Predsjednica i premijer bit će tim kakvog Hrvatska još nije vidjela. Rat na relaciji Pantovčak - Markov trg je prošlost, a budućnost rad za bolju Hrvatsku.
Rivalstva između Kolinde Grabar Kitarović i Andreja Plenkovića nema, ma koliko to mnogi željeli, oni se predobro poznaju, a Plenković sigurno neće zaboraviti da mu je predsjednica pomogla da dođe na čelo HDZ-a, riječi su sugovornika koji je itekako dobro upućen u odnos predsjednice Kolinde Grabar Kitarović premijera Andreja Plenkovića jer ih oboje poznaje još od ‘90-ih godina.
Njihovo poznanstvo datira iz vremena kad su oboje počeli svoju karijeru u Ministarstvu vanjskih poslova. Tih godina intezivno su surađivali, pa i privatno se družili, a jedno o drugome imali su visoko mišljenje.
"Andrej Plenković bio je izuzetno simpatičan, vrlo vrijedan, puno, puno marljiviji od Zorana Milanovića, koji se ni po čemu nije isticao. Tu grupu takvih kao Milanović zvali smo ‘second floor’, evo, primjerice, siguran sam da Milanović nije imao niti jedan sat prekovremenog. Nije pokazivao nikakvo intelektualno liderstvo, tako da me iznenadilo kad je postao šef SDP-a. S druge strane, Plenković je znao s ljudima, nikome se nije zamjerao i jako je vodio računa o odnosima. To je bilo vrijeme kad se u Ministarstvu vanjskih poslova radilo od jutra do mraka, što su činili i Plenković i Kolinda Grabar Kitarović, ali ne i Milanović", kaže nam, s dozom malom zloće - sugovornik iz MVEP-a blizak predsjednici, ali i budućem premijeru.
Dodaje kako je nakon te faze svatko od njih otišao svojim putem, Kolinda na mandat u Kanadu, a Plenković u Bruxelles i Pariz, ali znali bi se i tada tu i tamo čuti.
Ipak, jedan sugovornik tvrdi da osobno njih dvoje - nakon razilaženja puteva i odlaska na mandate, nisu bili u najboljim odnosima. Navodno je Kolinda Grabar Kitarović, kao tad vjerna Sanaderova suradnica, zamjerila Plenkoviću što je odbio Sanaderov naputak da bude tajnik pregovaračkog tima RH s EU.
No i Kolinda je brzo pala u Sanaderovu nemilost, tako da zapravo i tu imaju nešto zajedničko, rekao nam je sugovornik blizak Andreju Plenkoviću.
Ako je i postojalo kakvo zahlađenje odnosa, ono je bilo kratkotrajno i sigurno izglađeno do trenutka kad je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a još razmišljala hoće li se kandidirati za predsjednicu Hrvatske.
Ona je o Plenkoviću u Bruxellesu govorila samo u pozitivnim tonovima. Baš kao i on o njoj.
U to vrijeme šef HDZ-a Tomislav Karamarko nastojao je, prije no što pristane da Kolinda bude predsjednička kandidatkinja HDZ-a, navesti Kolindu da prvo testira svoj izborni potencijal na izborima za Europski parlament.
No ona se tome opirala, i to argumentom da nema što tražiti na europskim izborima jer “to Andrej drži odlično”, odnosno “naš Andrej se pokazao izvrsnim” kao nositelj liste HDZ-a za EP i kao europarlamentarac.
A to se sad pokazalo točnim. Nakon raspada Oreškovićeve vlade predsjednica države bila je velika zagovornica zajedništva u politici jer smatra da se samo tako može nešto dobro napraviti u zemlji.
Plenković je, pak, (za sada) upravo takav profil političara, čovjek koji okuplja, a ne dijeli, što je pokazao na primjeru bivšeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka.
Nitko u stranci otkako je Plenković preuzeo šefovsko mjesto nije mogao čuti niti jednu lošu riječ o Karamarku. A tako će, kaže nam čovjek od iznimna Plenkovićeva povjerenja, i ubuduće biti.
Iako su im se životni i karijerni putevi ukrstili u MVP-u od 1990. naovamo, a zatim i u Bruxellesu u protekle četiri godine, Andrej Plenković i Kolinda Grabar Kitarović nisu imali previše dodirnih točaka na kojima su se susretali u Bruxellesu.
