"Plenković se najviše oslanja na Vladimira Šeksa, Davora Božinovića, Gordana Jandrokovića i mlade suradnike poput Karla Resslera, Marka Pavića, Tomislava Ćorića, ali nitko od njih nema bazu. Ni sam Plenković nema jednu županijsku organizaciju koja ga bezrezervno podržava. Za razliku od primjerice Tolušića ili Darka Horvata.
I zato ih je nakon Istanbulske konvencije morao promovirati jer je shvatio da više ne može sve raditi sam. To bi još više moglo doći do izražaja na unutarstranačkim izborima, on bi morao shvatiti da ne može zanemarivati i konzervativniji dio stranke koju je preuzeo", objašnjava.
I to je puno veći problem koji će Plenkoviću doći na naplatu prije ili kasnije. Pokazalo se to i lani na izborima u Zagrebu, kada je Plenković pokušao progurati Dragu Prgometa i apsolutno svoju listu kako bi detronizirao i oslabio utjecaj Milijana Brkića. Rezultat je bio loš za stranku. Od Prgometa je dvostruko više osvojila Bruna Esih koja se odvojila od HDZ-a koji ju je uveo u Sabor. A njena lista sa Zlatkom Hasanbegovićem je osvojila čak pet zastupnika, a HDZ sedam.
"Tu su glasači pokazali Plenkoviću što misle o takvim naglim promjenama i pokušaja nametanja ljudi koji nemaju bazu", kaže nam zagrebački HDZ-ovac.
Na ruku u unutarstranačkim bitkama Plenkoviću, s druge strane, ide i to što nema baš nikoga isprofiliranog koji bi mu mogao oponirati i ujediniti stranačku oporbu. Zato je bilo lakše maknuti Miru Kovača i Ivu Davora Stiera s mjesta međunarodnog i političkog tajnika stranke. Obojica su se, zasad, primirila iako nema sumnje da rade u tišini i čekaju svoju priliku. Milijan Brkić, kao zamjenik, u toplo-hladnom je odnosu s Plenkovićem i zasad se apsolutno suzdržavaju od bilo kakvih međusobnih napada.
U tom kontekstu, nitko, čak i iz različitih struja HDZ-a, ne vidi izbacivanje Darka Milinovića kao bilo kakvu opasnost za većinu u Saboru, a s druge strane niti okidač za bilo kakve unutarstranačke poremećaje. Uvjereni su da će ostati župan jer mu je preveliki rizik da se vraća u Sabor i tako izazove nove izbore u Ličko-senjskoj županiji za župana.
A čak i da Milinović to učini, ponovno pobijedi kao nezavisni za izbora za župana, time ne bi ništa dobio. Novi, redovni izbori bi opet bili 2021. godine, pa mu je lakše ostati župan odmah.
"Prevelik mu je rizik izgubiti Liku samo da bi je opet morao osvajati", kaže nam jedan član stranke.
Što se tiče većine u Saboru, navodno bi bivši gradonačelnik Požege, SDP-ov Zdravko Ronko trebao prijeći u klub Milana Bandića. I time podržati vladajuću većinu. I tako HDZ funkcionira u koaliciji s HNS-om. Uvijek ima jednog ili dvojicu zastupnika u rezervi. Čak i problem bolesti zastupnika Gorana Dodika će biti vjerojatno riješen tako da prepusti mjesto nekom HDZ-ovcu.
Plenkovića podržavaju i koalicijski partneri, neki čak i više nego dio članstva jer ga smatraju branom rigidnijem i desnijem dijelu HDZ-a, ali i proboju drugih, desnijih stranaka. Plenković se upravo zato prvo riješio HSP-a Ante Starčević koji je bez njega nestao. Hrast Ladislava Iličića također vene. Stier je još gurao Ilčića za svog savjetnika, on je postao i savjetnik ministrice kulture. Ali čim su se usprotivili Istanbulskoj i izašli iz koalicije, i Ilčić je dao ostavku.
"Nema veze što je HDZ Plenkovićevim potezom izgubio tri do pet posto glasova Hrasta i Hasanbegovića. Dobio je puno više na centru i zato mu se isplatilo riješiti tog tereta. Računica je jasna, HDZ s njim dobiva između 25 i 30 posto birača, a bez njega, možda i 10 posto manje", kaže nam jedan koalicijski partner koji također ističe da je Plenković nekorumpiran čovjek i da se čak i aferi Agrokor radi o nespretnostima i greškama koje je i sam priznao, a ne o pokušaju osobne koristi.
