Top News
4436 prikaza

Što je uopće 'Crveni telefon'? Nekoć telegram pa faks, sad je to sigurna internetska linija

976941159
Profimedia
"Crveni telefon" uspostavljen je 1963. da se spriječe nesporazumi koji bi mogu dovesti do sukoba. To nije bio stvarni telefon, nego je prvotno korišten telegrafski stroj, zatim faks, a od 2008. sigurna računalna veza

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je posljednjih tjedana "nekoliko puta" razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Trump je to rekao u intervjuu za Washington Examiner nakon razgovora s Putinom 18. ožujka.

“Bio je to jako dobar poziv. Mislim da je ovo početak nečeg dobrog. Početak je bio prije tri-četiri tjedna. Znate, razgovarao sam s Putinom mnogo puta - nije sve počelo tim pozivom. Imali smo i druge razgovore, rekao je Trump.

Na pitanje novinara jesu li ovi razgovori bili javno objavljeni, Trump je rekao:

“Ne, nisu, ali to je nastavak pozitivne dinamike. Da nije pozitivno, rekao bih..."

Usred rata, Donald Trump i Vladimir Putin dogovorili su se jučer da će SAD-u i Rusija - igrati hokej?! To je vjerojato jedino izvjesno nakon jučerašnjeg trosatog telefoskog razgovora dvojice najmoćnijih ljudi svijeta. Da će prestati apadati energetsku infrastrukturu u idućih 30 dana pristao je Putin, sve ostalo još je u zraku. 

Što se tiče komunikacijskih kanala između SAD-a i Rusije, poznata "crvena linija" ili "crveni telefon" uspostavljena je 1963. godine kako bi se spriječili nesporazumi koji bi mogli dovesti do sukoba. Iako se često naziva "crvenim telefonom", ova linija nikada nije bila stvarni telefon, već je prvotno korišten telegrafski stroj, zatim faks, a od 2008. godine koristi se sigurna računalna veza koja omogućuje izravnu komunikaciju između Washingtona i Moskve.

Kako javlja ruski Kommersant, čiji je vlasnik osobni Putiov prijatelj, oligarh Ališer Usmaov, Vladimir Putin na jučerašnjem sastanku s vodećim ruskim gospodarstvenicima - netom prije razgovora s Putinom - rekao je što će tražiti za trajni mir. 

"Tijekom zatvorenog sastanka s predstavnicima Ruske unije industrijalaca i poduzetnika (RSPP) 18. ožujka poslijepodne, predsjednik Vladimir Putin rekao je da Rusija neće polagati pravo na "Odesu i druge teritorije" Ukrajine ako se tijekom mirovnih pregovora Krim, samoproglašene Narodna republika Luganski Narodna republika Donjeck, kao i anektirane regije Herson i Zaporožje priznaju ruskim teritorijima", piše specijalni dopisnik Kommersanta Andrej Kolesnikov.

 “Postalo je jasno da Ukrajinci ne žele ni čuti o priznavanju autonomije Luganske i Donjecke republike dijelom Rusije. I što se više odmicala točka na kojoj je Rusija mogla biti zaustavljena, to su bile manje šanse za postizanje dogovora”, piše Kolesnikov. 

Putin je na sastanku rekao da se sada razgovara o tome da se Krim, LNR, DNR, regije Herson i Zaporožje priznaju dijelom Rusije. Publikacija ne precizira tko bi to trebao učiniti - samo Ukrajina ili Sjedinjene Države i Europa.

“Ako se to dogodi u bliskoj budućnosti, Rusija, kažu sudionici sastanka, neće polagati pravo na Odesu i druge teritorije koji sada pripadaju Ukrajini. (...) Istodobno, sudionici sastanka primijetili su istu stvar: po njihovom mišljenju, Vladimir Putin vjeruje da je moguće postići dogovor s Donaldom Trumpom, i općenito, on zapravo vjeruje Donaldu Trumpu", piše Kommersant.

Trump je odduše nakon razgovora zvučao kao da je sve riješio, o to treba uzeti s velikom rezervom. 

- Moj današnji telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Putinom bio je vrlo dobar i produktivan. Složili smo se s trenutnim prekidom vatre za svu energiju i infrastrukturu, uz razumijevanje da ćemo brzo raditi na postizanju potpunog prekida vatre i na kraju okončanja ovog užasnog rata između Rusije i Ukrajine. Ovaj rat nikada ne bi počeo da sam ja bio predsjednik! Razgovaralo se o mnogim elementima mirovnog sporazuma, uključujući i činjenicu da tisuće vojnika umiru. I predsjednik Putin i predsjednik Zelenski željeli bi da se ovo završi. Ovaj proces je sada u punom zamahu i nadam se da ćemo, za dobrobit čovječanstva, završiti ovaj posao! - priopćio je Trump. 

- Rusija i Ukrajina bi se, uz posredovanje SAD-a, mogle dogovoriti da ne napadaju energetsku infrastrukturu. Naša strana će to podržati. Ali ne može biti da Rusija udari na naš energetski sektor, a da mi šutimo. Mi ćemo odgovoriti. (...) Želio bih čuti više detalja. Štoviše, američka strana predlaže susret skupina na Bliskom istoku. Razumijem da mislite na Saudijsku Arabiju. Nisam vidio detalje. Podržavamo sve korake za okončanje rata. Ali da biste nešto podržali, morate razumjeti što točno - rekao je Vladimir Zeleski, no samo nekoliko sati nakon razgovora Trumpa i Putina morao se suočiti s novim rojevima ruskih dronova koji su zasuli Ukrajinu. 

