Razlikuje li se Penavin DP od ekstremne njemačke AfD partije? Da, u jednom detalju.

Domovinski pokret u svom programu i u svojoj retorici inzistira na povijesnom revizionizmu, udaru na kulturu, migrante i manjine, ali i na slobodne medije. S pogledom na kulturu i medije, obitelj i demografiju, migrante, manjine, ženska prava, brzo se može uočiti kako hrvatski DP ima sličnosti s njemačkom radikalno desnom strankom AfD-om koja je pod stalnim nadzorom njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka. Tri pokrajinska ogranka i podmladak AfD-a već su klasificirani kao "pouzdano desno ekstremistički", a mogla bi i cijela stranka uskoro biti proglašena takvom. 

U svom kulturnom programu Domovinski pokret ističe "stvaranje novog hrvatskog kulturnog imaginarija". Sličnu ideju imaju u njemačkom AfD-u kada u svom programu govore o "temeljitom preoblikovanju kulturne politike s ciljem obrane njemačkog identiteta", a taj bi identitet bio temeljen isključivo na nacionalnom određenju, kako su istaknuli početkom 2023. godine u njemačkom Bundestagu. 

U DP-u su pojašnjavali da će za provedbu njihova programa "novoformirana Vlada odmah početi raditi najprije na snaženju vijesti o hrvatskom nacionalnom identitetu u svim elementima kulture i medija". Nadalje su istaknuli da će "pokrenuti identitetska pitanja na svim planovima javnoga života te će posebnu pozornost posvetiti uvođenju zanemarenih identitetskih područja kao što će od onih medija i udruga koje dobivaju javni novac tražiti snažniju kroatizaciju sadržaja."

IDEOLOGIZACIJA KULTURE

U nešto malo drugačijem oblikovanju temelj takve ideje može se pronaći i kod AfD-a. Početkom 2023. godine su od Savezne vlade tražili "temeljnu preorijentaciju politiku kulture" i upozorili da je ona sve manje usmjerena na "uspostavljanje kulturnog identiteta". Kritizirali su Saveznu vladu oko kancelara Olafa Scholza (SPD) za "ideologizaciju kulture" te kažu kako je financiranje kulture i medija problematično jer ima za cilj "eliminirati njemački kulturni identitet u tradicionalnom smislu". Dok DP želi "kroatizirati" sadržaj na državnoj televiziji, dakle ne želi odustati od njega, AfD profitira zbog formiranja mreže tzv. alternativnih medija koji su usko povezani sa strankom i njezinim predstavnicima. Björn Höcke, koji je nedavno zbog nacističke retorike završio na sudu, apelirao na stranačke kolege da ubuduće ekskluzivne informacije plasiraju samo putem alternativnih medijskih kanala – njihovog časopisa "Compact magazin", nešto tipa opskurnog "Hrvatskog tjednika" na našoj domaćoj sceni, samo što njihov tjednik više zvuči kao kompjuterski časopis. 

AfD-ovci su pomalo neodlučni oko utjecaja na javni medijski servis. S jedne strane smatraju kako bi prisilno financiranje nacionalne televizije trebalo odmah ukinuti i pretvoriti u plaćenu televiziju, drugom prilikom bi je skroz ukinuli, a očito je da su, kako su sami jednom rekli, frustrirani što nisu često pozvani u televizijske emisije. Stručnjaci pak smatraju kako Höcke i njegov AfD ne planiraju zapravo raskid medijskih ugovora nego bi "željeli stvoriti državnu televiziju prema vlastitim zamislima". Takav utjecaj na medijski sustav po njima je "vrlo problematičan s ustavnog stajališta s obzirom na načelo medijske neutralnosti". 

DP ne odustaje od HRT-a jer ga želi reorganizirati po svojoj ideološkoj politici, a opet koristi alternativne kanale za plasiranje svojih ideja.