No, u HDZ-u nisu baš svi uvjereni da je Plenković sa svim svojim potezima donio samo dobro stranici, te da je privid i jedinstvo u koaliciji.
"Birače možete motivirati na nekoj svjetonazorskoj temi. Plenković ne smije otvoriti niti jednu u ovako nestabilnoj situaciji. Što će biti kada na red dođe Obiteljski zakon ili zakon kojim će se redefinirati pobačaj? Što god predloži, velika je vjerojatnost da će unutar HDZ-a ti zakoni biti okarakterizirani kao preliberalni, a koalicijski partneri će dići bunu ako ih smatraju prekonzervativnim", objašnjava nam Plenkovićev problem balansiranja sugovornik iz stranke. Izbori zato, kažu, zasad i nisu opcija jer nema jamstva da bi nova, Plenkovićeva lista u kojoj bi on pokušao eliminirati stranačke neistomišljenike polučila uspjeh. U ovoj situaciji, HDZ može računati oko 60 do 65 mandata, a onda mu opet treba koalicijski partner.
"A vi nemate s kim koalirati. HNS bi sad osvojio mandat ili dva što je nedovoljno. Svi ostali, pa i nove opcije koje se pojavljuju, grade svoju politiku protiv HDZ-a. HDZ je tako izgubio koalicijski potencijal", upozorava taj HDZ-ovac i probleme koje bi mogli nastati jer je Plenković raskrstio i s desnicom, ali i Mostom koji su dva puta podržali HDZ-ovce, a sada su na ratnoj nozi.
Plenković je uspio vratiti HDZ na vlast na izborima 2016. godine nakon što su izbori bili izgubljeni, ali neki nas upozoravaju da i pokušaj raščišćavanja sa "zločestim dečkima" u stranci ima svoju drugu stranu.
"Plenković je zlopamtilo i kad mu se jednom zamjeriš, zauvijek će ti to zapamtiti i čeka priliku kada će se osvetiti. Sada se ističe da se on rješava i onih poput Milinovića ili Alojza Tomaševića u požeškoj županiji. OK, ali istovremeno se ne buni protiv Vedrana Neferovića koji je istukao novinara, a još uvijek je požeški dožupan. Božidar Kalmeta je unatoč optužnici za izvlačenje milijunskih iznosa iz HAC-a promoviran za pomoćnika Jandrokoviću i to samo zato što mu je pomogao pri izbacivanju Stiera i Kovača. Tako da on miče samo one neposlušne", priča nam jedan HDZ-ovac.
Što se tiče odnosa među koalicijskim partnerima, Plenković ima podršku partnera.
"Uz neke pogrešne korake, u ovom trenutku nema niti jedna stranka glavna stranka boljeg čovjeka koji bi mogao biti premijer. Na vanjskopolitičkom planu je neprikosnoveno broj jedan. Mana mu je da još nema dovoljno 'odrađene ceste pod nogama', to ga koči u donošenju odluka i brzom prosuđivanju situacije", kaže nam jedan od koalicijskih partnera.
Činjenica je da je HDZ kada je osvojio vlast krajem 2016. godine imao podršku od 35,5 posto, najniže je pao ovog travnja zbog Agrokora i Istanbulske konvencije, na 27,6 posto. Zadnje istraživanje Crobarometar pokazuje podršku od 29 posto. Most koji je s HDZ-om bio dva puta u koaliciji kaže da Plenković nema volje za promjene, reforme, ali da će se Vlada održati.
"Ono što je naše iskustvo s Plenkovićem je da nema volje za bilo kakve promjene, ne želi talasati i sve odgađa i ne želi doći u sukob s raznim interesnim skupinama. On probleme gura pod tepih, ali ga na kraju dočekaju. Ova vlada nema blistavu budućnost, ali će se održati jer će uvijek netko iz formalne oporbe uskakati i pomoći vladajuće kad zatreba. Kako je jedan od njih rekao 'što je šnita tanja, to je namaz deblji', slikovito kaže Nikola Grmoja.