On je po cijele dane bio u zgradi EP-a, a ona u sjedištu NATO-a, koje je malo izvan grada. No događanja u Bruxellesu na kojima se predstavljala Hrvatska, obilježavanje blagdana svetog Vlaha u briselskoj katedrali, koje na jednoj posebnoj razini organiziraju svake godine Dubrovčani koji žive u Bruxellesu, bile su možda jedine prilike kad su se mogli ispričati.
Jer život jednog i drugug u prijestolnici Europske unije bio je gotovo asketski. Kao pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, u tri godine života u Bruxellesu, Kolinda Grabar Kitarović taj grad nije dobro upoznala.
Stalno je, kako je rekla, bila na putu ili bi kasno navečer s posla došla kući. Prijatelje koji bi joj došli u posjet provela bi samo užim centrom, pokazala im Grand Place i to je, kaže, to.
Jednom je samo bila do Atomiuma i to dok se vozila na nogometnu utakmicu. No zato je dobar dio grada upoznala vozeći se svaki dan autobusom broj 65 iz centra do posla u NATO-u. Usput bi i čitala vijesti na mobitelu te bi pripremljena stigla na posao.
U razgovoru je tad istaknula da će joj iz Bruxellesa nedostajati samo prijateljski odnosi koje je stvorila u NATO-u.
Ne nedostaje joj ni čuvena belgijska čokoloda jer je njoj bolja naša Kraševa. I naglašava da to nisu floskule nego da govori istinu.
I dok su drugi tražili da im se u Hrvatsku pošalju belgijske čokolade, ona je iz Hrvatske dobivala pakete Kraševih i Podravkinih proizvoda.
"Nedostatak sunca, mjeseca i zvijezda sasvim sigurno nije nešto za čim ću žaliti", rekla je tada HDZ-ova kandidatkinja za predsjednicu.
Ali napuštajući zgradu NATO-a, tog zadnjeg radnog dana, preplavile su je emocije dok se rukovala i pozdravljala sa svakim koga je srela u zgradi. Stekao se dojam da je bila omiljena među kolegama, a mnogi su iskreno izrazili žaljenje što odlazi.
"Dobila sam hrpu zahvala. Mi smo ovdje kao jedna velika obitelj i to će mi najviše nedostajati. Ako je netko slučajno bolestan, prehlađen svatko te pita treba li ti pomoć, lijek... Ovdje se njeguju osobni odnosi prema zaposlenicima pa sam to prenijela i novom šefu. Dala sam mu niz savjeta, a on će se baš danas popodne obratiti svim zaposlenicima", rekla je tada Grabar Kitarović dok je novinarku Expressa vodila u svoj ured.
Putem je objašnjavala kako ovaj kompleks ima svoju ambulantu, teretanu, bazen, stazu za trčanje, nogometno igralište... Tijekom radnog dana, dodaje, nije čudno vidjeti nekog kako znojan i u trenirci ide u svoj ured.
Ovdje se jako drži do fizičke spremnosti jer ‘u zdravom tijelu je zdrav duh’. Mnogi u pauzama za ručak odlaze u teretanu i vježbaju, a ja imam svoju traku za trčanje u sobi do ureda, smještenu među fotokopirnim aparatima.
"Nakon obavljenog posla odem tamo, otrčim od 30 do 60 minuta i to je jedino vrijeme kad slušam glazbu", rekla je Grabar Kitarović koja je za trčanje snimila i poseban set pjesama koje joj drže ritam, a pri kraju je jedna od njenih najdražih pjesama - “Vučica” Emine Arapović.
"Sama sam i svoja, nikom se ne opravdavam, jedan je od stihove te pjesme, koja kao da je pisana za mene. Obožavam je i uz mene je otkako sam je prvi put čula, 2007. kao ministrica", rekla je Kolinda.
Inače, hrvatska predsjednica na glasu je kao izuzetno galantna, što posebno cijene sigurnjaci i vozači koji uz nju provedu dobar dio dana.
Koliko drži do čovjeka, najbolje govori podatak da, kad bi organizirala večere za svoje suradnike, onda bi pozvala i svog vozača i sigurnjaka, što mnogi dužnosnici ne rade, rekao je za Express jedan od svjedoka takvih događanja.
"Ponekad na jednom letu podigne kofer za njih deset-dvadeset", kaže taj sugovornik koji je želio ostati anoniman.
Tko zna, možda je toliko glasova na izborima dobio i zahvaljujući tome što se jedan broj birača na biralištu sjetio tko im je ono podizao kofer u avionu.
