Ovo je najnoviji hitni sastanak šefova država i vlada Europske unije, nakon skupa u Londonu koji je prošle nedjelje organizirao britanski premijer Keir Starmer, kao i nekoliko ranijih koje je sazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Budući da su Sjedinjene Američke Države obustavile vojnu i financijsku podršku Ukrajini, a njihova posvećenost europskoj sigurnosti sada je nejasna, EU nema izbora osim da se ozbiljno pozabavi unapređenjem vlastite sigurnosti.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglašava da je situacija gora nego ikada i u pismu liderima EU-a navodi da se kontinent „suočava s jasnom i neposrednom prijetnjom kakvu nitko od nas nije doživio u svom odraslom životu. Ugrožena je budućnost slobodne i suverene Ukrajine, kao i sigurne i prosperitetne Europe." Ona se nada da će plan „Ponovno naoružavanje Europe" (ReArm Europe) otkloniti dio ekonomskih izgovora koje su vlade do sada koristile za niske proračune za obranu.
Jedan od načina je omogućavanje vladama da prekrše pravila o maksimalnom odnosu duga prema BDP-u kada je riječ o izdvajanjima za obranu. Von der Leyen kaže da bi dodatna ulaganja od 1,5 posto BDP-a u svakoj članici značilo gotovo 650 milijardi eura više za vojnu industriju u naredne četiri godine.
Plan „Ponovno naoružavanje Europe“ predviđa i stvaranje novog mehanizma za osiguravanje 150 milijardi eura kroz kredite s jamstvom zajedničkim proračunom EU-a, što je koncept koji je izazvao kontroverze u pojedinim državama.
Taj novac, kako je objasnio jedan dužnosnik EU-a koji je želio ostati anoniman, mogle bi koristiti dvije ili tri članice koje surađuju ili dvije članice zajedno s Ukrajinom. Cilj je zajednička nabava opreme i kapaciteta velikih razmjera, poput protuzračne i proturaketne obrane, dronova i sredstava za kibernetičku sigurnost, posebno u oblastima u kojima Europa trenutno ovisi o SAD-u.
Isti dužnosnik EU-a je kao željeni ishod samita naveo da šefovi država i vlada „nagovijeste da ti prijedlozi trebaju biti brzo usvojeni" kako bi EU mogao stvoriti vlastitu, kredibilnu obranu.
Mađarska i Slovačka signalizirale su svoje uobičajeno protivljenje bilo kakvim potezima za pomoć Ukrajini. Slovački premijer Robert Fico čak je objavio i pismo koje tako počinje. Ipak, u njemu se može pronaći i prostor za optimističko tumačenje — da Fico neće blokirati odluke EU-a koje ne obvezuju Slovačku na financijsko sudjelovanje.
Kako bi izgledalo kada bi SAD okrenuo leđa EU-u?
Giuseppe Spatafora, znanstvenik iz Instituta za sigurnosne studije EU-a, vjeruje da plan Ursule von der Leyen može dobiti jednoglasnu podršku, čak i ako to ne bude odmah na samitu. Ulozi su, kako ukazuje, postali visoki. Spatafora je upravo objavio studiju o tome kako bi izgledalo kada bi SAD okrenuo leđa EU-u.
On ocjenjuje da činjenica da paket sadrži niz opcija — dodatno zaduživanje, trošenje na zajedničke nabave, preusmjeravanje novca iz kohezijskih fondova u vojne svrhe — „predstavlja način da se dobije maksimalna suglasnost“. On također smatra da se s relativno rijetkim spominjanjem Ukrajine u planu namjeravalo „izbjeći veto pojedinih članica“.
Preokret u Švedskoj
Švedska je do sada bila među državama koje su oklijevale prihvatiti veću ulogu EU-a i zajedničko financiranje obrane. Calle Hakansson iz Švedske agencije za istraživanja na području obrane kaže da je posljednjih dana došlo do „promjene u tonu i hitnosti“, nakon pogoršanja odnosa između predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Zelenskog u petak 28. veljače i naknadnog prekida američke pomoći Ukrajini.
Švedski premijer Ulf Kristersson sada je obavijestio nacionalni parlament da u potpunosti podržava paket „Ponovno naoružavanje Europe", nakon što su i druge države koje su ranije imale rezerve, poput Finske, Danske i Njemačke, promijenile stavove.
„Švedska nije željela ostati posljednja", rekao je Hakansson. „Ovaj paket se priprema već neko vrijeme, ali mislim da su ambicije vjerojatno porasle u proteklih nekoliko tjedana. Stvarno se osjećaju hitnost i stvarni strah da bi Europa mogla ostati sama."
Govoreći o promjeni stavova, samo nekoliko sati nakon što je Ursula von der Leyen predstavila svoje prijedloge, vjerojatni budući partneri u novoj vladi Njemačke najavili su da namjeravaju, čim preuzmu vlast, ukinuti nacionalno ograničenje zaduživanja kako bi omogućili veća izdvajanja za obranu. Vjerojatni budući kancelar Friedrich Merz (CDU) obećava dodatnih 500 milijardi eura za obranu, zajedno s još 500 milijardi eura za infrastrukturu.
Jeremy Cliffe iz trusta mozgova Europsko vijeće za vanjske odnose ocjenjuje da su promjene u Njemačkoj „zapanjujuće“, isto kao i „čista fiskalna sila“ koju će te promjene omogućiti.
Napuštajući sastanak u Londonu koji je u nedjelju organizirala Velika Britanija, Ursula von der Leyen je izjavila da želi pružiti toliku pomoć Ukrajini da ona postane „čelično, bodljikavo prase“ sposobno da izdrži vanjske napade. Ako članice EU-a maksimalno iskoriste nove instrumente koje im nudi za unapređenje vlastitih kapaciteta i sama Unija će, kaže, dobiti važan sloj samoobrane.
„Je li to dovoljno za budućnost? Vjerojatno nije. Ali kao prvi korak mislim da je zapravo prilično impresivno“, ocjenjuje jedan visoki diplomat iz EU-a koji je također želio ostati anoniman.
Prethodno spomenuti dužnosnik EU-a bio je još jasniji u vezi sa značajem plana „Ponovno naoružavanje Europe“: „Ovo je okretanje novog lista. Mislim da sada počinjemo novu knjigu, a ona se zove: ’Europa obrane'."
