Top News
20605 prikaza

Sanjari, izvršitelji, razbijači: 55 ljudi koji mijenjaju Hrvatsku

Hrvatski grb
Getty images
Stručnjak Marko Rakar zbog svojeg rada nagrađen je imenovanjem na popis osoba koje mijenjaju politiku na internetu. Upravo zbog toga smo njemu povjerili pisanje uvodnika

Prije dvadesetak godina, proučavajući Toyotin proizvodni sustav, naišao sam na knjigu istoga naslova koju je napisao Taiichi Ohno, Toyotin inženjer i direktor kojega smatraju začetnikom TPS sustava. TPS je danas jedina metoda proizvodnje automobila, ali i uzor mnogim drugim industrijama. 

Taiichijeva knjiga koju vam svakako preporučujem pruža nevjerojatan uvid u različitost razmišljanja i filozofiju dalekoistočnog uma te u detalje objašnjava zašto je Toyota razvila svoju metodologiju. Rečenica usputno navedena u knjizi i koja nije puno obrazlagana, a koju sam dobro zapamtio i koje se često sjetim, kaže kako ne postoje uspješne kompanije bez uspješnog društva u kojem posluju. 

Dužnost je tvrtke, ali i pojedinca, da dio uspjeha vrati društvu i zajednici iz koje je potekao. Ta dužnost nije nigdje zapisana, ne postoji zakon ili pravilnik koji bi vas na to obvezao, inspekcija koja bi provjeravala ili sud koji bi vas osudio ako to ne biste radili, ali mislim da je duboko i u mnogima od nas ugrađena ta potreba da pokušamo na neki način utjecati na društvo u kojem živimo i zajednicu iz koje smo potekli. 

Da vratimo nigdje zapisani i nikad zbrojeni dug prema obitelji, prijateljima ili susjedima, da svojim doprinosom našu zajednicu ili društvo učinimo boljim. Da pomognemo slabijem, da odškrinemo ili širom otvorimo vrata nekome mladom neznancu, da napravimo uslugu nekome tko je nikad neće moći vratiti na isti način kao što je to nekad netko napravio za nas. Ono što je zanimljivo i nekako mislim velikim dijelom naš vlastiti, gotovo endemski problem je to što sva ova načela slijedimo vrlo dobro dok govorimo o našoj obitelji ili prijateljima. 

Čim se odmaknemo od najužeg kruga uočavamo kako funkcioniraju nešto slabije sa susjedima. Što idemo dalje i zahvaćamo šire - kad se popnemo do razina dijelova društva ili cijele države, to je prepoznavanje i prihvaćanje te usluge sve teže, a nepovjerenje i cinizam prema nesebičnom davatelju sve veći i veći. 

Često naša kolektivna reakcija naraste do razine neprihvaćanja, otvorenog neprijateljstva, pa čak i agresije prema onima koji se ističu i svojim djelovanjem žele upozoriti na problem ili svojim djelovanjem unaprijediti to naše društvo. Ljestvica vrijednosti koja je dobrodošla u našem najužem krugu iz nekog razloga nije prihvatljiva kad promatramo društvo u cjelini. 

Nekako se čini da smo se svojevoljno ukopali u status quo i, iako priželjkujemo promjene, uglavnom želimo da se dogode svima drugima osim nama iako smo svjesni da društvo ne funkcionira na taj način. Teško prihvaćamo i slavimo tuđe uspjehe (osim možda onih sportskih), zavidni smo i ljubomorni na tuđi uspjeh. 

Licemjerno seciramo postignuća, iskrenost motiva ili prve milijune (ok, za ovo posljednje nas je povijest naučila da moramo biti oprezni), ali u konačnici - prečesto i s velikom dozom nepovjerenja prijedlog, kritiku ili konkretni napor sasiječemo u samom korijenu i prije nego što smo ga saslušali do kraja ili sami pokušali. Svejedno ili možda unatoč ovoj klimi, u našem društvu postoji niz pojedinaca koji su odlučili svoje vrijeme, karijere i energiju posvetiti boljitku društva u cjelini. 

U ovom broju Expressa, posljednjem ove godine i prvom prije nego što uđemo u novu dekadu, odlučili smo izdvojiti neke od njih kako bismo istakli njihov primjer i pokazali da je naše društvo, ali i svijet moguće mijenjati. 

Ovo nije jedini, a još manje definitivni popis, jer svatko od nas u sebi sadrži potencijal da nas sve zajedno učini boljim, baš kao što je i Taiichi Ohno prije osamdesetak godina, kao skromni japanski inženjer, počeo razmišljati o tome kako drugačije proizvesti automobil, da bi u konačnici nepovratno i zauvijek promijenio cijelu svjetsku autoindustriju. 

Ovo je popis briljantnih pojedinaca, njihovih ideja i konkretnih koraka koje su učinili - skup karakteristika koje tražimo u ljudima koji su sakupili hrabrost, odvažnost, a ponekad i bezobrazluk da nas sve zajedno povuku za sobom i mijenjaju nabolje. 

Naša zemlja se može pohvaliti dugačkom i nevjerojatnom listom ljudi koji su kroz povijest na najrazličitije načine mijenjali društvo i svijet u cjelini, a naš zadatak je da ih pronađemo, podržimo i pogurnemo još dalje i još više. Popis smo podijelili u tri temeljne skupine. 

U prvoj se nalaze sanjari. Sanjari su svi oni koji promišljaju o našoj budućnosti. Oni ne razmišljaju samo o boljoj budućnosti, nadogradnji ili poboljšanju ovoga što danas imamo, nego nam nerijetko nude i budućnost kakva bi ona mogla biti, oni nam otkrivaju drugačije stvarnosti i alternativna rješenja, oni nam nude puteve u budućnost koje uopće nismo primijetili ili znali da postoje. 

Nerijetko nam svojim djelovanjem daju ideju kuda da idemo, daju nam motivaciju da pokušamo nešto novo, da i sami budemo hrabri i samouvjereni čak i onda kad drugi ne vjeruju u nas. Sanjari su ukratko svjetionici naše budućnosti. U drugoj grupi su izvršitelji, skupina pojedinaca velikih energija, ljudi kojima smo povjerili pojedine zadatke, a oni su nam zauzvrat svojom snagom volje, vizijom i upornošću pokazali da je svaki posao moguće napraviti bolje i brže. 

Oni naše živote čine boljima, često i veselijima, a naše brige manjima. To su ljudi koji nisu stali na kritici situacije u kojoj smo se našli, nego su zasukali svoje duge ili kratke rukave i odlučili sami učiniti nešto da nam svima zajedno bude bolje. Izvršitelji su lokomotive naše promjene i mudro je otpustiti kočnice i slijediti ih. 

Posljednja grupa su razbijači, pomalo grubi, ali istodobno i prikladan naziv za grupu ljudi kojima “ne” nije prihvatljiv odgovor. To su svi oni koji rade unatoč općem stavu i mišljenju, oni koji razbijaju barijere, oni koji preispituju i koji nikad nisu zadovoljni. 

U njihovu društvu nam ponekad nije ugodno jer otvaraju teme o kojima ne želimo razgovarati, oni razbijaju stereotipove i običaje na koje smo navikli te nas na prvi pogled vode u budućnost koja se doima nesigurnom i nepoznatom. Oni su ti koji razbijaju okove u kojima se nalazimo, ti koji pronalaze i stvaraju prečice do budućnosti kojoj težimo. 

Sastavili smo ovaj nesavršeni i nepotpuni popis sanjara, izvršitelja i razbijača u želji da istaknemo najbolje među nama kako bi nas njihov primjer inspirirao da možemo i moramo bolje. No više od svega, želimo da među njihovim biografijama, idejama, djelima i odlukama pronađete motivaciju za sebe i bližnje, kako biste počeli graditi uspješnije društvo koje nam je svima potrebno.

