360°
3693 prikaza

Danas je važan dan, Bruxelles se sprema Rusiji zadati najžešći udarac

Profimedia
Na stolu je sudbonosna odluka: hoće li se 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine iskoristiti za financiranje ratom razorene Ukrajine? Trump pokušava razbiti jedinstvo EU

U Bruxellesu će 18. prosinca održati summit lidera Europske unije koji se već sada opisuje kao povijesni test jedinstva i snage bloka. Na stolu je sudbonosna odluka: hoće li se 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine iskoristiti za financiranje ratom razorene Ukrajine?

No, dok se Europa lomi, iz Washingtona stiže neviđeni pritisak administracije predsjednika Donalda Trumpa da se plan odbaci, što prijeti potpunim raskolom unutar Unije.

Sudbina Ukrajine, ali i reputacija same EU kao globalnog igrača, ovisi o ishodu summita. Kijevu prijeti potpuni financijski kolaps već na proljeće, a neuspjeh dogovora poslao bi poruku slabosti i Vladimiru Putinu i Donaldu Trumpu.

Trumpov pritisak

Prema pisanju portala Politico, koji se poziva na četiri visoka dužnosnika EU, administracija Donalda Trumpa aktivno lobira kod europskih vlada, posebice onih koje smatra prijateljskima, da miniraju dogovor. Umjesto komunikacije s Bruxellesom, Washington vodi kampanju izravnim razgovorima s pojedinim prijestolnicama, što je već urodilo plodom. Italija, Bugarska, Malta i Češka pridružile su se Mađarskoj kao bloku zemalja koje se protive planu.

​- Žele nas oslabiti - rekao je visoki dužnosnik EU upoznat s transatlantskim odnosima, opisujući atmosferu uoči summita.

Bijela kuća odbacuje optužbe o miješanju.

- Nagađanja anonimnih izvora koji nisu bili prisutni na sastancima ne treba shvaćati ozbiljno. Sjedinjene Države imaju samo jedan cilj, a to je postizanje mira u ovom sukobu - poručila je zamjenica glasnogovornice Anna Kelly.

No, europski dužnosnici upozoravaju da bi neuspjeh plana bio reputacijska katastrofa za EU. To bi bio jasan signal ne samo Trumpovoj administraciji, koja je u svojoj Nacionalnoj sigurnosnoj strategiji najavila podršku euroskeptičnim snagama, već i Vladimiru Putinu, koji otvoreno dovodi u pitanje suverenitet bivših sovjetskih republika.

Belgija kao ključna prepreka, ali pravi problem je Trump

Iako je Belgija, u čijoj se klirinškoj kući Euroclear nalazi veći dio zamrznutih ruskih sredstava, istaknuta kao glavna kočnica, postaje sve jasnije da je pravi problem iza kulisa upravo pritisak iz Washingtona. Belgijski premijer Bart De Wever kao razlog protivljenja navodi strah od pravnih i financijskih rizika za svoju zemlju ako Moskva ikada uspije povratiti imovinu sudskim putem.

Pregovori su se intenzivirali posljednjih tjedana, a Njemačka je čak ponudila da će jamčiti za 25% ukupnog iznosa kako bi uvjerila Belgiju. No, De Wever traži šira jamstva svih država članica. Raspoloženje u Bruxellesu je na najnižoj razini.

​- Htjelo mi se plakati - opisao je jedan visoki dužnosnik atmosferu na pripremnom sastanku ministara EU u utorak.

Ukrajini prijeti financijski kolaps

Vrijeme istječe. Ukrajina se suočava s proračunskim deficitom od 71,7 milijardi eura u idućoj godini. Ako financijska pomoć ne počne stizati do travnja, Kijev će biti prisiljen na drastične rezove u javnoj potrošnji, što bi moglo uništiti moral i sposobnost zemlje da se nastavi braniti, gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije.

Oslabljena Ukrajina imala bi i znatno lošiju pregovaračku poziciju u mirovnim pregovorima, što bi potkopalo njezine šanse za postizanje trajnog mira.

S druge strane, raste pritisak država koje graniče s Rusijom da se dogovor postigne pod svaku cijenu. Estonski premijer Kristen Michal poručio je kako je ovo prilika da Europa opovrgne Trumpove tvrdnje da je "slaba" i "skupina nacija u raspadu".

​- Europa može djelovati zajedno, imamo sredstva da podupiremo Ukrajinu godinama, a ta sredstva su uzeta iz ruske imovine – to je vrlo snažna poruka - rekao je Michal.

Lideri sedam zemalja, uključujući Poljsku, Finsku, Švedsku i baltičke države, uputili su pismo čelnicima Europskog vijeća i Komisije, izražavajući snažnu potporu planu. Latvijska premijerka Evika Siliņa uputila je oštru poruku Belgiji.

​- Ne bih željela da Belgija postane druga Mađarska - poručila je, aludirajući na diplomatsku izolaciju s kojom se Budimpešta suočava zbog blokiranja odluka.

Sutrašnji dan pokazat će je li Europska unija sposobna djelovati jedinstveno i odlučno u svijetu u kojem se mora braniti sama.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.