A kao zastupnik u Europskom parlamentu od 1. srpnja 2013., te još prije toga promatrač u EP-u od travnja 2012., Plenković se zaista naletio. Ta su avioputovanja česta, ali za europarlamentarce su ipak komfornija nego za ostale putnike.
Po slijetanju u Bruxelles Plenkovića je uvijek čekala limuzina sa službenim vozačem EP-a, koja ga je vozila kamo god treba.
Zastupnici u EP-u, pored plaće od oko 8200 eura bruto, primaju dnevnice u visini 306 eura, iz koje plaćaju smještaj i hranu.
Neki, poput SDP-ovca Tonina Picule ili HNS-ovca Joze Radoša, u Bruxellesu imaju unajmljen stan, pa nakupljenim dnevnicama plate mjesečnu najamninu, a što ostane spreme na štednju ili potroše drugdje.
Drugi, poput Andreja Plenkovića, preferiraju hotele, pa u Bruxellesu svaki put spavaju u hotelskim sobama.
Dok je bio europarlamentarac, mandatar nove hrvatske Vlade Andrej Plenković spavao je, kako neslužbeno doznajemo od njegovih suradnika, u jednom zapravo jeftinom hotelu, u rangu lanca Ibis, gdje je noćenje 99 eura.
Omiljeni restoran u Bruxellesu bio mu je Kod Milana, kako se neslužbeno nazivao restoran u vlasništvu jednog Hrvata iz Neuma, no to je mjesto posljednjih mjeseci zatvoreno.
Svi sugovornici iz kruga njegovih suradnika i kolega europarlamentaraca ponavljaju da je Plenković zapravo u kratkom roku uspio u EP-u steći velik utjecaj i ugled.
"Plenković zna slušati sugovornike i osoba je na koju se možete osloniti. Bori se za svoje stavove, ali jednom kad postignete dogovor, drži ga se", kaže njemački europarlamentarac Elmar Brok, predsjednik Odbora za vanjsku politiku EP-a, u kojemu je Plenković bio potpredsjednik.
Brok je u EP-u od davne 1980., poznavao je mnoge ljude, a poznavao je i bivšeg predsjednika HDZ-a i premijera Ivu Sanadera, pa može uspoređivati Sanadera i Plenkovića:
"Obojica su otvoreni ljudi, koji su u stanju komunicirati s vanjskim svijetom, i s kojima drugi mogu vrlo lako komunicirati. To je u međunarodnim odnosima jako važno. Otvorenost, višejezičnost, sposobnost da uče… To su osobine koje krase obojicu", kaže Brok, koji i danas ponavlja da se ne može miješati u sudske postupke protiv Sanadera, no da je Sanader imao važnu ulogu u približavanju Hrvatske Europi.
Za vladavine Ive Sanadera Plenković nije bio ni u HDZ-u ni toliko visoko rangiran u Ministarstvu vanjskih poslova da bi se mogao smatrati pripadnikom Sanaderova kruga, kaže jedan Plenkovićev bliski suradnik.
Plenković se u Parizu zadržao pet godina i naučio francuski. Otprije je govorio engleski, talijanski i njemački.
Kad je u srpnju 2013. prvi put u Europskom parlamentu govorio na hrvatskom jeziku te ušao u verbalni sukob s poznatim britanskim euroskeptikom Nigelom Farageom, Farage ga je pokušao diskreditirati tvrdnjom da je služio pod Sanaderom, koji je vodio Hrvatsku u EU, ali je i optužen za korupciju, što je za Faragea savršen argument za njegove tvrdnje da je čitava EU koruptivan projekt.
"Čestitam gospodinu Plenkoviću što si je osigurao visoko plaćen posao za kojim je uvijek čeznuo. Nažalost, građani Hrvatske neće se tako obogatiti od ulaska u EU kao što će se on obogatiti", poručio je Farage Plenkoviću.
"To je vrijeđanje i izmišljanje. On liječi svoje frustracije europskim projektom preko leđa Hrvatske. Mi mu to nećemo dopustiti. Ja imam primanja kao i svi drugi u EP-u", odgovorio mu je na to Plenković.
Kad je u svibnju ove godine portal politico.eu izradio listu 40 najutjecajnijih zastupnika u EP-u, Farage je dospio na 5., Plenkovićev “mentor” Elmar Brok na 14. mjesto, ali Plenković nije uvršten na listu, iako je šef izaslanstva EP-a za odnose s Ukrajinom.