Brigita FIAMENGO  (SANJARICA) Direktorica Nautičkog centra Komiža d.o.o. prepoznaje vrijedne ekološke projekte na Visu i Biševu. U travnju ove godine UNESCO je Viški arhipelag proglasio Geoparkom i uvrstio ga na svoj popis. Sufinanciranjem i gradnjom Posjetiteljskog centra Modra špilja kontrolira se najezda turista ovoj atraktivnoj prirodnoj ljepoti. Zbog ograničenog broja posjeta, uvedene su VIP karte, a ove godine je za čak 70% povećan broj VIP gostiju koji boravak od samo 15 minuta u Modroj špilji plaćaju 3500 kuna. Povlačenjem novca iz EU fondova riješeno je i pitanje odlaganja otpada u podzemne kontejnere u gradu Komiži.

Domagoj JAKOPOVIĆ RIBAFISH (SANJAR) Život nema reprize, kako bi rekao Miro Lilić. Ne stvari, ne gomilanje novca, ne “ekstaza virtualne komunikacije”, ne isključivo mobiteli i društvene mreže, nego život, ljubav, pažnja ljudima dok su tu, oko nas - to je ono što Fish želi postići svojim plivanjem od otoka do otoka i spajanjem ljudi. Treba to shvatiti prije gubitka dok se može, to je najvažnija poruka njegove akcije. I nije je teško shvatiti, teško se odvažiti na nju. Ribafish je ovoga ljeta plivao od otoka do otoka kako bi, čuvajući uspomenu na pokojnog sina Roka, učinio nešto važno, jako važno, za ljude oko sebe, pokazao im koliko je važno to o čemu govori. Cilj akcije Rok Otok je upozoriti ljude na potrebu za bliskošću - ona je moguća samo dok su ljudi živi, dok su tu - jednom, kad odu, kasno je za sve, a mi dragocjeno vrijeme gubimo na zgrtanje novca, slave, titula, imovine... Kasnije preostaje samo kajanje, a Ribafish želi reći - ne, nemojte čekati kajanje, volite dok ste živi, budite bliski s bližnjima, dajte im sve jer ništa drugo ne vrijedi toliko.

 | Author: Miranda Cikotic/PIXSELL Miranda Cikotic/PIXSELL
Saša CECI (SANJAR) Radi na Institutu “Ruđer Bošković”, gdje proučava pobuđena stanja i raspade raznih subatomskih kratkoživućih kvantnih objekata i sistema. Povremeno predaje razne fizike i programiranja na Sveučilištu u Zagrebu. Osim znanstvenim radom i nastavom, bavi se i promocijom znanosti. Teži je dio voditeljskog i autorskog dvojca znanstvene emisije na HRT-u pod nazivom “Treći element”. Jedan je i od (dvadesetak) osnivača “Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja”, neformalne grupacije znanstvenih entuzijasta i suorganizator njihovih mjesečnih tribina o razbijanju mitova “Skeptici u pubu”. Autor je knjige “Blesimetar iliti koliko je krivo biti u krivu”. Nedavno je objavio knjigu “Blesimetar drugi”, u kojoj je kompilirao ranije objavljene tekstove.

Biljana BJELAJAC POZNIĆ (SANJARICA) Kosa ljubavi je ideja kojom su Marijana Čergar i Biljana Bjelajac Poznić, dvije majke i supruge iz Zagreba, željele pomoći onkološkim pacijentima koji su zbog liječenja izgubili kosu. Njihova želja je bila osigurati takvim pacijentima najkvalitetniju periku, od prirodnih vlasi, rađenu po mjeri. Zagrepčanke su pokrenule akciju koja je odmah prešla granice Hrvatske. 

Pulski Sa(n)jam knjige (SANJARI) Sa(n)jam knjige u Istri ove godine obilježio je 25. godišnjicu postojanja i time se upisao na kartu jedne od najvažnijih, ali i najdugovječnijih kulturnih manifestacija u Hrvatskoj. Zasluga je to prvenstveno direktorice sajma Magdalene Vodopije, a potom i njezina užeg i šireg kruga ljudi koji iz godine u godinu neumorno organiziraju književne razgovore i čitanja, ali i sajamski prostor na kojem domaći nakladnici izlažu književne novitete. Ovogodišnji organizacijski tim, osim Magdalene, činili su glavna organizatorica Slavica Ćurković, voditeljica prodaje Vlatka Balinčić, voditelj prodaje Denis Brandeis, autor vizualnog identiteta i dizajner sajma Mauricio Ferlin i stručnjakinja za odnose s javnošću Iris Mošnja. Sajam godišnje posjeti od 60 do 80 tisuća ljudi, deseci književnika, glazbenika i umjetnika sudjeluju u raznim programima, dok popratni programi zalaze u područje likovnosti i glazbe, šireći fokus sajma i na ta područja umjetnosti. Ovogodišnje jubilarno izdanje sajma posjetili su Claudio Magris, Sergej Lebedev, Jevgenij Vodolazkin, Jurij Andruhovyč, Jenny Erpenbeck, Josip Mlakić, Igor Štiks te mnoštvo drugih stranih i domaćih pisaca, dok je u krcatoj dvorani prikazan i dokumentarni film “Razgovori s čistačicom”, u kojemu Marina Abramović u Beogradu obilazi mjesta svojega djetinjstva i mladosti. 

Matija FERLIN (SANJAR) Matija Ferlin je zvijezda europskog neverbalnog teatra, no i nezaobilazno ime domaće koreografije. Diplomirao je u školi za Novi plesni razvoj u Amsterdamu, u Berlinu plesao u trupi ikone suvremenog plesa Sashe Waltz, koja ga je proglasila “avangardnim genijem”, a u svojim djelima nerijetko se bavio dokidanjem konvencionalnog verbalnog izričaja i pronalaženjem novih oblika scenskog kazivanja. Koristeći prostor pozornice za traženje svemogućeg, polivalentnog, izvođačkog tijela koje se istodobno gradi i ruši, Ferlin s otvorenim rizikom ulazi u dekonstruiranje konvencija drame, dramskog narativa, izvedbe i kazališnog čina, ali i vlastitog izvođačkog habitusa, želeći stvoriti koreografsku cjelinu ekstremno delikatne tjelesnosti u suprotnosti s govornom riječi.

Budimir BUDA ŠOBAT (SANJAR) Jedan od glavnih motiva za to da pomiče vlastite granice izdržljivosti njegova je kći Saša, koja se od djetinjstva bori s dijagnozom cerebralne paralize, autizmom i epilepsijom, odnosno prilika da govoreći o svojim rekordima u ronjenju progovori i o problemima i preprekama s kojima se nose roditelji i djeca s autizmom. Lani u veljači oborio je Guinnessov i svjetski rekord u statičkom ronjenju na dah, izdržavši pod vodom 24 minute i 11 sekundi. A to je sedam sekundi dulje od dotadašnjeg svjetskog rekorda. Budimir kaže kako ima osjećaj da njegovo tijelo može više pa se već pomalo priprema za pokušaj da pod vodom izdrži 30 minuta.

