Svijet se nalazi na rubu provalije, opasno blizu globalnoj katastrofi, a vrijeme za promjenu smjera istječe. Ovo nije početak apokaliptičnog filma, već mračno upozorenje koje su znanstvenici iz organizacije Bulletin of the Atomic Scientists poslali čovječanstvu. Njihov simbolični Sat sudnjeg dana, koji od 1947. godine mjeri blizinu samouništenja, pomaknut je za četiri sekunde unaprijed i sada pokazuje 85 sekundi do ponoći. Nikada u svojoj gotovo osamdesetogodišnjoj povijesti kazaljke nisu bile bliže konačnom otkucaju koji označava globalnu katastrofu.
Ova odluka nije donesena olako. Odbor za znanost i sigurnost Bulletina, u suradnji s brojnim dobitnicima Nobelove nagrade, svake godine analizira egzistencijalne prijetnje s kojima se suočavamo.
Ove godine, zaključak je jednoglasan i poražavajući: niz negativnih trendova, od eskalacije nuklearnih prijetnji i klimatskog kaosa do nekontroliranog razvoja umjetne inteligencije i širenja dezinformacija, doveo nas je na korak do točke bez povratka.
Povijest zlokobnog simbola
Sat sudnjeg dana stvoren je u zoru atomskog doba, kao ideja znanstvenika koji su sudjelovali u Projektu Manhattan, uključujući Alberta Einsteina i J. Roberta Oppenheimera. Osmišljen kao snažna metafora, sat na jednostavan način komunicira koliko je čovječanstvo blizu uništenja vlastitim tehnologijama. Ponoć na satu simbolizira "teorijsku točku uništenja".
Tijekom desetljeća, kazaljke su se pomicale naprijed i natrag, odražavajući uspone i padove globalne sigurnosne situacije. Najdalje od ponoći, na optimističnih 17 minuta, sat je bio 1991. godine nakon završetka Hladnog rata i potpisivanja sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja. U to vrijeme činilo se da je svijet zakoračio u eru suradnje i mira. Danas, ta se nada čini kao daleka uspomena. Prije ove godine, sat je bio najbliže ponoći 2023., na 90 sekundi, uglavnom zbog rata u Ukrajini. Sada smo još bliže.
Znanstvenici kao glavni uzrok ove opasne situacije navode potpuni neuspjeh globalnog vodstva. Umjesto da traže rješenja, svjetske sile poput Sjedinjenih Država, Rusije i Kine postale su, kako se navodi u službenom priopćenju, "sve agresivnije, suparničkije i nacionalističkije". Teško stečeni međunarodni sporazumi i razumijevanja urušavaju se, ustupajući mjesto natjecanju u kojem pobjednik uzima sve, potkopavajući suradnju ključnu za rješavanje egzistencijalnih prijetnji.
Ovu krizu vodstva dodatno pojačava "informacijski Armagedon", kako ga je nazvala Maria Ressa, novinarka i dobitnica Nobelove nagrade za mir.
- Živimo u vremenu informacijskog Armagedona koji je donijela tehnologija koja upravlja našim životima. Od društvenih medija do generativne umjetne inteligencije, ništa od te tehnologije nije usidreno u činjenicama - izjavila je Ressa, upozoravajući da bez činjenica nema istine, a bez istine nema povjerenja, što onemogućuje zajedničko rješavanje problema.
Nuklearne prijetnje, klimatski kaos i nove tehnologije
Nuklearna prijetnja, izvorni razlog nastanka sata, opasnija je nego ikad od Kubanske raketne krize. Utrka u naoružanju je u punom jeku, a ključni sporazumi o kontroli naoružanja propadaju. Posljednji veliki sporazum između SAD-a i Rusije, New START, istječe početkom veljače 2026. godine.
- Prvi put u više od pola stoljeća neće postojati ništa što bi spriječilo nekontroliranu utrku u nuklearnom naoružanju - upozorio je Daniel Holz, predsjednik Odbora za znanost i sigurnost.
Istovremeno, klimatske promjene nastavljaju pustošiti planet. Godine 2024. i 2025. zabilježene su kao najtoplije u povijesti mjerenja, razina ugljičnog dioksida u atmosferi dosegnula je rekordne vrijednosti, a ekstremni vremenski uvjeti postali su nova normalnost. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa, navodi se, "u suštini je objavila rat obnovljivoj energiji i razumnim klimatskim politikama".
Kao da to nije dovoljno, pojavile su se i nove, zastrašujuće prijetnje. Razvoj umjetne inteligencije bez adekvatne regulacije otvara vrata nekontroliranoj uporabi u vojnim sustavima, dok se u području biotehnologije pojavio rizik od "zrcalnog života" – sintetičkih stanica koje bi mogle izmaći kontroli i uništiti čitave ekosustave.
Iako je slika sumorna, znanstvenici naglašavaju da još nije sve izgubljeno. Kazaljke se mogu vratiti, ali to zahtijeva hitnu i odlučnu akciju. Potrebna je obnova dijaloga između svjetskih sila, odustajanje od nacionalističke retorike i snažna međunarodna suradnja.
- Potpuno smo sposobni vratiti sat unatrag. Alati potrebni za smanjenje egzistencijalnih prijetnji postoje; ono što nam nedostaje jest međunarodna suradnja, politička hrabrost i globalni poziv građana na akciju - poručio je Holz.
Građani svijeta moraju inzistirati da njihovi vođe djeluju. Jer sada je 85 sekundi do ponoći. I svaki otkucaj je važan.
