Rekli su da se može zaraditi barem 1000 dolara za 15 do 20 minuta rada, kaže Ihor. Na oglas je naišao na lokalnoj web stranici s vijestima.Tamo je upućen na kanal na servisu za razmjenu poruka Telegram. Kad je pokazao interes, kontaktirao ga je čovjek koji se predstavio kao "Ferrari", kaže Ihor. "Ferrari" se predstavljao kao Ukrajinac i tvrdio da je dio podzemnog pokreta otpora. Njegov navodni cilj: poremetiti rad regrutnih centara (TZK) koji regrutiraju vojnike za rat.
Ihorov slučaj tipičan je primjer kako djeluje ruska obavještajna služba. Njegov intervju za Tagesschau odvijao se u prisutnosti agenata ukrajinske tajne službe, SBU-a. Nije želio da mu se objavi pravo ime jer je pod optužnicom i srami se. Ihor je zapalio servisni centar u svom rodnom gradu na sjeveru Ukrajine gdje građani mogu podnijeti zahtjev za putovnice i socijalnu pomoć. Njegova obitelj je sama koristila ovu uslugu.
"To je uobičajen obrazac", kaže Valerija Jehošina, istraživačka novinarka u ukrajinskom odjelu Radija Svoboda. Jehošina i njezine kolege istražile su nekoliko sabotaža. Ruski agenti iskoristili su nezadovoljstvo u ukrajinskom društvu, na primjer, mobilizirajući vojnike. Ihor tvrdi da je osobno svjedočio kako su zaposlenici TZK-a uvukli mladića u automobil i odveli ga.
"Zato je Ferrari mogao utjecati na mene“, kaže Ihor. Međutim, glavna motivacija mladih ljudi koji se uključuju u ruske obavještajne službe je novac, kaže Jehošina. Ihor tvrdi da mu je "Ferrari" jednom spontano prebacio novac za pivo. Nadalje, dok je radio s ruskim agentom, saznalo se da mu majka ima rak, rekao je Ihor. Do tada je pristao samo zapaliti razvodne ormare za kabele. No onda je, kako bi pomogao majci, pristao napasti i servisni centar. Ihor nije tako dugo održavao kontakt sa svojim ruskim agentom samo zbog novca. Čovjek, koji je zvučao kao stariji gospodin, pružio mu je emocionalnu podršku, kaže.
Smrtonosna zamka
Saboterska kampanja Rusije unutar Ukrajine započela je prošloga proljeća, isprva podmetanjem požara na vojnim vozilima i uredima za novačenje, daleko od crte bojišnice. Kuratori su ukrajinskim tinejdžerima nudili novac preko Telegrama, koristeći kombinaciju obećanja i ucjena. Nakon što bi obavili prvi zadatak – primjerice fotografiranje osjetljivih objekata – mladi bi upali u zamku. Dobivali bi sve opasnije zadatke, poput paljenja zgrada ili postavljanja paketa. U nekim slučajevima kuratori su koristili ucjene – slali bi zlonamjerni softver na telefone i prijetili objavljivanjem privatnih podataka ako suradnja prestane.
No Serhij je postao sumnjičav – primijetio je isti automobil i ženu kako ih prate. Oleh je u jednom trenutku otvorio vrećicu i ostao šokiran – unutra je bio paket koji je jasno izgledao kao bomba. Panično se obratio najbližem policajcu i rekao da misli da nosi eksploziv. U tom trenutku su pripadnici SBU-a upali i obojicu oborili na tlo. Služba ih je pratila od trenutka kad su preuzeli pakete – samo tri dana ranije sličan napad u istom gradu završio je smrću 21-godišnjaka koji je donio bombu u ured za novačenje. Eksplozija je ranila osam vojnika. Prema riječima operativca uključenog u slučaj, u crnoj torbi bio je eksploziv s čavlima i vijcima, a u bijeloj kutiji bio je drugi, slabiji eksploziv s kamerom i mobitelom. Ruski kurator – navodno iz GRU-a ili FSB-a – promatrao je u stvarnom vremenu kroz kameru i trebao aktivirati eksploziv pozivom.
Fokus Rusije: Maloljetnici
Svi slučajevi koje su Jehošina i njezini kolege istraživali uključivali su maloljetnike. Najmlađi kojeg su do sada regrutirale ruske obavještajne službe u Ukrajini imao je deset godina. Prijavilo ga je državno tužiteljstvo u sjevernom ukrajinskom gradu Harkivu. Maloljetnici se lako podvrgavaju utjecaju, kaže Jehoschyna. Kad se dječak s kojim je razgovarala predomislio i odlučio ne počiniti napad, njegov ruski nadzornik mu je zaprijetio. "Znamo gdje živiš, znamo kamo ideš", rekao mu je. Često je dovoljna prijetnja da će roditelje obavijestiti o njihovoj prethodnoj komunikaciji.
Izravni utjecaj napada bio je ograničen, kažu promatrači. Čak i nekoliko stotina izgorjelih automobila jedva je moglo utjecati na moral u ukrajinskoj vojsci. Za ruske obavještajne službe važnije su snimke koje dobivaju od mladih ljudi. Zapaljeni vojnički automobili, zapaljeni regrutni centri – to mogu iskoristiti kako bi u ruskim propagandnim filmovima stvorili dojam da u Ukrajini postoji rašireni otpor, da se ljudi više ne žele braniti od Rusije. "Radi se o još većoj podjeli ukrajinskog društva“, rekla je Jehošina. Rusija zatim širi propagandne filmove putem društvenih mreža poput Telegrama. Psihološki vješti ruski agenti mogli bi uzrokovati veliku štetu uz malo truda, kaže Jegoschyna. Zalaže se za bolje obrazovanje o ruskim dezinformacijama u školama kako bi se mladi zaštitili od manipulacije.
