Još prije Trumpova povratka u Bijelu kuću pitanje buduće američke strategije prema ratu u Ukrajini intrigiralo je Europljane. Niz kontradiktornih izjava iz republikanskih krugova pojačavali su konfuziju i neizvjesnost. Ipak, u mnogim analizama provlačila se nada kako Donald Trump bombastično pretjeruje u izjavama o Ukrajini, NATO-u i drugim temama kako bi prisilio saveznike na davanje političkih i ekonomskih ustupaka. Nažalost, pokazalo se kako Trump zaista misli uraditi ono što je najavljivao. Pritom je Trump odabrao najgore moguće rješenje za Ukrajinu, ali i europske saveznike, piše analitičar Robert Barić za Express.
Onim 90-minutnim telefonskim razgovorom s Putinom Trump je suprotnoj strani dao je prije početka formalnih pregovora niz strateških ustupaka. Kao prvo, Trump je naznačio kako je Putin ravnopravan partner u pregovorima, što je ruski autokrat tražio od Washingtona od početka rata. Umjesto pregovora u kojima bi američka strana jasno naznačila da Rusija politički, ekonomski i vojno nije ravnopravna strana, Trump je odbacio sve prednosti jače strane u pregovorima.
Drugo, Putinu je ponudio izravne pregovore bez sudjelovanja Ukrajine i europskih saveznika.
Treće, naznačio je kako Ukrajina neće postati članica NATO-a i da će Rusija zadržati okupirane dijelove Ukrajine, piše Barić.
Četvrto, prihvatio je zahtjev Moskve o sveobuhvatnim pregovorima o nizu pitanja gdje je ruska strategija povezivanje određenih tema (npr. ruska potpora Teheranu) sa situacijom u Europi - Moskva je spremna za suradnju po pitanju iranskog nuklearnog programa uz uvjet da za to dobije ustupke u Europi.
Peto, Putin je inzistirao na uključivanju ekonomskih pitanja u pregovore, posebno pitanja energije. To je uradio s ciljem smanjivanja vjerojatnosti jačanja američkih ekonomskih sankcija i njihova mogućeg ukidanja.
Ovo se događa u trenutku kad ruska ofenziva vidljivo usporava i kad postaje upitna sposobnost Moskve za nastavljanjem rata. Od studenoga prošle godine tempo ruskog napredovanja je značajno smanjen. U studenome su ruske snage zauzele 725 km2 ukrajinskog teritorija, u prosincu 394 km2, a u siječnju ove godine 326 km2. Od sredine siječnja intenzitet napada se smanjuje. I nakon sedam mjeseci ruske snage nisu uspjele potisnuti Ukrajince iz Kurska.
Cijelu analizu Roberta Barića pročitajte OVDJE.
