Ako su točne, brojke koje je danas iznio ministar turizma Tonči Glavina dobre su za državu, Hrvatska je u ovoj turističkoj sezoni imala ukupno 110 tisuća gostiju više nego prošlog ljeta, ali čini se da je dobar dio malih iznajmljivača imao katastrofalnu sezonu. S novim porezima koji će za neke i utrostručiti davanja prema države, mnogi od njih mogli bi idućeg ljeta odustati od iznajmljivanja.
Naime, kako je službeno objavilo Ministarstvo turizma, uzevši kao primjer dan 8. kolovoza - dakle u samoj špici sezone - hoteli na hrvatskoj obali imali su najveću popunjenost od 95 posto, a privatni smještaj je na isti dan imao tek 72 posto popunjenosti. Kampovi 89 posto. Na razini cijele turističke sezone ta brojka je za privatni smještaj još niža - tek 62 posto.
Ako računamo da je još prošle sezone Hrvatska imala 440.000 soba, apartmana te kamping mjesta i da je ta brojka ove sezone navodno povećana za najmanje 25 tisuća novih kreveta, tako je rekao ministar - dakle, govorimo o minimalno 465.000 soba, apartmana i kamping mjesta u Hrvatskoj danas - čini se da je na dan 8. kolovoza prazno bilo oko sto tisuća smještajnih jedinica. Imali smo 28 posto praznih privatnih smještaja, a samo soba i apartmana je u Hrvatskoj oko 230-270.000 - ovisno o izvorima. Dakle, oko 70 tisuća ih je bilo praznih. Pridodamo li im još 11 posto praznih mjesta u smještaju u kampovima, broj nepopunjenih smještajnih jedinica na datum 8. kolovoza bio je oko sto tisuća!
- Istovremeno smo ove godine na tržište dobili 25 tisuća novih kreveta u obiteljskom smještaju, što stvara neodrživost sustava. Zato je Vlada u postupku donošenja operativnog plana kojim ćemo doprinijeti stvaranju održivog sustava. Imamo Zakon o turizmu, no znate da turistički zakoni nisu dovoljni da naprave razliku, već imamo i fiskalnu i prostorno plansku politiku. To će biti ciljevi Zakona o upravljanju zgradama te uvođenja poreza na nekretnine, koji će uvesti reda i u sektor nekomercijalnog smještaja - rekao je Glavina, dodavši kako je u tri mjeseca ljeta ostvareno preko 5,4 milijardi eura u fiskaliziranim računima, što je 11,5 posto više nego lani uz 5 posto više računa.
Kako su pisala 24sata, novi paket poreznih izmjena koji dolazi, između ostalog, uključuje uvođenje poreza na nekretnine transformacijom poreza na kuće na odmor, kao i izjednačavanje poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma.
Porez na nekretnine neće plaćati onaj tko živi u nekoj nekretnini i oni koji su svoju nekretninu dali u dugoročan najam.
Kako je nedavno objasnio ministar financija Marko Primorac, dugoročni najam trenutno oporezuje na način da je od iznosa najamnine 30 posto neoporezivo, dok se na 70 posto plaća 12 posto poreza. Tako primjerice onaj tko iznajmljuje nekretninu za 1.000 eura na 700 eura plaća 12 posto poreza, što je 84 eura. Drugim riječima, za 1.000 eura dohotka od najma porezno opterećenje iznosi 8,4 posto.
S obzirom, pak, da je jako velik broj jedinica lokalne samouprave utvrdio paušalni porez po krevetu u turizmu na donjoj granici od 19,99 eura, to primjerice znači da netko za apartman s ukupno šest kreveta plaća porez 120 eura godišnje.
- Ti paušali su "prilično smiješni" i na neki su način ne samo utjecali na tržište nekretnina, nego na gospodarstvo u cjelini - rekao je ministar financija i potpredsjednik Vlade.
Dakle, dolaze nova porezna opterećenja, apartmani mnogih iznajmljivača ovo su ljeto zjapili prazni... Čini se prilično izvjesnim da bi Hrvatska iduće ljeto mogla dočekati s osjetno manjim brojem apartmana. Upitna će biti isplativost kratkoročnog najma za najmanje njih 28 posto koji su ovo ljeto, u špici sezone, kad su i cijene najviše, ostali neiznajmljeni.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Nije to ništa,vidjet ćete tek iduće godine koliki su razmjeri štete nanesene pohlepom.