Korado KORLEVIĆ (SANJAR) Ove je godine dobio zasluženo priznanje, stipendiju Shoemaker Near Earth Object (NEO) za 2019. godinu. Nagrada organizacije The Planetary Society - Grant Shoemaker Near Earth Object (NEO) - nazvana je po planetarnom geologu Geneu Shoemakeru, a njome se “nagrađuju izuzetno uspješni astronomi amateri diljem svijeta koji pronalaze, prate i karakteriziraju asteroide koji prolaze relativno blizu Zemlje i mogu postati potencijalna prijetnja”. Korado Korlević iz zvjezdarnice Višnjan nagrađen je s 10.825 dolara za unapređenje zrcala teleskopa zvjezdarnice, kao i za kupnju druge nove opreme kojom će biti moguće promatrati i pratiti mnogo tamnije objekte u svemiru. U posljednje dvije godine zvjezdarnica je zabilježila više od 1400 novootkrivenih objekata koji prolaze u blizini Zemlje. Korlević naše mlade, i ne samo mlade, oduševljava astronomijom, čineći reklamu i znanosti kao takvoj.

 | Author: Dusko Marusic (PIXSELL) Dusko Marusic (PIXSELL)
Jasenka GUDELJ  (SANJARICA) Znanstveni Oskar za društvene i humanističke znanosti dodijeljen je Filozofskom fakultetu u Zagrebu i timu Jasenke Gudelj, izvanredne profesorice  na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog. Gudelj je tako prva hrvatska znanstvenica iz područja društvenih i humanističkih znanosti čiji je prijedlog istraživanja Europsko znanstveno vijeće (ERC) odabralo za financiranje. Projekti ERC-a, naime, smatraju se najznačajnijim znanstvenim projektima koji se dodjeljuju znanstvenicama i znanstvenicima koji se ističu izvrsnošću u svojem području istraživanja. “Moj tim i ja smatramo da će rezultati petogodišnjeg rada pomoći u zaštiti i vrednovanju ranonovovjekovne arhitektonske baštine Jadrana. Uzbuđeni smo zbog ovog uspjeha i mogućnosti koje su nam sad otvorene”, rekla je Gudelj u razgovoru za Večernji list.

Gabrijela IVANOV  (SANJARICA) Kako znate da ste kao mali projekt zapravo uspjeli? Kad vas veliki trgovački lanci prepoznaju i nude baš vaše proizvode svojim kupcima. Činjenica je da IKEA prodaje tek nekoliko artikala iz Hrvatske, ali još je impresivnija činjenica da je jedna društvena igra našla svoje mjesto na Ikeinim policama nakon što je odabrana među pet projekata u sklopu natječaja Odvažna, kojim se podupire razvoj ženskog poduzetništva u Hrvatskoj. Možda i najzanimiljivije od svega je što su karte za igru bile dostupne samo na engleskom pa je IKEA financirala njihovo prevođenje. Gabrijela stoji iza ideje “Strašne žene”, ali je i izvršna direktorica udruge Prostor rodne i medijske kulture K-zona. 

Luka HRGOVIĆ (SANJAR) Kratki film “Slice of Life” smješten je u univerzum “Blade Runnera”, a prati sitnog dilera dok se pokušava udaljiti od života ispunjenog kriminalom. Sudbina ga navede na policajca koji ima neke svoje ideje o tome što bi se trebalo događati. Film je nastao praktički bez upotrebe računala, i to u garaži na zagrebačkom Borčecu. Ljetos je osvojio nagradu za najbolji znanstveno-fantastični film na prestižnom Short Film Festivalu u Los Angelesu, a u Japanu na Short Shorts Film Festival & Asia uvršten je u službeni program, što je također uspjeh.

Ivan ĐIKIĆ (Sanjar) Nagradu za nagradom, otkriće za otkrićem nizao je Đikić, a sve to zbog njegova rada na razumijevanju mehanizama nastanka i razvoja karcinoma. Svoj znanstveni rad odlučio je nastaviti u inozemstvu, a sve zbog slučaja plagiranja u koje je bio upleten bivši ministar obrazovanja Pavo Barišić. Od tada je prošlo više od dvije godine, ali Đikić i dalje skuplja nagrade i reda uspjehe. Godinu 2019. završio je bogatiji za članstvo u Američkoj akademiji znanosti i umjetnosti. “Članstvo u Akademiji mi je dodatni poticaj da se bavim popularizacijom znanosti i ulažem u mlade znanstvenike”, rekao je Đikić. On je sad u uglednom društvu Alberta Einsteina i Charlesa Darwina, članova Akademije.

Ivan Đikić | Author: Davor Puklavec/PIXSELL Davor Puklavec/PIXSELL
Nick COLGAN (SANJAR) Već petnaestak godina živi u Hrvatskoj, a osim što se bavio glazbenom produkcijom, organizirao je Garden festival. Sad mu je najvažniji projekt slavna craft pivovara Garden Brewery. “O pivovari sam dugo razmišljao, shvatio sam da je isplativije uložiti u proizvodnju nego u nabavu od vanjskog dobavljača. A i neovisna pivarska scena koja se ovdje razvija također me u tome ohrabrila. Isprva sam razmišljao o tome da pivovaru napravim u Zadru, no zaključili smo kako destinacija za tako veliku investiciju može biti jedino Zagreb”, izjavio je prije nekoliko godina na upit zašto baš u Zagrebu otvara proizvodnju craft piva dok je craft scena u Hrvatskoj bila tek u povojima.

Luka KLADARIĆ (SANJAR) Hrvatska informatička industrija ne sastoji se samo od KING ICT-a i još nekoliko velikih tvrtki. Daleko od očiju opće javnosti, a apsolutno u centru pozornosti stručnjaka, Luka Kladarić razvija jednu od najutjecajnijih kompanija u Hrvatskoj. IT konzulting za strane klijente, a sam Luka će reći da on ima jako specifična znanja za jako specifične situacije. To je poprilično unosan posao. Ali Luka nije na ovom popisu isključivo zbog novca koji zarađuje, nego zato što petnaestak godina stalno radi i uči nove tehnologije. Nerijetko svoja znanja i prenosi po brojnim konferencijama na kojima gostuje.

Ivan KOPRIĆ (SANJAR) Profesor i predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Instituta za javnu upravu pojašnjava prednosti i mane Europske unije, htio bi u cijeloj Hrvatskoj vidjeti ono što je Hrebak učinio u Bjelovaru - transparentnu vlast koja, prema uzoru na Englesku, svaku transakciju iz proračuna veću od određenog iznosa objavljuje na internetu. Uz to se zalaže za Hrvatsku bez šerifa, državu čije će statistike biti sređene, umjesto sadašnje anarhije koja nekima itekako odgovara. “Uređene države znaju broj javnih službenika koji plaće primaju iz javnih proračuna. Hrvatska u dosadašnja gotovo tri desetljeća razvoja još nije dosegla stanje u kojemu bi informacija o broju svih onih koji primaju plaće iz javnih proračuna bile uopće dostupne, a kamoli pouzdane. Manipulacije brojkama zaposlenih u javnoj upravi su stalne, još od 1990-ih, kad se dio plaća iz hrvatskog državnog proračuna prelijevao prema nekim drugim zemljama. Kad je država napokon odlučila objaviti nekakvu brojku, ta je bila ‘prilagođena’ - da se narod ne šokira”, misli Koprić.

Ivan Koprić | Author: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Gordan LAUC (SANJAR) Prof. Lauc provodi istraživanja u dva područja - glikoproteomici i forenzičnoj genetici i molekularnoj dijagnostici. U oba područja je prepoznat i priznat u svijetu, što potvrđuje mnogo pozvanih predavanja i međunarodnih istraživačkih konzorcija u koje je uključen. Osim što vodi kompaniju Genos, redoviti je profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Njegova tvrtka Genos razvila je test GlycanAge kojim se pokušava dokučiti stvarna starost organizma. Nije mu dovoljna znanstvena djelatnost, nego redovito iznosi i argumentirane kritike hrvatske znanosti i znanstvenika.

