Američki predsjednik Donald Trump po drugi je put produljio rok Teheranu za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, odgađajući prijetnju da će iranska energetska postrojenja biti "uništena". Odluka dolazi u vrijeme dok traju mirovni pregovori, čiji je status i dalje neizvjestan zbog oprečnih signala s obje strane. Sukob, koji ulazi u četvrti tjedan, već je odnio tisuće života i izazvao globalnu energetsku krizu.
Rok pomaknut, pregovori u slijepoj ulici
Trump je objavio kako će Sjedinjene Države odgoditi napade na iranska energetska postrojenja za dodatnih deset dana jer su "pregovori u tijeku". Prvotni rok za obustavu napada istjecao je u petak. Unatoč tome, pregovarački proces je izrazito napet. Trump je poručio iranskim vođama da se "moraju uozbiljiti" kako bi ga uvjerili da zaustavi rat, naglasivši da mu sklapanje dogovora nije prioritet. Izrazio je frustraciju pristupom Teherana, upozorivši da vrijeme za dogovor istječe.
S druge strane, iranski dužnosnici izjavili su kako "potpuno sumnjaju" u spremnost Washingtona na ozbiljne razgovore o prekidu vatre. U međuvremenu je američki specijalni izaslanik Steve Witkoff potvrdio da je Iranu, uz posredovanje Pakistana, dostavljen plan od 15 točaka za prekid neprijateljstava.
Ubijen ključni zapovjednik, borbe se nastavljaju
Unatoč diplomatskim naporima, borbe diljem regije se nastavljaju. Izraelska vojska potvrdila je da je u petak rano ujutro izvela val zračnih udara "u srce Teherana". Istovremeno, Kuvajt je objavio da je odbio "neprijateljske raketne i bespilotne napade", upozorivši civile da eksplozije koje čuju potječu od protuzračne obrane.
Prema tvrdnjama izraelskog ministra obrane, ubijen je Alireza Tangsiri, zapovjednik mornarice iranske Revolucionarne garde. SAD i Izrael navode da je Tangsiri bio odgovoran za gotovo potpunu blokadu pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac. Iranske vlasti još nisu komentirale te tvrdnje. Zbog otvaranja više frontova, izraelske obrambene snage (IDF) pod velikim su pritiskom, na što je načelnik glavnog stožera upozorio ministre u vladi.
Kako je započeo rat koji je potresao svijet
Sukob je počeo 28. veljače koordiniranim napadima SAD-a i Izraela na iranska nuklearna postrojenja i vojnu infrastrukturu, nakon propasti pregovora o nuklearnom programu. U prvim danima rata ubijen je iranski vrhovni vođa Ali Hamenei, a naslijedio ga je njegov sin Mojtaba, što je dovelo do dodatne radikalizacije iranskog odgovora. Prema procjenama, u Iranu je poginulo više od 1900 ljudi, u Libanonu oko 1100, dok Izrael bilježi 22 žrtve, a SAD 13 poginulih vojnika. Više od tri milijuna ljudi je raseljeno.
Globalne posljedice osjećaju se od Azije do Wall Streeta
Posljedice rata osjećaju se diljem svijeta, a nekoliko je država pribjeglo mjerama štednje. Južna Koreja proglasila je izvanredno gospodarsko stanje zbog energetske krize, Japan je počeo koristiti naftu iz državnih rezervi, a Filipini su uveli izvanredno stanje jer imaju zalihe nafte za svega četrdesetak dana. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvalo je globalni šok, a cijena nafte tipa Brent premašila je 100 dolara po barelu.
Rat je duboko potresao i svjetska tržišta, utječući ne samo na dionice, već i na sigurna utočišta poput obveznica, zlata i valuta, čija je vrijednost također pala. Indeksi Dow, S&P 500 i Nasdaq na putu su da zabilježe najgori mjesec u posljednjih godinu dana.
