Nekoliko dana uoči svoje predsjedničke inauguracije, Donald Trump je definitivno zakucao na vrata Europe. A ako se samo malo promisli, i na vrata balkanskog bureta baruta, i to na praktično do jučer nezamisliv način – da Milorad Dodik sa svojom opasnom secesionističkom politikom u BiH postane jedan od najmoćnijih političara u regiji. Krenulo je s verbalnim frontalnim napadom Trumpa o "EU koja je osnovana kako bi se ekonomski porazilo SAD", kako unutar EU-a Njemačka stoji nasuprot ostatku Unije, kako u Njemačkoj Angela Merkel stoji nasuprot njemačkih interesa, pustivši u zemlju tolike izbjeglice. Bez obzira što se pokazalo da je Njemačka od toga ekonomski profitirala.
Pa i njegova tvrdnja da je do Brexita došlo jer je "Velika Britanija pod pritiskom EU-a pustila u zemlju sve te izbjeglice", mrtvo hladno ignoriravši nespornu činjenicu da je ta zemlja, od ionako mizernih 20.000 sirijskih izbjeglica na što se obavezala, pustila samo šačicu. Trump, dakle, EU predviđa raspad, a za NATO u najmanju ruku tvrdi da više nikome nije potreban, pri čemu se bez uvijanja okreće Vladimiru Putinu kao partneru. I naravno da je iz EU-a stigla reakcija. Angela Merkel, koja je prije sve te verbalne paljbe ponudila Trumpu suradnju, uzvratila je: "Mi Europljani svoju sudbinu držimo u svojim rukama!"
Francuski predsjednik Francois Hollande bio je još oštriji: "Ne trebaju nam izvana govoriti što nam je činiti!" Očiti sukob potvrdio je prije tri dana i njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier, rekavši da unutar NATO-a "ne postoje signali da se tenzije ublažavaju". A onda je prekoatlantska uzajamna paljba postala slikovita. Trump je obećao Amerikancima da će svaki strani auto oporezovati po stopi od 35 posto. "U New Yorku se vidi previše njemačkih, a premalo američkih automobila", bio je njegov argument, na što mu je njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel uzvratio: "Neka onda u SAD-u počnu proizvoditi bolje automobile."
Gabriel nije ostao na tome, nego je otvoreno napao: "Jasna je veza između propale američke intervencionističke politike, posebno u Iraku, i izbjegličke krize. Zato je moj savjet da ne govorimo jedni drugim što je tko učinio krivo, nego da se potrudimo u toj regiji poraditi na ponovnom uspostavljanju mira." Trumpa je zbog udaranja po EU osudio, važno je primijetiti i to, čak i američki državni tajnik na odlasku John Kerry. Politički analitičar Žarko Puhovski jako nije sretan što se ostvarilo dvije trećine njegovog upozorenja otprije osam mjeseci o trokoraku Brexit-Trump-pobjeda Marine Le Pen u Francuskoj.
"Da mi je netko prije šest mjeseci rekao da će desničarski predsjednik SAD-a izricati moje stavove o NATO-u, ja bih se bio jako začudio. Pitanje ostaje, radi li se o strategiji ili samo o pukim pričama, o tome da će ga ljudi oko njega uzeti pod svoje i natjerati da bude sličan prethodnim predsjednicima. Ostane li se na ovome, to će značiti da će on biti loš predsjednik za SAD, ali dobar predsjednik za svijet, jer će sigurno biti manje krvoprolića nego pod Clintonicom, pod kojom bi, uvjeren sam, bilo ratova tri tjedna nakon inauguracije", kazao je Puhovski.
No, sve skupa unatoč manje ratova, ovakvom razvoju situacije Puhovski se ne raduje. "Trump kao predsjednik s druge strane znači da će šef svijeta biti Putin, i to nikako nije dobro, a pogotovo nije dobro za ovu regiju, jer će to znači da gospodin Dodik postaje najprozapadniji političar u BiH", objasnio je. I doista, Dodik je trenutno dogurao dotle da je pod sankcijama Washingtona, što se Zapada tiče, totalni izopćenik. Ali, ako bi Trump doista održao obećanje o paktiranju s Putinom, u Dodikova jedra odjednom bi puhali i Washington i Moskva.
"Nije to bez vraga, jer Trumpov je stav da je SAD-u najveći problem Kina i da se treba osloniti na Rusiju protiv Kine. Tu je za njega EU zanemariva i on bi nažalost možda mogao biti i u pravu ukoliko se dogodi Brexit-Trump-pobjeda Marine Le Pen u Francuskoj. Tada će doista Francuska izaći iz EU-a, a onda nema druge mogućnosti nego da EU postane 'velika Njemačka'. I to ne zato što bi to netko htio. Ja sam potpuno uvjeren da u Berlinu to apsolutno nitko ne želi, nego je to naprosto činjenica zbog veličine i gospodarske snage Njemačke. To je naprosto zadano", kazao je Puhovski.
EU, dakle, više nije moguća u ovom obliku ako, uza sve prethodno, još i Marine Le Pen postane predsjednica Francuske. Trenutno, doduše, ona u doista neovisnim anketama u Francuskoj ne stoji najbolje. U prvom krugu joj se predviđa da bi imala duplo manje glasova nego kandidat desnog centra, a u drugom krugu, u koji će očito ući, izgubila bi s komotnom razlikom, iako bitno manjom nego u prvom. Puhovski, međutim, anketama više ne vjeruje. "To su nam rekli za Brexit, to su nam rekli za Trumpa, to su nam rekli za prošle britanske izbore, to su rekli za hrvatske izbore, i za poljske izbore. Treba biti oprezan prema anketama.
Ja sam prije osam mjeseci govorio da postoji 10 posto šanse da se dogodi prvo, drugo i treće. Sada kada se dogodilo dvoje od toga, šanse su sigurno veće od 10 posto. Ja se još uvijek nadam, vjerujem, da se to neće dogoditi. Ali što god se dogodilo, imat ćete desno orijentiranog predsjednika Francuske kojem će Marine Le Pen 'dihati za ovratnikom', kako je ispjevao Predin, i koji će onda voditi drukčiju politiku prema Njemačkoj. To onda ne znači trenutnu promjenu, ali znači postupnu promjenu EU-a, dok bi pobjeda Le Pen značila kraj EU-a", zaključio je Puhovski.