Boro NOGALO (Sanjar) Desetljećima je vodio jednu od najuspješnijih hrvatskih bolnica, Dječju bolnicu Srebrnjak. Naprasno je smijenjen početkom prosinca, a on tvrdi da je riječ samo o želji određenih struktura da se dočepaju njegova projekta pored bolnice, vrijednog 60 milijuna eura, ali i terena oko sanatorija Brestovac. Bolnica Srebrnjak isticala se po povlačenju novca iz EU fondova, vrhunskom radu, a sam Nogalo glasio je za moralnu i pozitivnu osobu. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odlikovala ga je Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, ali ništa nije pomoglo u borbi za pozicije. Upravo zbog svih tih zasluga u radu s djecom, Boro Nogalo je našao svoje mjesto među hrvatskim sanjarima.

Dubravko ROGALE (SANJAR) Tim profesora s Tekstilno tehnološkog fakulteta (TTF) u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Dubravke Rogale napravio je prototip jakne koja oboljele od demencije putem malog ekrana ugrađenog na rukavu podsjeća što trebaju napraviti taj dan i u koje vrijeme. Osim jakne, napravili su i pidžamu koja upozorava ako osoba tijekom noći prestane disati. Tim je do sada osvojio 67 nagrada na svjetskim i hrvatskim izložbama za inovacije te imaju više od 20 patenata.

Zrinka PALADINO (SANJARICA) Bila je jedna od prvih žrtava seksizma zagrebačkoga gradonačelnika, kojemu se nije htjela ukloniti s puta. Pred kraj godine predstavila je knjigu “Rupa”, u kojoj su skupljene njezine objave s Facebooka. Knjiga se, poput Darija Juričana, bavi likom i djelom Bandića i njegove moćne gomilice, ali  i obitelji Paladino. Ona je savršen antipod zagrebačkom gradonačelniku: on je sirovi barbarogenij, stručnjak za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, koji se kasnih sedamdesetih, na niskom startu u zagrebačkim hladnjačama, poput Scarlett O’Hara, zakleo da više nikad neće biti siromašan pa knjige nije stigao čitati sve do zatvora, a ona inteligencije.

Zrinka Paladino | Author: Anto Magzan (PIXSELL) Anto Magzan (PIXSELL)
Boris BRKLJAČIĆ (IZVRŠITELJ) Predsjednik je European Society of Radiology koje broji više od 101.000 članova iz 163 zemlje i već 15 godina provodi nacionalni mamografski screening program u Hrvatskoj kao prevenciju i rano dijagnosticiranje raka dojke. Specijalist radiolog, subspecijalist intervencijske radiologije i ultrazvuka, redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za radiologiju, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju MEF KB-a Dubrava. Prodekan za znanost MEF Zagreb i pročelnik Katedre za radiologiju.

Alen MUŠIĆ (IZVRŠITELJ) Siščanin popravlja stare bicikle, daje im novi život, a potom ih sa sisačkim Crvenim križem dijeli socijalno ugroženim osobama koje nemaju nikakvo prevozno sredstvo i koje si bicikl ne mogu priuštiti. Alen radi u jednoj trgovini, ujedno i servisu za bicikle, odakle je i potekla ideja o ovoj akciji. Deseci bicikala donirani su na popravak, a kasnije su završili u rukama najpotrebitijih. “Mi volimo pedalirati, pa neka pedaliraju svi”, njegov je moto.

Iva TOLIĆ (IZVRŠITELJICA) Pronalaženje novih terapija za liječenje raka, rješavanje klimatskih promjena i predviđanje potresa suviše su kompleksni problemi da bi ih uspješno mogao riješiti samo jedan znanstvenik ili istraživački tim, ma koliko oni izvrsni bili. Stoga ERC dodjeljuje projekte kojima podupire sinergiju vrhunskih istraživanja koje vode najbolji istraživači, stoji u nedavnom priopćenju Europskog istraživačkog vijeća. U Hrvatskoj je ta vijest donijela mnoštvo osmijeha na 
Institut “Ruđer Bošković”, gdje radi Iva Tolić, te na Prirodoslovno-matematički fakultet, gdje je Nenad Pavin. Njih dvoje, s kolegama iz Nizozemske i američkog MIT-a, istražuju mehanizme nastajanja grešaka pri diobi stanica.

Hrvoje TKALČIĆ (IZVRŠITELJ) Profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri, geofizičar i jedan od najeminentnijih stručnjaka za seizmografiju, predvodi istraživanje potresa, i to na svjetskoj razini. Tkalčić je na PMF-u u Zagrebu diplomirao fiziku i doktorirao na temu unutrašnjosti jezgre Zemlje na prestižnom Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji, a sad vodi ekspediciju na Antarktiku. Želi saznati zašto tamo nastaju najveći potresi. Nedavno smo svjedočili razornom potresu u Albaniji, znamo da Hrvatska nije potpuno sigurna od potresa, a ni infrastruktura nije građena kako bi preživjela takve elementarne nepogode. Baš zbog toga je ovaj eminentni stručnjak našao svoje mjesto na našem popisu.

Dijana SMAJO (IZVRŠITELJICA) Majka iz Siska je organizatorica prosvjeda roditelja njegovatelja za djecu s teškoćama u razvoju i predsjednica Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije, Udruga već sad radi na tome da u blizini Petrinje sredstvima EU sagradi dom za djecu u kojoj će ona boraviti kad roditelja jednog dana više ne bude.

 | Author: Nikola Ćutuk/ Pixsell Nikola Ćutuk/ Pixsell
Vernesa SMOLČIĆ (IZVRŠITELJICA) Financira je Europsko istraživačko vijeće, živjela je u inozemstvu i vratila se u Zagreb, proglašena je Zagrepčankom godine i uz sve to stiže raditi na otkrivanju točnog nastanka našeg svemira. Naime, jedna je od autorica znanstvenog članka objavljenog u časopisu Astrophysical Journal, gdje je tim znanstvenika rekonstruirao razvoj od ranog svemira i masivnih galaksija. Ove godine preuzela je vodstvo kolaboracija Cosmic Evolution Survey (COSMOS). gdje više od 200 znanstvenika istražuje najveće tajne svemira. 

Milivoj NOVAK (IZVRŠITELJ) Pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb Milivoj Novak zaslužio je priznanje jer je njegov 30-eročlani tim razdvojio sijamske blizanke izazvavši divljenje u zemlji i svijetu. “Htjeli smo pokazati da možemo i znamo organizirati posao kako treba te se ne moramo sramiti nikoga”, rekao je Novak. Operaciju je predvodio pročelnik Zavoda za dječju kirurgiju Tomislav Luetić.

Darijo VASILIĆ (IZVRŠITELJ) On je nesmjenjiv, kao Bandić, gradonačelnik je, ali se iza njega ne vuku repovi. Darijo Vasilić, gradonačelnik Krka, ove je godine proslavio 25. godišnjicu od prvog mandata na mjestu krčkoga gradonačelnika. Od tada do danas sedam mandata uzastopno vodi grad. Čudo! A grad Krk kupi nagrade kao najbolji grad za život i poslovanje. Sve pod njegovim upravljanjem i bez previše halabuke.

Marin SOLJAČIĆ (IZVRŠITELJ) Svjetski poznati znanstvenik, rođen u Zagrebu 1974., već od 2005. je profesor na odsjeku za fiziku na bostonskom Massachusetts Institute of technology (MIT). Na tom američkom sveučilištu, u svijetu prestižnom, koje je iznjedrilo 78 nobelovaca, stipendiju je dobio odmah nakon mature u zagrebačkom MIOC-u, današnjoj XV. gimnaziji. Na MIT-u je već 1996. diplomirao fiziku i elektrotehniku, a dvije godine kasnije - 1998. godine magistrirao je iz fizike na Princeton University, pod mentorstvom prof. Franka Wilczeka, koji će 2004. dobiti Nobelovu nagradu za fiziku. Soljačić u 26. godini na Princeton University doktorira iz fizike. Mentor mu je bio Prof. Mordechai Segev. Te 2000. godine započinje poslijedoktorski studij Pappalardo na MIT-u. Utemeljitelj je i donator nagrade “Marin Soljačić” u iznosu od 5000 eura za najbolje hrvatske maturante. 

