Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) je 12. ožujka izvijestio da je ruski državljanin povezan s FSB-om radio u parlamentarnom uredu istaknutog njemačkog zastupnika Christiana Hirtea od ožujka 2023. do kraja 2024. Njemačke novine identificirale su ruskog državljanina kao “Konstantina K.” i citirale nekoliko anonimnih izvora koji su ga "dugo sumnjali" da surađuje s ruskom tajnom službom. Prema FAZ-u, njemačka sigurnosna agencija također je potvrdila veze K-a s FSB-om.
Istraživački list iStories kasnije je identificirao dotičnog ruskog državljanina kao Konstantina Krapova. S druge strane, The Insider je izvijestio da su, prema aplikaciji za identifikaciju pozivatelja GetContact, Krapovljeviu kontakt podaci spremljeni na telefonima nekoliko korisnika kao "prevarant, FSB doušnik".
Prema izvješćima FAZ-a, K.-ov životopis pun je veza s vladom Vladimira Putina. Od 2014. do 2016. radio je za “nevladinu organizaciju” koja se u ime Putinove administracije bavila odnosima s gruzijskom odcijepljenom regijom Abhazijom, a također je obnašao i druge funkcije u udrugama i organizacijama mladih pod kontrolom ruske vlade.
Godine 2020. počeo je raditi za moskovski ured Zaklade Konrad Adenauer - tako je upoznao Hirtea, člana Kršćansko-demokratske unije (CDU) koji je u njemačkom Bundestagu od 2008. Prema FAZ-u, Hirte je “dugo pokazivao veliko zanimanje za Rusiju,” putovao je tamo na konferencije i bio prijatelj s bivšim direktorom moskovskog ureda Zaklade Adenauer, Larsom Peterom Schmidtom.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., K. je kontaktirao Hirtea kako bi objasnio da je pobjegao u inozemstvo; zastupnik mu je tada ponudio posao u svom parlamentarnom uredu nakon što su se njih dvoje upoznali u Berlinu. “Imao sam dojam da se jasno protivio Putinovom režimu”, rekao je Hirte za FAZ. Ipak, Hirte je poslao K.-ov životopis njemačkoj sigurnosnoj agenciji, rekao je, "jer sam znao da je povezan sa sustavom u Rusiji.", piše nezavisni ruski portal Meduza.
Hirte je sredinom 2023. dobio dojavu o K.-ovim mogućim vezama s FSB-om, ali je zamoljen da ne raskine odmah svoj radni odnos kako ne bi pobudio sumnju. Zastupniku je konačno savjetovano da "tiho" otpusti K. u "kasnom ljetu/ranoj jeseni 2024.", te je dopustio da K.-ov ugovor istekne krajem godine.
Iako bi mu K.-ova osobna iskaznica u Bundestagu omogućila pristup njemačkom parlamentu do kraja 2024., Hirte je za FAZ rekao da ruski državljanin nikada nije bio uključen u interni rad njegova parlamentarnog ureda. "Nije imao ključ od ureda, digitalni pristup i pristup internim uredskim podacima ili podacima Bundestaga", rekao je zastupnik.
Umjesto toga, K. je održavao kontakt s ruskim oporbenjacima u egzilu — uključujući bivšeg oligarha Mihaila Hodorkovskog — i pisao je članke za Hirtea o ruskoj oporbi i aktualnim događajima u Rusiji. Glasnogovornik Hodorkovskog rekao je za FAZ da su, s obzirom na njegovu prošlu upletenost u Putinov režim, "uvijek bili oprezni" kada su imali posla s K.
Prema iStoriesu, izdanju koje je identificiralo K-a kao Konstantin Krapov također je surađivao s Centrom za analizu i strategije u Europi (CASE), think tankom sa sjedištem u EU-u usredotočenim na postsovjetske zemlje i rusku dijasporu. Na web stranici CASE njegovi osnivači navedeni su kao ruski ekonomist Vladislav Inozemčev, bivši zastupnik u Državnoj dumi Dmitri Gudkov te ruski ekonomist i političar Dmitri Nekrasov.
Nakon što je objavljen članak o FAZ-u, Gudkov je na Telegramu napisao da Khrapov nije radio za think tank nego je “pružao usluge za organiziranje prezentacija i promicanje nekih CASE izvješća, uključujući u Bundestagu i brojnim ministarstvima”. Prema Gudkovu, "interakcija" CASE-a s Krapovom dogodila se dok je radio u Bundestagu, kao i tijekom njegovog vremena u moskovskom uredu Zaklade Adenauer. Gudkov je dodao da think tank "nije imao razloga sumnjati" u Hirteovu tvrdnju da se činilo da se Khrapov protivi Putinovom režimu i da su njemačke sigurnosne službe izvršile provjeru prošlosti. “Ovu publikaciju smatramo dijelom političke borbe unutar Bundestaga tijekom formiranja nove vlade i radije ne bismo stali ni na čiju stranu”, rekao je.
Sam Khrapov iznio je sličan argument u podužoj objavi na Telegramu od 12. ožujka, tvrdeći da je članak o FAZ-u proizvod unutarnje borbe CDU-a usred formiranja nove njemačke vlade. “Zaključci autora [...] temelje se isključivo na [retku u] mojoj biografiji od prije deset godina o mom radu za provladin projekt u Abhaziji (što, usput rečeno, nikad nisam skrivao, ni dok sam bio u Rusiji ni nakon dolaska u Njemačku)”, napisao je Khrapov.
Krapov je rekao da iako je "pomogao uspostaviti kontakte" između zastupnika CDU-a i ruskih oporbenih figura, nije imao "nikakav pristup osjetljivim informacijama" dok je radio u Hirteovu uredu. Također je ustvrdio da Bundestag i njemačke sigurnosne službe nisu ništa pronašle u svojim provjerama i da nije primio nikakve upite od njemačkih policijskih ili obavještajnih agencija.
"Članak ne pruža niti jedan dokaz ili potvrdu da imam bilo kakvu 'vezu' s ruskim obavještajnim službama. Što se mene tiče, spreman sam dati iskaz njemačkim državnim sigurnosnim agencijama, ako je itko zainteresiran, naravno. Iako u to čisto sumnjam, jer sam siguran da objava nije bila usmjerena na mene osobno, već na mog bivšeg šefa", zaključio je.
Khrapov je kasnije za The Insider rekao da planira kontaktirati njemačku policiju "kako bi odbacio sumnje javnosti".
