Tisuće Sjevernokorejaca šalju se na rad u uvjetima sličnim ropstvu u Rusiju kako bi popunili ogroman nedostatak radne snage, koji je dodatno pogoršan stalnom ruskom invazijom na Ukrajinu, saznaje BBC. Moskva se više puta oslanjala na Pjongjang kako bi joj pomogao u vođenju rata, koristeći njegove projektile, topničke granate i vojnike.
Sada, s obzirom na to da je velik broj ruskih muškaraca poginuo, angažiran na bojištu ili je pobjegao iz zemlje, južnokorejski obavještajci rekli su za BBC da se Moskva sve više oslanja na sjevernokorejske radnike. BBC je razgovarao sa šest sjevernokorejskih radnika koji su pobjegli iz Rusije od početka rata, kao i s južnokorejskim vladinim dužnosnicima, istraživačima i onima koji pomažu u spašavanju tih radnika.
Opisali su kako su muškarci izloženi "užasnim" radnim uvjetima, te kako sjevernokorejske vlasti pojačavaju kontrolu nad njima kako bi spriječile bjegove.
Shoigu's statements after his meeting with Kim Jong Un:
— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) June 17, 2025
◾️5,000 North Korean construction workers will be sent to Russia "to restore infrastructure objects destroyed by Kyiv";
◾️1,000 sappers will also be sent to Russia to de-mine Russian territory;
◾️Shoigu "expressed hope"… https://t.co/9EtuIWiNUj pic.twitter.com/TiK25zTFrt
Jedan od radnika, Jin, rekao je za BBC da ga je, čim je sletio na ruski Daleki istok, s aerodroma do gradilišta dopratio sjevernokorejski sigurnosni agent, koji mu je naredio da ne razgovara ni s kim i da ne gleda ništa.
„Vanjski svijet je naš neprijatelj“, rekao mu je agent. Jin je odmah bio prisiljen raditi na izgradnji visokih stambenih zgrada više od 18 sati dnevno, ispričao je.
Svi radnici s kojima je BBC razgovarao opisali su iste iscrpljujuće radne dan, buđenje u šest ujutro i prisilni rad na gradnji visokih zgrada do dva ujutro sljedećeg dana, s tek dva slobodna dana u cijeloj godini.
- Buđenje je bilo zastrašujuće, shvatiti da moraš ponovno proživjeti isti dan - rekao je Tae, građevinski radnik koji je uspio pobjeći iz Rusije prošle godine. Tae se prisjetio kako bi mu se ruke ujutro ukočile, nesposobne da se otvore, paralizirane od prethodnog dana rada.
- Neki bi napuštali svoje radno mjesto kako bi malo odspavali tijekom dana, ili bi zaspali stojeći, ali bi ih nadzornici pronašli i pretukli. Zaista je bilo kao da umiremo - rekao je drugi radnik, Chan.
- Uvjeti su uistinu užasni - rekao je Kang Dong-wan, profesor na Sveučilištu Dong-A u Južnoj Koreji, koji je više puta putovao u Rusiju kako bi intervjuirao sjevernokorejske radnike.
- Radnici su izloženi vrlo opasnim situacijama. Noću se svjetla gase i rade u mraku, s minimalnom zaštitnom opremom - rekao je.
Bjegunci su ispričali da su radnici danonoćno zatvoreni na gradilištima, gdje ih nadziru agenti iz sjevernokorejskog Državnog odjela za sigurnost. Spavaju u prljavim, prenapučenim kontejnerima prepunima kukaca, ili na podu nedovršenih stambenih zgrada, s ceradama navučenima preko dovrataka kako bi pokušali zadržati hladnoću vani.
Jedan radnik, Nam, rekao je da je jednom pao četiri metra s gradilišta i „razbio lice“, nakon čega više nije mogao raditi. Čak ni tada mu nadzornici nisu dopustili da napusti gradilište i ode u bolnicu.
U prošlosti su deseci tisuća Sjevernokorejaca radili u Rusiji, zarađujući milijune funti godišnje za sjevernokorejskog vođu Kim Jong Una i njegov režim kojem kronično nedostaje novca. No 2019. godine UN je zabranio zemljama da koriste ove radnike u pokušaju da prekine Kimove izvore prihoda i zaustavi njegov program razvoja nuklearnog oružja, zbog čega je većina radnika vraćena kući.
Međutim, prošle je godine više od 10.000 radnika poslano u Rusiju, prema riječima dužnosnika južnokorejske obavještajne službe koji je za BBC govorio pod uvjetom anonimnosti. Dodao je da se ove godine očekuje još veći broj, te da će Pjongjang u konačnici poslati više od 50.000 radnika.