Nataša NOVAKOVIĆ (IZVRŠITELJICA) Nasljednica Dalije Orešković na poziciji šefice Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa - jedine inkvizicije za naše političke bezbožnike i jedine institucije koja radi svoj posao bez navodnika - dostojno je naslijedila poziciju “Crne Dalije”, postavši vrlo brzo persona non grata u vrhu vlasti. Zbog nje je europejac Plenković pokrenuo izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji bi time trebao ostati bez zuba. Nataša Novaković, kojoj je premijer prije prigovorio “sukob interesa”, očito je jako uzrujana činjenicom da joj izvršna vlast, premda je prema njoj blaža od prethodnice, ne dopušta da digne glavu iznad vode pa ih je prijavila europskim ustanovama.

 | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL
Ivo ŠEGOTA (SANJAR) Molekularni biolog do sada je bio poznat po objavi slikovnice “Moja dugina obitelj”, u kojoj glavni likovi Roko i Ana žive okruženi ljubavlju mame Ines i mame Lucije, odnosno tate Tomislava i tate Darka, imaju omiljenu vrstu voća i najdraže godišnje doba, u vrtiću uživaju u društvu najboljih prijatelja, a navečer najradije tonu u san uz priče za laku noć. Ovih dana Šegoti i Mladenu Kožiću telefon ne prestaje zvoniti, čestitke stižu sa svih strana, jednako kao i pozivi novinara. Upravni sud je prihvatio njihovu tužbu protiv Ministarstva za demografiju, obitelj i mlade zbog diskriminacije te tako istospolnim parovima dopustio posvajanje djece što je doista neobičan događaj u ovom dijelu Europe.

Danijel ĐEKIĆ (IZVRŠITELJ) Michelinova zvjezdica je san svakog kuhara koji se ozbiljno želi baviti tim zanatom. Đekić je restoran Monte otvorio prije više od trideset godina, a kvaliteta im se isplatila 2017. godine, kad je prvi put neki restoran iz Hrvatske dobio tako visoko priznanje za kvalitetu. Već iduće godine su još dva restorana dobila po zvjezdicu - dubrovački 360° i šibenski Pelegrini. “Ovo nije došlo preko noći, naša je filozofija stalno uvoditi neke poboljšice. Izgleda da svoj posao radimo kako treba, a svjesni smo da će sad očekivanja od našeg restorana biti još veća. Michelinova zvjezdica je rezultat i potvrda našeg minulog rada i truda. Mi po Michelinovim standardima praktički radimo već godinama, takav je naš pristup. Nastavit ćemo raditi predano i dodatno se educirati”, rekao je Đekić Večernjaku.

Dana BUDISAVLJEVIĆ (IZVRŠITELJICA) Dana Budisavljević snimila je izvrstan igrano-dokumentarni film o Diani Budisavljević, ženi koja je spasila 10.000 kozaračke djece. Film o spašavanju srpske djece u NDH toliko je delikatna tema da su je čak i komunisti gurnuli pod tepih, a kartoteku s imenima spašenih i podacima o njihovim roditeljima oteli Diani Budisavljević prvih dana poraća, pa su nevina dječica osuđena na status doživotne siročadi. Neka od njih su na filmu ispričala svoju priču, od koje i nebo plače. Publika u Puli je bila ushićena i filmu dala ocjenu 4,9 što je samo po sebi priznanje ne samo autorici filma, nego i Hrvatskoj. “Priča je bila nepoznata gotovo 70 godina i sad je ušla u javni prostor”, kaže Dana.

Svečana zagrebačka premijera filma Dnevnik Diane Budisavljević | Author: Luka Stanzl (PIXSELL) Luka Stanzl (PIXSELL)
Luka ABRUS (IZVRŠITELJ) Direktor zagrebačkog ureda tvrtke Pet minuta, koja godišnje uprihodi desetke milijuna, naravno, većinom u poslovanju s inozemnim klijentima, s kolegom Viktorom Marohnićem pokrenuo je i fond od 100.000 eura za investicije u start-upove. Abrus i Viktor Marohnić su partneri i u South Central Ventures, regionalnom fondu rizičnog kapitala koji već ulaže u domaće start-upove. Iskorak na inozemno tržište omogućio je projekt ShoutEm, mobilna aplikacija s uputama za brzo kreiranje mobilnih aplikacija za pametne telefone i tablete. Nakon prve investicije od Hamag-Bicro, u iznosu od 1,7 milijuna kuna, ShoutEm je naknadno dobio investiciju slovenskog fonda RSG Capital od 1,7 milijuna dolara, što je bio “vjetar u leđa” da Pet minuta osnuje tvrtku ShoutEm i otvori ured u New Yorku. Tako tvrtka Five danas ukupno zapošljava 170 ljudi, od čega većinu u Hrvatskoj.

Ivan BURAZIN (IZVRŠITELJ) Više od milijun i pol korisnika ima hrvatska tvrtka za koju vjerojatno niste čuli, osim ako ste i sami u hrvatkoj IT industriji. Riječ je o splitskom CODEANYWHERE  koji, prema Burazinovim riječima, omogućuje programerima, ljudima koji pišu kod, da mogu pisati od bilo gdje, odnosno da mogu pisati s mobilnih uređaja ili kroz internet-preglednik na bilo čijem računalu. Osim toga, osnovao je i Shift konferenciju na koju već osam godina dolaze neka od najzvučnijih imena svjetske informatičke industrije. Ove godine u dva dana bilo ih je više od 1500. Kako je to Burazin rekao u razgovoru za Jutarnji list: “Naša početna misija bila je dovesti uspješnog pojedinca koji je zaradio milijardu dolara - a doveli smo ih nekoliko takvih do sada - i izvesti ga na pozornicu u Splitu kako bi publika imala priliku vidjeti kako su to pojedinci koji su krenuli ni od čega te su uz upornost i trud (i malo sreće) uspjeli stvoriti revolucionarne projekte i proizvode. Želimo našoj publici pružiti priliku i mogućnost druženja s takvim pojedincima kako bi mogli čuti njihove priče, educirati se, inspirirati i motivirati kroz njihove poslovne uspjehe”.

Paul BRADBURY (IZVRŠITELJ) Inače rodom iz Manchestera, svjetski je putnik koji je dosad posjetio 90 zemalja. Radio je u brojnim humanitarnim misijama te je po struci profesor engleskog, francuskog, njemačkog i ruskog jezika. Za Hrvatsku je čuo od prijatelja te je pogledao i nekoliko dokumentarnih filmova, a slučajno je odabrao upravo otok Hvar. U internet caffeu u Jelsi upoznao je djevojku, koja mu je danas žena te je ostao živjeti na Hvaru. U međuvremenu su se supružnici Bradbury preselili u okolicu Varaždina, ali Paul je nastavio jednako britko upozoravati na brojne probleme hrvatskog turizma, što je i iskusio iz prve ruke tijekom desetljeća života na Hvaru. Naučio je Paul i kako engleskom govornom području servirati informacije iz Hrvatske preko stranice Total Croatia News

Dubravka VRGOČ (IZVRŠITELJICA) Otkad je postala intendantica HNK Zagreb 2014. godine, Dubravka Vrgoč program hrvatske nacionalne kuće drži na zavidnom nivou, dok se gotovo za sve predstave koje igraju traži karta više. Tijekom pet godina pokazala je da hrvatsko kazalište ne zaostaje za europskim, srezala je basnoslovne dugove koji su je zatekli, uvećala prihode, inicirala Festival svjetskog kazališta, Filozofski teatar i Dan otvorenog trga, postavila domaće autore poput Tene Štivičić, Mate Matišića, Bobe Jelčića..., koji dosad nisu imali pristup nacionalnoj kući. Vrgoč je poslovnu karijeru posvetila promicanju scenske umjetnosti, no pozornost nije ograničila samo na hrvatsko kazalište, nego redovito u goste dovodi izuzetne strane ansamble, što je pridonijelo tome da hrvatsko kazalište postane integralni dio europskog teatra. Prošli mjesec joj je dodijeljeno i odlikovanje Reda zvijezde Italije, koje Republika Italija dodjeljuje za posebno zalaganje i širenje kazališne kulturne razmjene dviju zemalja.