- Upravo ti noćni napadi Rusije uništavaju našu energetiku, našu infrastrukturu i normalan život Ukrajinaca. A činjenica da ni ova noć nije bila iznimka pokazuje da moramo nastaviti s pritiskom na Rusiju zarad mira. Putin je danas efektivno odbacio prijedlog o potpunom prekidu vatre. Bilo bi ispravno da svijet odgovori odbacivanjem bilo kakvih pokušaja Putina da produži rat - rekao je Zelenski. 

Kremlj je pak priopćio:

Vladimir Putin izrazio je zahvalnost Donaldu Trumpu na njegovom nastojanju da postigne plemeniti cilj okončanja neprijateljstava i gubitaka života.

Potvrđujući svoje temeljno opredjeljenje za pronalaženje mirnog rješenja sukoba, predsjednik Rusije izrazio je spremnost da se u suradnji s američkim partnerima temeljito razrade moguća rješenja u cilju postizanja rješenja koje bi bilo sveobuhvatno, pouzdano i trajno, te, naravno, uvažavalo bitnu potrebu uklanjanja temeljnih uzroka krize, kao i legitimne sigurnosne interese Rusije.

Što se tiče prijedloga američkog predsjednika da se proglasi 30-dnevni prekid vatre, ruska strana je istaknula niz značajnih točaka u vezi s osiguranjem učinkovite kontrole nad mogućim prekidom vatre duž cijele crte bojišnice, kao i potrebu zaustavljanja prisilne mobilizacije u Ukrajini i ponovnog naoružavanja Oružanih snaga Ukrajine. Uočeno je da postoje neki ozbiljni rizici koji se odnose na nepopustljivost kijevskog režima koji je opetovano sabotirao i kršio dogovorene sporazume. Naglasak je stavljen na barbarske terorističke akte koje su počinili ukrajinski militanti nad civilima koji žive u Kurskoj oblasti.

Istaknuto je da potpuni prekid pružanja strane vojne pomoći i obavještajnih podataka Kijevu mora postati ključni uvjet za sprječavanje eskalacije sukoba i napredak u njegovom rješavanju političkim i diplomatskim sredstvima.

Osvrnuvši se na nedavni apel Donalda Trumpa da se poštede životi ukrajinskih vojnika opkoljenih u Kurskoj oblasti, Vladimir Putin je potvrdio da je ruska strana voljna prihvatiti humanitarne motive i zajamčio da će vojnici Oružanih snaga Ukrajine živjeti i biti pravedno tretirani u skladu s ruskim zakonodavstvom i međunarodnim pravom u slučaju predaje.

Donald Trump je tijekom razgovora iznio prijedlog da se strane međusobno suzdrže od udara na energetsku infrastrukturu 30 dana. Vladimir Putin je pozitivno odgovorio na prijedlog i odmah izdao odgovarajuću zapovijed ruskim trupama.

Jednako povoljan bio je i odgovor ruskog predsjednika na prijedlog Donalda Trumpa da se provede poznati prijedlog o sigurnosti plovidbe Crnim morem. Čelnici su se složili započeti razgovore o daljnjoj razradi konkretnih detalja takvog sporazuma.

Vladimir Putin dao je do znanja da će 19. ožujka ruska i ukrajinska strana izvršiti razmjenu zarobljenika, pri čemu će svaka razmijeniti po 175 osoba. Osim toga, kao gesta dobre volje, 23 teško ranjena ukrajinska vojnika koji trenutno primaju pomoć u ruskim medicinskim ustanovama također će biti repatrirana.

Čelnici su potvrdili svoju namjeru da nastave napore usmjerene na bilateralno postizanje rješenja u Ukrajini, posebno uvažavajući prethodno navedene prijedloge američkog predsjednika. U tu svrhu formiraju se ruska i američka stručna radna skupina.

Vladimir Putin i Donald Trump razgovarali su i o nekim drugim međunarodnim temama, uključujući situaciju na Bliskom istoku i u regiji Crvenog mora. Zajednički će se nastojati stabilizirati stanje u kriznim žarištima i uspostaviti suradnja na području nuklearnog neširenja i globalne sigurnosti. To će zauzvrat pridonijeti poboljšanju ukupnog ambijenta odnosa između Rusije i Sjedinjenih Država. Jedan od pozitivnih primjera je nedavno glasovanje u UN-u o rezoluciji o ukrajinskom sukobu, u kojem su dvije zemlje uskladile svoja stajališta.

Čelnici su izrazili obostrani interes za normalizacijom bilateralnih veza u svjetlu posebne odgovornosti za osiguranje globalne sigurnosti i stabilnosti koju snose Rusija i Sjedinjene Države. U tom kontekstu, razgovaralo se o širokom spektru područja na kojima bi dvije zemlje mogle uspostaviti suradnju, razgovarajući o nekoliko ideja usmjerenih na poticanje potencijalnih veza od zajedničkog interesa u gospodarstvu i energetici.

Donald Trump izrazio je potporu ideji Vladimira Putina da se u SAD-u iu Rusiji održe utakmice hokeja na ledu između ruskih i američkih igrača iz NHL-a i KHL-a.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.