DEMOGRAFIJA I OBITELJ

Ne staje samo na sličnostima po pitanju kulture i medija. Obje stranke, kako hrvatski DP i njemački AfD, dotiču se i demografske i obiteljske tematike. Po pitanju obitelji i demografije DP se zauzima za "očuvanje prirodnog moralnog zakona" te "čvrsto podupire Ustavnu odredbu po kojoj obitelj predstavlja zajednicu žene i muškarca". Također ističu da je potrebno onemogućiti sklapanje homoseksualnih brakova, odnosno spriječiti njihovo životno partnerstvo. Isto tako AfD u Njemačkoj stavlja u fokus "tradicionalnu obitelj" koja se sastoji od "oca, majke i djece", a idealno bi bilo da su muž i žena u braku, ali to očito i za radikalnu desnicu u Njemačkoj više nije obveza kao u klerikalnoj Hrvatskoj. U studenom prošle godine predstavnici AfD-a su u njemačkom parlamentu u raspravi o queer roditeljima naglasili da su djeci potrebni i otac i majka – što je ujedno i bila kritika prema rodnoj teoriji koju će oba pokreta nazvati "rodnom ideologijom", dok čelnica AfD-a Alice Weidel živi u životnom partnerstvu sa svojom partnericom i posvojenom djecom – nešto što bi drugima osporila. 

No, obiteljsko i demografsko pitanje za AfD-ovce usko su povezana s "masovnom imigracijom" koja je po njima "sklona sukobima" i nije rješenje za obnovu. Uz to ističu, a to će pak imati jedan gorki prizvuk, kako bi njemačke obitelji "bez izbjegličkog podrijetla trebale imati njemačku djecu". Još gori prizvuk je imala kampanja za izbore 2017. godine kada je stranka tiskala postere sa sloganom: "Novi Nijemci? Učinimo to sami!" A na samom posteru u pozadina bila je vidljiva trudnica svijetle kože i plave kose. Nije potrebno dati odgovor na pitanje na što ovakva slika podsjeća… 

PROJEKT REMIGRACIJE

Dok bi AfD-ovci nakon zavjerničkog sastanka zajedno s neonacistima tražili načine o "remigraciji", DP-ovci smatraju da su masovne migracije "prvorazredno sigurnosno pitanje" koje je rizik po europsku i ponajviše hrvatsku sigurnost. U svom programu podsjetili su kako su podigli kaznenu prijavu protiv Andreja Plenkovića zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe položaja vezano za omogućavanje protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka stranaca u Hrvatskoj. AfD-ovci su na spomenutom sastanku planirali deportaciju milijuna migranata  zbog čega su desetke i više tisuća prosvjednika izašli na ulice. Zasad DP-ovci nisu zagovarali ideje o "remigraciji" ali su još u jesen 2023. godine upozoravali da se na hrvatskim granicama ne događa "nikakva migrantska kriza, kako briselski birokrati, njihovi poslušnici i nadzirani mediji žele prikazati, nego agresija koju moramo zaustaviti onako kako svaka suverena država ima pravo". Tada su iz DP-a predložili da se vojska uhvati tog zadatka ako policije ne uspije.

U programu DP-a stoji i namjera da se žene valja poticati da ostanu doma i imaju velike obitelji kako. Istovremeno žele deratificirati Istanbulsku konvenciju zbog spominjanja "roda" – što DP-ovci smatraju ideologijom preko koje globalistička elita želi ukloniti sve razlike između spolova te ukloniti klasičnu sliku obitelji, oca i majke. Na takvo shvaćanje ih je potaknula radikalna desnica diljem Europe, ali i Katolička crkva u Hrvatskoj i dio njenih predstavnika.

JEDNA CRKVA REAGIRA, DRUGA ŠUTI

Zbog takvih naočigled kršćanstvu bliskih stavovima o obitelji i tradiciji, a očito i o kulturi i medijima, pogotovo ako se sjetimo nekoliko izjava sisačkog biskupa Košića ("Mediji su mahom protucrkveni", "Mediji propagiraju pornografiju, a mi u crkvi kao neki pedofili, skrivači zlostavljača"), katolički kler ne diže glas jer, čini se, u DP-u nalazi opciju koja se – kako su sami u svojim uputama pred izbore naglasili – "zauzimaju za vrijednosni sustav većina Hrvata i hrvatskih građana".

Za razliku od hrvatskog episkopata, njemački su biskupi jasno osudili etnički nacionalizam koji je nespojiv s kršćanskim pogledom na Boga i čovjeka. Njemačka biskupska konferencija (DBK) je u jednoglasno usvojenoj izjavi u veljači naglasila  kako desničarske ekstremističke stranke i one koje se umnožavaju na rubovima te ideologije ne mogu biti mjesto djelovanja kršćana. Posebno su istaknuli stranku AfD, a u prethodnim tjednima bilo je slučaja da su članovi AfD-a i njihovi simpatizeri izbačeni iz crkvenih vijeća.