Dubravka Vrgoč | Author: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Dario HREBAK (IZVRŠITELJ) U Bjelovaru je izveo čudo transparentnosti: svi građani putem besplatne aplikacije imaju uvid u isplate iz bjelovarskoga proračuna, uključujući isplate pravnim i fizičkim osobama, kao i troškove, poput dnevnica zaposlenika. “Građani imaju pravo znati na što se troše njihove kune, a mi u Bjelovaru nemamo što skrivati”, rekao je Hrebak predstavljajući projekt. Takva razina transparentnosti do sada u Hrvatskoj nije uvedena niti u jedno tijelo javne vlasti, a Hrebak očekuje da će primjer Bjelovara slijediti i drugi gradovi u Hrvatskoj kako bi se vratilo povjerenje građana u institucije. Zagreb, čini se, to neće učiniti u mandatu aktualnoga gradonačelnika.

Marko BRKLJAČIĆ (IZVRŠITELJ) Drago mi je što smo pobijedili, ali ako se mene pita, svi sudionici natjecanja trebali su dobiti nagrade, skroman je Marko Brkljačić dan nakon što je s timom NUOtwo, u kojemu mu je partnerica Iva Soža, osvojio 200.000 kuna u finalu Startup Factoryja održanog u studenom ove godine. Njihov izum, zidni paneli koji iz ustajalog zraka upijaju CO2 i pretvaraju ga u biomasu, apsolutno je oduševio žiri, zbog čega su zaslužili najveći iznos na natjecanju. Proizvod tima NUOtwo trenutačno je tek napola dovršen jer nakon gradnje i programiranja samog panela preostaje onaj skuplji i kompliciraniji dio, mikrobiološko testiranje i proces pretvorbe CO2 u želatinastu biomasu. Nakon toga slijedi komercijalizacija proizvoda i njegovo izbacivanje na tržište. Već o tome, kažu, razgovaraju s HEP-om i Ericssonom, a ubrzo i s drugima.

Elma TOMIĆ (IZVRŠITELJICA) Šesnaestogodišnjoj Elmi Tomić iz Zagreba u rujnu prošle godine otkrivena je teška bolest, rak limfnih čvorova. Elma se postavila hrabro, srčano i borbeno, i to je djelovalo. “Dokaz sam ja i svi oni koje sam upoznala kroz ovo liječenje, a imali smo iste ili slične simptome”, rekla je Elma, kojoj je majka davala silnu potporu tijekom teških kemoterapija. “S kemoterapijama i liječenjem ne možeš se nositi dobro. To su jednostavno terapije od kojih cijelo tvoje tijelo propada, ali um raste i sazrijeva. Na primjer, shvatila sam koliko je velika stvar kad možeš sam otići u WC, kad se možeš sam istuširati, kad možeš jesti, kad možeš hodati, disati... Toliko naizgled glupe sitnice, a toliko velike. I bez obzira na to koliko su kemoterapije teške i koliko te unište fizički, a ponekad i psihički, one nisu otrov, one se samo bore protiv nečeg velikog i teškog, a to je rak. Njega nećeš izliječiti ako ga liječi nešto blago. Tako da što te više boli, to si bolje!”

Jelena ROGANOVIĆ (IZVRŠITELJICA) Prof. dr. Jelena Roganović, predstojnica Klinike za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, oduševila je Hrvatsku vodeći liječenje Mile Rončević, koja se danas liječi eksperimentalnom terapijom u SAD-u. “S obzirom na to da 30 godina radim na Klinici za pedijatriju i poznajem uvjete rada, nakon dugog razmišljanja preuzela sam odgovornost vođenja bolničke skrbi djece na ovoj klinici. Nadam se da ću, uz podršku ravnateljstva, uspjeti uskladiti vođenje klinike sa svojim obavezama na dječjoj onkologiji”, rekla je Jelena Roganović Novom listu. Godinama je ova liječnica bila pročelnica Zavoda za hematologiju, onkologiju i kliničku genetiku na istoj klinici. U riječkoj bolnici uspješno je vodila liječenje djece s malignim oboljenjima.

Jelena VELJAČA (RAZBIJAČICA) Otkad se ranih dvijetisućitih Jelena Veljača pojavila na malim ekranima, zadržala je pozornost javnosti, što kroz serije koje je napisala i producirala, što kroz svoje uvijek čitane kolumne. Ove godine u ožujku istaknutu je scenaristicu i producenticu dopao možda najveći, a svakako društveno najrelevantniji zadatak: organizacija prosvjeda pod sloganom “Spasi me”. U ime djece i žena koje smo kao društvo propustili spasiti, na ulicama hrvatskih gradova okupilo se oko deset tisuća građana te time skrenulo pozornost na obiteljsko i svako drugo nasilje. U listopadu je Veljačina inicijativa ponovno organizirala prosvjed, ovaj put pod nazivom “Pravda za djevojčice”, u znak podrške svim žrtvama seksualnog nasilja u Zagrebu, ali i u još 14 gradova u Hrvatskoj građani su slali poruke u nadi da će probuditi sustav koji ne prevenira niti kažnjava seksualno nasilje nad ženama. Veljača je iskoristila svoju poziciju poznate osobe kako bi progovorila o ženskim pravima i žrtvama nasilja te o činjenici da hrvatske institucije ne mare za žrtve u onoj mjeri u kojoj bi trebale. Osim što je animirala mnogo građana da joj se pridruže u borbi, Veljača će ove godine ostati zapamćena kao osoba koja je hrabro pokrenula val pozitivne društvene promjene.

 | Author: Dalibor Urukalovic/PIXSELL Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Josip GRANIĆ (35) Novi šef Hrvatske gorske službe spašavanja slovi za vrsnoga gorskog spasioca na svim poljima. Stručnjak je za spašavanje na divljim vodama, pa je bio i pročelnik Komisije za spašavanje na vodama i poplavama HGSS-a. Hrvatska gorska služba spašavanja spada u one, ne tako brojne, hrvatske institucije koje rade kvalitetno, stručno, samozatajno, a efikasno. HGSS-u se priključio 2006. godine zbog ljubavi prema speleologiji. HGSS broji oko 1000 članova, a toliki je otprilike i broj akcija spašavanja ljudi i imovine širom RH, a često i u inozemstvu, tijekom godine, opisat će ga Varteks, kojemu je postao i pomalo atipični maneken u njihovoj kampanji za muška odijela.

