Od početka ruske invazije na Ukrajinu navode se procjene kako će nakon zauzimanja Ukrajine Rusija nastaviti agresiju i napasti neku od članica NATO-a. Dio analitičara ovu mogućnost smatra realnom prijetnjom koja bi se mogla vrlo brzo ostvariti. Tako je prije godinu dana časopis Bildt prenio scenarij njemačke vojske o mogućem ruskom napadu na članice NATO-a u slučaju slamanja Ukrajine. Ruski napad bio bi usmjeren prema izolaciji baltičkih republika zauzimanjem koridora Suwalki i otvorenom sukobu s NATO-om početkom 2025. Slična upozorenja često dolaze iz Ukrajine i istočnoeuropskih zemalja, piše Robert Barić za Express.
Ovim pogledima suprotstavljaju se stavovi kako je ruska vojska toliko iscrpljena ratom da nema ni tehnike, a ni ljudstva, za ofenzivu protiv NATO-a. Zbog toga plan EU o ulaganju 800 milijardi eura u obranu te napori članica u revitalizaciji njihovih oružanih snaga ne vode prema miru nego prema daljnjoj eskalaciji sukoba s Rusijom, koja želi dogovor. Ovakvo mišljenje zastupaju krajnje desne i lijeve proruski orijentirane političke stranke, poput njemačkog AfD-a ili Die Linke, te političari poput mađarskog premijera Viktora Orbana.
Naizgled, predstavnici druge skupine su u pravu. U tri godine rata Rusija je izgubila više od 11.000 oklopnih vozila, a procjene o ubijenim i ranjenim Rusima kreću se između 200.000 i 700.000 vojnika. Ruska se 16-mjesečna ofenziva usporava, a do kraja godine bit će iscrpljene rezerve naoružanja preostale iz sovjetskog razdoblja. To je stanje ruske vojske sad. Ali što će biti za idućih pet do deset godina?
No vjerojatno zamrzavanje rata tijekom ove godine omogućit će Moskvi obnovu vojne moći i revitalizaciju ekonomije. Prema nedavno objavljenoj procjeni danske obavještajne službe, Rusija će u roku od 5 do 10 godina biti sposobna za poduzimanje vojnih akcija protiv europskih država.
Prvi scenarij je nastavljanje rata u Ukrajini. Drugi scenarij je destabilizacija Moldavije. Moldavija nema nikakva sigurnosna jamstva. Rusija bi mogla metodama hibridnog ratovanja potaknuti državni udar i zatim vojno intervenirati onako kako je to učinila na Krimu 2014.
Treći scenarij je ometanje plovidbe na Crnome moru. Ovaj scenarij predviđa masivne ruske napade projektilima i besposadnim letjelicama na brodove i obalne instalacije članica NATO-a kako bi spriječili pomorsko djelovanje Saveza na Crnome moru.
Četvrti scenarij je izazivanje nestabilnosti na Baltiku. Iako se često navodi mogućnost ruskog zauzimanja koridora Suwalki, između Kalinjingrada i Bjelorusije, te time odsijecanje baltičkih država, takav scenarij trenutno je malo vjerojatan. Umjesto toga moguć je ograničeni upad i zauzimanje dijelova Estonije s ruskom manjinom. To bi moglo biti praćeno zauzimanjem zapadnoestonskog arhipelaga, pa i pokušajima zauzimanja otoka Gotland i Bornholm.
Cijeli tekst o prijetnji Moldaviji, Estoniji i Švedskoj pročitajte OVDJE.
