Ustavni režim u BiH sa svojim bizantskim slojevima etničkih kvota, takav je da neetničke stranke imaju posebno težak zadatak u pokušaju da se probiju u parlament na osnovi broja glasova koje su dobile. No, sveopća pobjeda možda nije nužna za promjene. Otvaranje takvom procesu mogu biti i pojave poput, primjerice, pobjeda Mladena Ivanića 2014. nad Dodikovim kandidatom za srpsko mjestu u predsjedništvu. To je zapravo bio način kako je ova zemlja uspjela dovršiti svoju molbu za kandidaturu za EU.
Ivanović je naprosto dopustio da se kandidatura prihvati i već time je bitno promijenio opstrukcijski stav svog prethodnika, Nikole Špirića, inače Dodikovog kadra. Ako bi se u 2018. dogodila slična opozicijska pobjeda, tada bi BiH, slično kao i Makedonija, brzo obnovila svoju kandidaturu za NATO, i lakši i važniji projekt nego što je postupak ulaska u EU. Članstvo u NATO-u za Sarajevo znači garanciju i suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
A s razumijevanjem u SAD-u i EU onoga što Rusija radi, oba procesa to bi moglo i ubrzati. Rusija će, pak, smatrati da ne može dopustiti BiH da joj isklizne kroz prste." Express je prije samo nekoliko dana popratio Hininu vijest o točno tome, o lijevoj građanskoj koaliciji koja se priprema za izbore u BiH 2018. s jasnim ciljem – rušenje s vlasti i SDA i HDZ BiH i Dodikovog SNSD-a.
U konačnici je zato vrlo vjerojatno i da je autentičan obavještajni dokument o sastanku šefa Luke Ploče Energije s ljudima iz Tomislavgrada i Posušja, te s tipom iz Sberbanka, bez obzira tko je dokument sastavio, da li OSA ili netko u Hrvatskoj. Vrlo je lako zamisliti i da bi OSA prisluškivala po Zagrebu, možda čak i za Izetbegovićev račun.
A najlakše od svega je zamisliti da je Foreign Affairs imao pravo kad je opisao mehanizam po kojem Kremlj pokušava ostvariti dominaciju na Balkanu preko nacionalističkih stranaka kao svojih proksija. Posebno u BiH. Da u dokumentu na koji se poziva Nacional doista ima "štofa" ukazuje i članak Expressa od prije tri i pol godine iz ožujka 2014., o tome da je upravo spomenuti Josip Jurčević uz pomoć još nekih ljudi, gurao projekt gradnje termoelektrane od 800 MW u dolini Neretve.
Ne za lokalne prilike, redom su govorili tada za Express metkovski, pločanski i opuzenski ekološki aktivisti i lokalni opozicijski političari, i SDP i Most, jer to je presnažna elektrana za takvo što, niti za dalmatinske, jer je energetska mreža drugačije postavljena, nego za opskrbu strujom za tvornice Aluminij d. d. u Mostaru.
Mehanizmi o kojima je Express tada pisao jako su podsjećali na određene afere HEP-a i HDZ-a iz proteklih godina. Usto, 2014. projekt je podržao i tadašnji HNS-ov ministar Ivan Vrdoljak. Jedina razlika je bila u tome što se tada u toj priči nisu spominjali ni Moskva ni Sberbank, za razliku od ovogodišnje priče.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
rusi na balkanu znači kaos i novi ratovi