Mate RIMAC (RAZBIJAČ) Imati revolucionarnu automobilsku industriju na periferiji Zagreba zvuči jednako realistično kao imati svjetske prvake u skijanju, ali mi to imamo. Rad od jutra do sutra, volja, vizija, ljubav i eros, neizostavan su sastojak svake utopije, a Rimac svoju upravo živi. I razvija. Nadajmo se - i zbog njega i zbog nas - da je granica samo nebo. “Mi smo počeli raditi auto u zemlji koja nikad nije radila auto, nitko od nas nije znao kako raditi auto. Nismo imali pojma što radimo. Svi smo griješili i to je bilo OK, jer smo mi otvoreni oko toga. Pogriješiš, zezneš, ali i naučiš nešto iz toga. To je važno. Moramo firmu izgraditi da ide s maloserijskih proizvođača u velikoserijsku proizvodnju. Sad smo već na 600 zaposlenika, gradimo novu tvornicu. Planova je puno, ali moramo staviti auto na tržište ovaj novi. Tek smo krenuli”, rekao je Rimac u rujnu ove godine. Od tada je nastavio sa širenjem tvrtke pa je u planu pokretanje testnog centra Hyper E-Car Lab u slovenskom Novome Mestu. U ovaj posao ulazi s tvrtkom Lastinski inženjering bivšeg ministra Same Omerzela. Rimcu će novi pogon služiti za testiranje baterijskih i pogonskih sustava za vlastite automobile, ali će takve usluge nuditi i drugim proizvođačima automobila.

Mate Rimac | Author: Petar Glebov (PIXSELL) Petar Glebov (PIXSELL)
Matija ŽULJ (RAZBIJAČ) Otkad je osnovao Agrivi i 2016. osvojio titulu najboljeg svjetskog start-upa, mladi hrvatski poduzetnik Matija Žulj niže respektabilne uspjehe diljem svijeta sklapajući poslove s brojnim globalnim tvrtkama, pa i najvećim multinacionalkama u agro biznisu. Prošle godine Agrivi i Fakultet elektrotehnike i računarstva potpisali su sporazum s Ministarstvom gospodarstva o dodjeli bespovratnih 6,35 milijuna kuna za projekt razvoja Agrivi SMART samoučećeg sustava. Cilj projekta je razviti jedinstveni samoučeći algoritam za upravljanje procesom uzgoja voća, povrća i žitarica, pri čemu je u projektu kao testna kultura odabran krumpir. Osnovna ideja je da samoučeći algoritam analizira podatke s polja u stvarnom vremenu (mikroklimatske uvjete, stanje tla, stanje biljaka) te uparivanjem s korištenim poljoprivrednim praksama više poljoprivrednika uči koje agronomske prakse dovode do viših prinosa i nižih troškova proizvodnje. 

Anja BAREŠIĆ (RAZBIJAČICA) Shizofrenija je psihička bolest, složeni poremećaj funkcije mozga koja se sastoji od skupa karakterističnih simptoma. Shizofrenija oboljeloj osobi otežava, iskrivljava ili sasvim onemogućuje razlikovanje stvarnih (realnih) od nestvarnih (nerealnih) doživljaja ili iskustava, kaže jedna od definicija. Istraživanje hrvatske znanstvenice Anje Barešić, odnedavno povratnice na Institut “Ruđer Bošković”, pokušava otkriti koji su geni odgovorni za nastanak te teške bolesti. “Ono što je zanimljivo u kontekstu lijekova jest da jedva 10 do 30 posto pacijenata uspješno reagira na antipsihotične lijekove, za koje trenutačno ne postoje jednakovrijedne alternative. S druge strane, znanstvenici već stotinu godina traže i pronalaze gene koji su povezani sa shizofrenijom, ali su ti setovi gena jako različiti i tek su se nedavno, s razvojem metodologije za analizu čitavih genoma, počela javljati veća preklapanja među različitim studijama”, izjavila je u razgovoru za Jutarnji.

Igor GRUBIĆ (RAZBIJAČ) Jedan od međunarodno najpriznatijih domaćih umjetnika, Igor Grubić, na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu predstavio se projektom “Tragovi nestajanja (u tri čina)”. Ovaj nagrađivani multimedijalni umjetnik svoj projekt započeo je još 2006. godine, kad je u Hrvatskoj počeo dokumentirati poslijeratnu tranzicijsku stvarnost, prelazak iz socijalizma u kapitalizam, rastući pritisak krupnog kapitala, unificiranu masovnu proizvodnju, no i ljepotu malih stvari. Tijekom 13 godina bavio se promjenom gradskog tkiva, javnog prostora i društvenih odnosa, a ovu ideju realizirao je kroz tri povezana fotografska eseja i animirani film. “Divlja kuća” propituje promjene u domovima, stanovanju i javnom prostoru nakon privatizacije vlasništva i konsolidacije neoliberalizma u zemlji, “Filigranski pločnik” bavi se tradicionalnim zanatima poput lokalnih manufaktura i specijaliziranih radionica, “Dekonstrukcija tvornice” predstavlja niz ugaslih tvornica, monumentalnih podsjetnika na prelazak iz industrijskog u postindustrijsko doba i promijenjene uvjete rada. Svojim radovima, koji često interveniraju u javni prostor te imaju notu angažiranosti bavi se promišljanjem društva u kojem živimo.

Dario JURIČAN / Milan BANDIĆ (RAZBIJAČ) Dario Juričan napravio je, u političkom performansu kakav Hrvatska ne pamti, minuciozan CT hrvatskog krvotoka, koji je skoro do zadnjeg rukavca prepun metastaza. Raskrinkao je, ili učinio vidljivima, desetke malverzacija Milana Bandića i pospremio ga u povijest, samo ovaj još glumi da to nije shvatio. Juričan je - između ostalog - javnosti otkrio kako je Bandić prije uhićenja 2014. godine svojim pouzdanicima naredio da režu etikete sa skupocjenih sjedećih garnitura Hermes i Fendi (koje stoje od 200.000 kuna naviše) kako istražitelji ne bi shvatili o kakvom je namještaju riječ. Juričan je iznio i spoznaje o Bandićevoj navodnoj kolekciji oldtimera, stanova i sličnih stvari.

 | Author: Marin Tironi (PIXSELL) Marin Tironi (PIXSELL)
Gordana DERANJA (RAZBIJAČICA) Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca izabrana je ove godine za potpredsjednicu Business Europea, najvećeg neovisnog udruženja poslodavaca Europe koje zastupa interese poslodavaca u Europskom parlamentu. “Kao predsjednici Hrvatske udruge poslodavaca zadatak mi je snažno i glasno artikulirati interese hrvatskih poslodavaca te se boriti za njihova prava i bolju poslovnu klimu u zemlji, što sve ove godine radim s iznimnim zadovoljstvom, a drago mi je da ću sad i na europskoj razini dobiti priliku jače se aktivirati po ovim pitanjima te time utjecati i na jaču prepoznatljivost hrvatske poslovne zajednice u svijetu”, rekla je Gordana Deranja. Imat će težak zadatak, treba je ohrabriti, jer se poduzetnici u Hrvatskoj susreću s bezbroj poteškoća, a opća klima nije pogodna za reforme i promjene - u nas je najbrojnija stranka statusa quo. 

Matija KOPIĆ (RAZBIJAČ) Prije šest godina tek je završio studij varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, kad je u jednoj garaži u Osijeku s prijateljima pokrenuo projekt Farmeron. Počelo je kao Facebook za krave, a potom je to postala svjetski slavna aplikacija za menadžment mljekarskih farmi. Američki mljekari su je najviše i kupovali pa je prije nekoliko godina i prodana dotadašnjem američkom partneru, koji će dalje prodavati i razvijati aplikaciju za upravljanje kravama muzarama. No Kopić je u suradnji s prijateljem i suradnikom Krunom Stražancem osnovao novu tvrtku Gideon Brothers te najavio još ambiciozniji projekt. Bave se i agroindustrijom, ali najviše snage usmjerava na razvoj prvog hrvatskog humanoidnog robota, projekt čija je središnja snaga razvoj umjetne inteligencije. Prošle godine predstavili su prvog hrvatskog industrijskog robota. Riječ je o roboskladištaru, odnosno autonomnoj robotskoj platformi za prijenos tereta na europaletama, i to unutar skladišta budućnosti, kakva sve više koriste Amazon, Alibaba, ali i brojni drugi veliki logističari i trgovci. Njihove robote u Hrvatskoj već koriste kompanije Orbico, Tokić i Atlantic grupa, a nakon uspješnog završetka pilot projekta u pogonu u Leipzigu, vodeći globalni pružatelj logističkih usluga DB Schenker odlučio je nastaviti koristiti istu tehnologiju.

