krimu, već insinuiraju kako iza napada stoji Kijev.

Ovo su neki od najkrvavijih terorističkih napada u Rusiji, a posebno je bila krvava 2004. godina.

1. Na ljeto 1995., tijekom Prvog čečenskog rata, čečenski su ratnici zauzeli bolnicu Budjenovsk vrlo blizu granice s Rusijom, i gotovo 2.000 ljudi zadržali kao taoce, te prijetili da će ih pobiti ukoliko se rat ne privede kraju. Ruske su snage pokušavale prodrijeti u bolnicu, i više od 100 ljudi je ubijeno prije no što se došlo do neke vrste dogovora i militantima je dopušteno da se povuku. Ruski premijer Viktor Černomirdin je s vođom napada Šamilom Basajevom pregovarao telefonski, a Basajev je u selo Dagro stigao kao heroj.

2. U rujnu 1999. tri napada na stambene zgrade - u Moskvi, Bujnaksku i Volgodonsku - između 04. rujna i 16. rujna života su koštali 300 ljudi. Neiscrpan su izvor teorija zavjere, jer dok ruski establišment tvrdi da su krivi i odgovorni čečenski separatisti (a ovaj je jedan od događaja koji je bio uvertira u Drugi čečenski rat), neki kažu da je napade zapravo izvela - Moskva.

3. Ponovno na jesen, ovaj puta 2002. godine Dubrovka kazalište zauzelo je oko pedeset militanata, a a Rusi su, kako bi ih natjerali na izlazak, upumpavali kemijski agens u ventilaciju zgrade. Umrlo je tridesetak terorista, te 130 of 1.000 taoca. Većina ih je preminula jer nisu na vrijeme dobili medicinsku pomoć nakon što su bili izloženi plinu.

4. Dvije godine kasnije, 2004., bombaš samoubojica je ušao u moskovsku podzemnu tijekom najveće gužve te ubio 41 osobu, a ranio više od 100. Odgovornost za napad je kasnije preuzela malo poznata čečenska skupina.

5. Iste godine, samo dva mjeseca kasnije u Groznom, glavnom gradu Čečenije, 24 osobe ubijene su na stadionu. Među njima je i Ahmad Kadirov, čečenski predsjednik kojeg je podržavala Moskva i otac trenutnog čečenskog lidera, Ramzana Kadirova. Čečenski islamisti napali su tijekom parade u čast sjećanja na Drugi svjetski rat.

6. U kolovozu 2004. godine izvedena su dva samoubilačka napada na letovima sa moskovskog aerodroma Domodedovo gdje je poginulo 90 putnika. Dvije žene samoubojice su, kasnije se ispostavilo, ušle na avion tako što su na avione ušle podmitivši zaposlenike sa cca. 34 dolara. Samo par dana kasnije, bombaš samoubojica ubio je desetero ljudi u moskovskoj podzemnoj.

7. Te se godine dogodio i šokantni Beslan, kada je nekoliko militanata provalilo u školu, u provinciji Sjevernoj Osetiji, te kao taoce uzeli djecu, roditelje i učitelje.U krvavom pokolju koji je, skupa s neuspješnim pregovorima, trajao danima ubijeno je 300 ljudi.

Beslan memorijal | Author: Wikipedia Wikipedia

8. U listopadu 2005. godine islamistički su militanti napali grad Naljčik, glavni grad Kabardsko-Balkarske republike nedaleko od Čečenije. Zgrade u kojima su bili ruski vojnici i policajci napale su organizirane i velike skupine napadača, a poginulo je više od stotinu ljudi, uključujući i dosta civila.

9. Godine 2009. brzi vlak od Moskve do Sankt Petersburga napadnut je. Bila je riječ o bombašu samoubojici koji je ubio 28 ljudi, i ozlijedio 130. Deset je ljudi u zatvoru radi upletenosti u napad, a devetero ih pripada istoj obitelji iz sjevernokavkaske republike Ingušetije. Napad je naredio Umarov, emir Kavkaskog emirata kojeg većina svijeta smatra terorističkom organizacijom.

10. U ožujak 2010. dva su bombaša samoubojica u moskovskoj podzemnoj ubila više od 40 osoba a ruski su službenici to nazvali "najsofisticiranijim terorističkim napadom u ruskom glavnom gradu u proteklih šest godina". Jedna od stanica koja je raznesena je nedaleko od zgrade u kojem je smješten institucionalni nasljednik KGB-a.

11. Bombaš samoubojica 2011. raznio se na moskovskom Domodedovo aerodromu, ubijeno je 24-ero, a ranjeno 172 ljudi. Iza napada je ponovno stajao ratni vođa i lider Kavkaskog emirata Doku Umarov.

12. Godine 2013. dva napada bombaša samoubojica dogodila su se s razmakom od jednog dana u gradu Volgogradu. U napadu na stanicu i tramvaj ubijeno je 34-ero osoba, skupa s napadačima. To je pak bilo dva mjeseca nakon što je bombaš samoubojica ubio osmero u Volgogradu, te nekoliko tjedana prije početka početka Olimpijskih igara u Sočiju.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.