Nekadašnji simbol stabilnosti i motor europske ekonomije, Njemačka, ulazi u razdoblje dubokog, sistemskog pesimizma. Stagnacija je postala nova realnost, a strukturni lomovi prijete trajnom promjenom ekonomske slike Starog kontinenta. Dok ostatak svijeta s nadom gleda u budućnost, iz Berlina stižu vijesti koje pale crveni alarm diljem Europe, a posljedice se već osjećaju i na Balkanu.
Najnoviji podaci govore da 25 posto njemačkih kompanija očekuje pogoršanje poslovanja u ovoj godini.
Ekonomisti upozoravaju na tri ključna faktora koja guše njemačko gospodarstvo: energetski šok, birokratska omča te egzodus kapitala i talenata.
Energetski šok
Ovisnost o jeftinim ruskim fosilnim gorivima pokazala se kao Ahilova peta njemačke industrije. Nakon početka rata u Ukrajini, energetski šok uzdrmao je temelje na kojima je počivala njena konkurentnost. Iako su veleprodajne cijene energenata pale s rekordnih razina, industrijske cijene električne energije u Njemačkoj i dalje su znatno više nego u Sjedinjenim Američkim Državama ili Kini. To je dovelo do eksplozije operativnih troškova, smanjenja profitnih marži i ugrozilo opstanak tisuća poduzeća.
Energetski intenzivne industrije, poput kemijske, čelične i automobilske, posebno su ranjive. Kemijski div BASF već je najavio smanjenje poslovanja u Njemačkoj i preseljenje dijela proizvodnje u Kinu i SAD, navodeći nepodnošljivo visoke cijene energije kao ključni razlog. Prema studiji konzultantske tvrtke Strategy&, kemijska industrija je od 2018. smanjila proizvodnju za čak 21 posto. Istraživanje Udruženja njemačkih industrijskih i trgovačkih komora (DIHK) pokazalo je da gotovo 40 posto industrijskih tvrtki razmatra smanjenje proizvodnje ili preseljenje kapaciteta izvan Njemačke, što je jasan znak da se deindustrijalizacija već događa.
Birokracija koja guši inovacije
Prema studiji ifo Instituta, birokratske prepreke koštaju Njemačku i do 146 milijardi eura godišnje u izgubljenoj ekonomskoj proizvodnji. Gotovo 90 posto tvrtki prijavljuje značajan porast birokratskog opterećenja u posljednjih pet godina, a menadžeri ga navode kao najveću kočnicu poslovanju. Složeni propisi i duge procedure iscrpljuju produktivnost, vežu resurse i koče inovacije, što rezultira otkazivanjem planiranih ulaganja.
- Dvostruki teret ekonomske krize i birokracije masovno koči poduzetničke aktivnosti - kaže Patrik-Ludwig Hantzsch iz udruge Creditreform, upozoravajući na najniži broj osnivanja novih tvrtki u posljednjih nekoliko desetljeća. Njemačka, naime, ozbiljno zaostaje i u digitalizaciji javne uprave. Dok u nekim zemljama standardna izvozna transakcija traje samo jedan sat, u Njemačkoj zahtijeva nevjerojatnih 37 sati birokratske obrade.
Egzodus kapitala i odljev mozgova
Treći problem, koji je možda i najopasniji na duge staze, jest kombinacija odljeva kapitala i akutnog nedostatka kvalificiranih radnika. Strane investicije u Njemačku, posebno u ključnu kemijsku industriju, pale su za 90 posto od 2018. godine. Kapital masovno bježi prema SAD-u i Kini, gdje su troškovi energije niži, a administracija efikasnija. Prošle je godine iz zemlje izneseno čak 64,5 milijardi eura korporativnih izravnih ulaganja.
Istovremeno, zemlja se suočava s demografskom krizom. Broj nepopunjenih radnih mjesta za kvalificirane radnike procjenjuje se na gotovo pola milijuna, a predviđa se da će do 2028. porasti na više od 760.000. Ovaj nedostatak mogao bi Njemačku koštati dodatnih 49 milijardi eura izgubljene ekonomske proizvodnje samo ove godine. Najveći deficiti bilježe se u zdravstvu, IT sektoru, građevini i tehničkim zanimanjima.
Autoindustrija na koljenima
Najveći potres događa se u srcu njemačke industrije - automobilskom sektoru. Giganti poput Volkswagena, Mercedesa, Boscha, Continentala i ZF Friedrichshafena najavili su desetke tisuća otkaza.
Prelazak na električna vozila pokazao se skupljim i sporijim od očekivanog, a konkurencija iz Kine, poput proizvođača BYD, nudi jeftinija i tehnološki naprednija vozila, istiskujući njemačke brendove čak i na domaćem terenu. Nedavna nestašica čipova dodatno je razotkrila krhkost opskrbnih lanaca na kojima je izgrađena njemačka dominacija.
Kako se njemačka kriza prelijeva na Hrvatsku?
Za Hrvatsku i regiju, ove vijesti su od presudnog značaja. Njemačka je najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske, s bilateralnom trgovinom koja je 2023. premašila 8,4 milijarde eura. Svako "kašljanje" njemačke autoindustrije izravno se osjeti u tvornicama autodijelova diljem regije.
Ipak, u krizi se otvara i prilika. Zbog neodrživih cijena energije i visokih troškova rada, njemačke tvrtke sve više prebacuju proizvodne linije u regije s povoljnijim uvjetima, uključujući srednju i istočnu Europu. Integracija Hrvatske u eurozonu i Schengen dodatno je poboljšala investicijsku klimu. Značajni projekti, poput ulaganja Siemens Energyja i Končara u tvornicu transformatora te suradnje Rheinmetalla i DOK-ING-a, pokazuju da Hrvatska može privući visokotehnološke investicije.