Vedran BRNIČEVIĆ (RAZBIJAČ) Vedran je IT poduzetnik s više od 25 godina iskustva u savjetovanju, razvoju i isporuci softvera za međunarodne klijente svih veličina i iz različitih industrija. Njegova zadnja investicija je Suprabit, tvrtka fokusirana na pružanje usluga savjetovanja i razvoja B2B blockchain i cloud rješenja. Vedran je također investirao i u crowdfunding platformu Funderbeam. Svojevrsni projekt iz strasti je popularizacija blockchain tehnologije preko serije predavanja i poslovnih sastanaka Blockchain that means Business.

Daniel ACKERMANN (RAZBIJAČ) Praktički kao golobradi mladić prije više od deset godina osnovao je marketinšku agenciju specijaliziranu za Facebook. Od tada je Degordian proglašen jednom od 50 najbrže rastućih tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi. Ako se gleda profit, godišnje rastu oko 30 posto, a imaju sve više i više zaposlenih. Od ukupnog broja zaposlenih, 100-tinjak ih radi u središnjem uredu u Zagrebu, dok se ostatak nalazi u regionalnim uredima u Beogradu i Mostaru. Degordian je tvrtka koja klijentima iz cijelog svijeta smišlja digitalna rješenja koja im mogu pomoći da riješe problem ili ostvare cilj. Izrađuju web stranice, aplikacije, vode kampanje na društvenim mrežama i Google kampanje. Ukratko, kompletan digitalni marketing, odnosno oglašavanje na internetu. Neki od najvećih klijenata u Hrvatskoj su im Zagrebačka pivovara, VIP, RBA i LEGO, a radili su s tvrtkama iz doslovno cijelog svijeta pa su tako na popisu SAD, Australija, Velika Britanija, ali i Irak, Kuvajt... Radili su na svim kontinentima osim Antarktike, a neka od zvučnijih svjetskih imena za koja su radili su Lufthansa, Vera Wang, Manhattan School of Music...

Nenad BAKIĆ (RAZBIJAČ) Najjači promotor STEM revolucije u Hrvatskoj, donator, nastoji u Hrvatskoj promovirati - racionalizam, koji je, za razliku od nacionalizma, pa i ekonomskog socijalizma, vrlo rijetka pojava. Aktivirao se i u spašavanju Varteksa nastojeći dokazati da je hrvatska industrija moguća, pa čak i tekstilna, koja ima najžešću konkurenciju na svijetu. “Vrijedi pokušati. Zamolio bih medije da ismijavaju sve štetočine, uključivo i neke ministre, koji uporno nameću naciji pretpotopne ideale ‘državotvornog’ gospodarstva, u svrhu puštanja magle za maksimiziranje svojih osobnih interesa kroz umrežavanje s čudnim strukturama u hrvatskom gospodarstvu i društvu općenito”, kaže Bakić. 

Nenad Bakić | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL
Dejan KOVAČ (RAZBIJAČ) Želi vjerovati da je moguća Hrvatska u kojoj će se ljudi natjecati oko toga tko je bolji u znanosti, politici, ekonomiji, umjesto da se oko toga dogovaraju moćnici i klike, oligarsi i rodijaci. Takva bi Hrvatska imala šansu, ali Dejan Kovač na predsjedničkim izborima šanse nije imao. Možda baš zato što je tako atipičan. Rođen je u Vinkovcima, a Kovač je postdoktorski istraživač iz ekonomskih i političkih znanosti na Školi međunarodnih odnosa Woodrow Wilson na Sveučilištu Princeton. Prikupio je potpise i kandidirao se za predsjednika RH. Doktorirao je i magistrirao na ekonomskom institutu CERGE-EI Prag. Član je American Economic Association i Royal Economic Society. Dobitnik je brojnih nagrada. Otac je dvoje djece. Rekao je da kao građanin Hrvatske ima odgovornost stvoriti novu Hrvatsku. “To je naša građanska dužnost i to dugujemo ne samo našoj djeci, nego i svima onima kojih danas nema”, rekao je.

Jakov PRKIĆ (RAZBIJAČ) Splitski gradski vijećnik kotira kao čovjek koji - kako pišu mediji, “zasad gotovo pa savršeno obavlja svoju dužnost, barem dok je u oporbi”. Prkić u Banovini “konstantno  zuji, čačka, diže frku i kida živce svima redom, od gradonačelnika naniže, što je jedan od konkretnijih pokazatelja da zapravo dobro radi”. Možda i najveći uspjeh je šaljivi prijedlog za gradnju podvodnog tunela u Splitu koji su vladajući prihvatili jer, čini se, nisu znali da iza njega stoji Prkić zato što je takvu ideju netko s vlasti već ranije gurao. Da Prkić “konstantno buši meko komunalno tkivo i izvlači sitne konkretne skandale za koje nitko ne zna da postoje niti ima vremena ili strpljenja time se baviti: od stupića do parkinga, od uhljebljivanja do pogodovanja, od izigrane procedure do iznevjerenih obećanja”, napisao je za njega kolega Damir Petranović, a tomu se nema što dodati.

Marijan MUMDŽIEV (RAZBIJAČ) Amodo se bavi podacima za osiguravajuća društva. Kako se u osiguranjima cijeli proizvod zapravo gradi baš na podacima, hrvatski start-up razvio je platformu čiji je integralni dio mobilna aplikacija, koja korištenjem senzora u mobitelu daje podatke o vožnji i na temelju toga osiguravatelji mogu stvarati nove proizvode. Kasnije je, kao izvor podataka, počeo koristiti i druge izvore, poput nosive tehnologije ili senzorike iz automobila. Amodo je 2013. krenuo s 41.000 dolara prihoda od vlastitih proizvoda, a lani je dosegao 1,85 milijuna. Iza svega stoji poprilično samozatajni Marijan Mumdžiev, kojega nećete vidjeti u medijima, ali zato je redoviti gost na najuglednijim svjetskim konferencijama o tehnologiji za osiguravajuća društva.

  • Avatar MichelleWB97
    MichelleWB97 15:24 04.Svibanj 2020.

    Ruth, 19. w︆︅︆w︆︅︆­w︆︅︆.︆︅︆­l­o︆︅︆v︆︅︆­e︆︅︆x︆︅︆x︅︆︆.︆︅︆­c︆︅︆­l︆︅︆u︅︆b

  • Avatar maks20022
    maks20022 17:47 07.Ožujak 2020.

    Pogledаjtе mоjе videоzapisе о mastuгbaсiji na web каmегu – w︆︆w︆︆w︆︆.︆︆f︆︆ck69︆︆.︆︆site

  • Sizifica 12:45 17.Siječanj 2020.

    Hvala Express za ovaj prekrasan članak, a gospodinu Marko Rakar za izdvojene pojedince izvrsnosti u ove tri kategorije pojedinaca u Hrvatskoj, ali i na svjetskoj razini koji su potekli iz Hrvatske. Stara sam pa nisam u mogućnosti popratiti u "bespućima ... prikaži još!ma neta" ovakve prekrasne ljude ( osim par pojedinaca). Još jednom hvala... rasadnik nam je odličan, samo je pitanje uvjeta da procvjetaju, dođu do izražaja u Hrvatskoj.