No točne su tvrdnje Plenkovićevih suradnika da je stekao ugled i utjecaj u kratkom vremenu, a dogodilo mu se, kažu, još nešto - sazrijevanje.
"Ne samo da je odmjeren, nekonfliktan i da zna delegirati posao, nego je uspio u posljednjih posljednjih godina u EP-u ispeći fini politički zanat. Kad nešto radi, ima faze, tj. neće proglasiti posao obavljenim dok nije siguran da uspijeva isporučiti", kaže nam diplomat koji poznaje Plenkovića još iz MVP-a.
Plenkovićev suradnik Davor Božinović, koji je postao predstojnik ureda novog premijera, također vidi to Andrejevo sazrijevanje.
"Rad u EP-u pridonio je dodatnom samopouzdanju i on je potpuno spreman na ravnopravnim osnovama razgovarati s bilo kojim svjetskim političarom. Rekao bih da nikad nismo imali kompetentniju osobu koja dolazi na mjesto predsjednika Vlade. Plenković ima široko obrazovanje, sistematičnost, usmjerenost k cilju, umiješnost da se odvoji bitno od manje bitnoga… I ima jednu neupitnu demokratičnost, koja se očituje ne samo kroz njegove političke vrijednosti, već i u svakodnevnom radu", kaže Božinović.
Ljudi iz Plenkovićeva okruženja kažu da je, kad se ugase kamere i kad u blizini nema novinara, zapravo vrlo opušten, da priča viceve i nasmijava sve u društvu.
Pred kamerama i na političkim sastancima uvijek je diplomatičan i važe svaku riječ.
"On je školovani diplomat. Naravno da diplomat pazi na svaki pokret, svaku riječ i svaki pogled koji upućuje, no zna se našaliti kad je opušten u društvu", kaže europarlamentarka Ruža Tomašić.
HDZ-ovi europarlamentarci kroz svoje urede u Bruxellesu nastojali su provući što veći broj stažista, uglavnom stranačke mladeži koja je dolazila na staž po mjesec dana, njih troje u ured svakog zastupnika.
Na taj način prošlo je kroz HDZ-ove urede u Bruxellesu 400-500 stažista, a Plenković je mnoge od njih ugodno iznenadio jer se trudio svakome zapamtiti ime. Na taj način pokazivao je da mu je stalo do svakog posebno.
Stažisti su jedna kategorija i oni se kod HDZ-ovaca stalno rotiraju, no europarlamentarci imaju i asistente koji su na trajnijoj bazi u njihovim uredima.
Zbog odabira asistenata Plenkovića su neslužbeno zadirkivali da funkcionira kao predsjednik “društva Naša djeca”. Troje njegovih asistenata su, naime, djeca poznatih roditelja.
Tena Mišetić je kći bivšeg šefa protokola predsjednika Franje Tuđmana i predsjednika uprave Croatia Airlinesa Ivana Mišetića.
Karlo Resser posinak je Vladimira Šeksa. Marko Milić sin je poznatog televizijskog novinara Gorana Milića. Sugovornici koji ih poznaju za sve njih kažu da su vrhunski šokolovani, pametni i sposobni mladi ljudi.
Svi asistenti sad, zajedno sa šefom, sele se u Banske dvore.
Probleme u za sada idiličnom odnosu predsjednice i budućeg premijera mnogi vide u borbi za popularnost.
Kolindi Grabar Kitarović pao je rejting te je s prvog mjesta sišla na treće, a na prvo je zasjeo Andrej Plenković.
I odmah nakon te objave krenule su spekulacije kako je medeni mjesec između njih dvoje završio jer predsjednica to, naprosto, ne može dopustiti. Kolinda Grabar Kitarović gradila je svoju popularnost na rivalstvu ili otvorenom neprijateljstvu s Karamarkom i Milanovićem, te će, barem kako tvrde politički analitičari, sad to ići puno teže.
S druge strane, to može biti njena prednost, kao i Plenkovićeva. Oboje ih, dodaju na kraju naši sugovornici, povezuje i prijateljstvo s jednim čovjekom, nekoć najmoćnijim hrvatskim diplomatom, a danas posebnim savjetnikom predsjednice Republike. Mate Granić im je bivši šef, ali i zajednički prijatelj.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Impresivno je čitati sve hvalospjeve o Plenkoviću,nadam se da neće biti podjela kakvih je bilo.Drugo,Plenković ne može u nekoliko mjeseci napraviti čudo,ali također se nadam da će sve krenuti boljitku Lijepe naše.Konačno.