Naglo povećanje broja radnika znači da su sada „Sjevernokorejci posvuda po Rusiji“, rekao je isti izvor. Iako većina radi na velikim građevinskim projektima, neki su raspoređeni u tekstilne tvornice i IT centre, što je u suprotnosti s UN-ovim sankcijama koje zabranjuju korištenje sjevernokorejske radne snage. Ti poslovi u inozemstvu u Sjevernoj Koreji su vrlo traženi jer obećavaju veću zaradu nego rad kod kuće. Većina radnika odlazi s nadom da će izbjeći siromaštvo i zaraditi dovoljno za kupnju kuće za svoju obitelj ili pokretanje vlastitog posla po povratku. Odabiru se samo najpouzdaniji muškarci, koji prolaze strogu provjeru, i moraju ostaviti obitelji iza sebe.
🇰🇵 North Korean workers at a warehouse in Elektrostal, Moscow Region. The DPRK has a practice of leasing its citizens. pic.twitter.com/KXD2akmOAY
— MAKS 25 🇺🇦👀 (@Maks_NAFO_FELLA) April 15, 2025
No većina njihove zarade odmah se šalje sjevernokorejskoj državi kao tzv. „pristojba lojalnosti“. Ostatak – obično između 100 i 200 dolara mjesečno – zapisuje se u bilježnicu. Radnici taj novac dobivaju tek po povratku kući – taktika koja, prema mišljenju stručnjaka, ima za cilj spriječiti bijegove.
Kada radnici shvate stvarnost teških uvjeta i minimalne plaće, to može biti poražavajuće. Tae je rekao da se osjećao „posramljeno“ kad je saznao da građevinski radnici iz srednje Azije za trećinu posla dobivaju pet puta veću plaću. „Osjećao sam se kao u radnom logoru; zatvor bez rešetki“, rekao je.
Radnik Jin još uvijek s nelagodom pamti kako su ih drugi radnici nazivali robovima. „Vi niste ljudi, već samo strojevi koji mogu govoriti“, rugali su im se. U jednom trenutku, Jinov nadzornik rekao mu je da možda neće dobiti nikakav novac po povratku u Sjevernu Koreju jer ga država „hitno treba“. Tada je odlučio riskirati život i pobjeći.
Tae se odlučio prebjeći nakon što je na YouTubeu pogledao videozapise o plaćama radnika u Južnoj Koreji. Jedne je noći spakirao stvari u vreću za smeće, stavio deku pod pokrivač da izgleda kao da još spava, i iskradao se s gradilišta. Pozvao je taksi i putovao tisućama kilometara kroz Rusiju do odvjetnika koji mu je pomogao da organizira bijeg u Seul.
Posljednjih godina mali broj radnika uspio je organizirati bijeg koristeći zabranjene rabljene pametne telefone, koje su kupili štedeći dnevni džeparac namijenjen cigaretama i alkoholu. Kako bi spriječile takve bijegove, sjevernokorejske vlasti dodatno su ograničile ionako vrlo ograničenu slobodu radnika, reklo.
Prema riječima prof. Kanga sa Sveučilišta Dong-A, jedan od načina na koji je režim pokušao pojačati kontrolu nad radnicima prošle godine bilo je češće održavanje ideoloških obuka i „seansi samokritike“, na kojima su radnici prisiljeni izražavati lojalnost Kimu Jong Unu i priznavati vlastite propuste. Rijetke prilike za napuštanje gradilišta također su ukinute. „Radnici su nekad izlazili jednom mjesečno u grupama, ali ti su izlasci sada gotovo potpuno nestali“, dodao je prof. Kang.
Kim Seung-chul, aktivist sa sjedištem u Seulu koji pomaže u spašavanju sjevernokorejskih radnika iz Rusije, rekao je da su ti rijetki izlasci pod strožom kontrolom. „Nekad su smjeli izlaziti u paru, ali od 2023. moraju se kretati u grupama od pet i pod strogim su nadzorom.“
U takvim okolnostima sve manje radnika uspijeva pobjeći. Južnokorejska vlada izjavila je da se broj Sjevernokorejaca koji godišnje uspiju pobjeći iz Rusije i stići u Seul prepolovio od 2022. – s otprilike 20 godišnje na svega 10. Stručnjak za odnose Sjeverne Koreje i Rusije, gospodin Lankov, rekao je da su pojačane kontrole vjerojatno priprema za dolazak još većeg broja radnika.
- Ti će radnici biti trajna ostavština ratnog prijateljstva Kima i Putina - rekao je, ističući kako će radnici nastaviti dolaziti još dugo nakon što rat završi, a raspoređivanje vojnika i oružja prestane.
