Dok se čeka privođenje Ivice Todorića pred sud, isplivava sve više spornih detalja o kreditima koje je Agrokor uzeo za preživljanje ove godine. S jedne strane je ruski kredit koji je dignuo Gazda Todorić, a s druge posudbe izvanrednog upravitelja Ante Ramljaka od američkih fondova i zapadnih banaka.
Kako neslužbeno doznajemo, Državno odvjetništvo provjerava kako i pod kojim uvjetima je ruski Sberbank odobrio kredit od 100 milijuna eura u ožujku ove godine kad je voda već došla do grla u Agrokoru. Rusi su već u tom trenutku posudili milijardu eura Todoriću, a taj posljednji kredit je postao kamen smutnje i u daljnjim odnosima ruske banke i hrvatske Vlade. Todoriću je novac nasušno bio potreban jer se već naveliko pričalo o tome da koncern srlja u propast i nitko drugi nije htio kreditirati koncern.
Istražitelji sad provjeravaju indicije da je dio novca od kredita vraćen nekome u Sberbanku, konkretnije da je možda dano mito za novu posudbu. Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan je putovao u Rusiju na potpisivanje sporazuma s ruskim tužiteljem, a bio je i na sastanku s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, kad im se pridružio i čelnik Sberbanka Herman Gref.
DORH je priopćio da nisu pričali o nikakvim istragama koje se provode u Hrvatskoj, ali postoji i mogućnost da čak ni vrh Sberbanke nije znao da postoji sumnja na mito za ovaj kredit. Izvidi bi trebali raščistiti je li možda bilo i korupcije u tom poslu koji je dosad predstavljan kao čisti poslovni potez.
Kako je Sberbank proljetos priopćio, a Gref više puta ponovio, dali su kredit u ključnom trenutku i time smatraju da su pokazali dobru volju i pomogli Agrokoru. Kako su naknadno objasnili, čak 75 milijuna eura od tog kredita otišlo je na plaćanje dobavljača, 21 milijun eura za plaćanje duga državi, a četiri za plaće. Agrokor je nakon toga priopćio da ne duguje ništa državi, što je Todoriću u to vrijeme bilo izuzetno važno kako bi imao što bolju sliku u javnosti.
Bilo je to vrijeme kad je Sberbank planirala preuzeti uzde u Agrokoru zajedno s drugom ruskom državnom bankom VTB bankom, koja je kreditirala Agrokor s još 300 milijuna eura. S ukupno 1,4 milijarde eura, koje su posudili, ruske banke su krenule u dogovor s Todorićem kroz tzv. Standstill aražman. Doveli su čak i stručnjaka Antonija Alvareza III. da pripremi restrukturiranje, ali tad je, prema našim sugovornicima, Amerika odlučila da neće tako lako prepustiti ruskom utjecaju najveći i najvažniji koncern.
Nakon savjetovanja sa zapadnim partnerima, Vlada je ipak išla na aktivaciju "lex Agrokora". Alvarez je izletio iz Cibonina tornja nakon aktivacije zakona, a Agrokor, sad na čelu s izvanrednim Vladinim povjerenikom Antom Ramljakom, krenuo je tražiti nove kredite. Dali su ih američki fondovi, zapadne i domaće banke u ukupnom iznosu od 1,06 milijardi eura. Ti krediti nisu zasad pod nikakvom istragom iako se otkrivaju novi detalji aranžmana koji je, čini se, bio daleko od obične posudbe investitora. Kredit su bili i važna poluga u geopolitičkim odnosima.
"Agrokor je puno više od kreditora. Ponosna sam na to što su američki ulagači prepoznali trajnu vrijednost u Agrokoru i dijelovima kompanije u koje su spremni uložiti i više novca, osigurati tehničku ekspertizu i podršku restrukturiranju kompanije, jer oni prepoznaju važnost zaštite zaposlenika i dobavljača.
Tu nije riječ samo o dugu, nego i o svim ostalim aspektima Agrokora i uistinu sam veoma ponosna na činjenicu što grupa američkih investitora pruža podršku Agrokoru kad je kompaniji ta podrška najpotrebnija", rekla je u oproštajnom intervjuu za tportal američka veleposlanica u Hrvatskoj Juliete Valls Noyes. I sugovornici u HDZ-u su nam potvrdili da se Vlada okrenula Amerikancima kad su vidjeli da Rusi miču Todorića i preuzimaju kontrolu.
Ante Ramljak je dobio kredit od ukupno 1,06 milijardi eura, a među glavnim financijerima je američki fond Knighthead Capital Menagment. Ruski Sberbank je tom operacijom pak izguran i više nisu htjeli sudjelovati u kreditiranju, nego tuže i pokušavaju plijeniti imovinu Agrokora u inozemstvu.
Ivica Todorić uporno od rujna proziva dio Vlade, prvenstveno Martinu Dalić da se udružila s američkim fondom Knighthead kako bi im osigurali masnu zaradu, a njemu uzeli Agrokor. Ta istina je vrlo selektivna. No činjenica je da su američki fondovi i zapadni kreditori zaista preuzeli kontrolu nad procesom restrukturiranja Agrokora i njegove budućnosti. Činjenica je da će na tome i dobro zaraditi.
Izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom tvrdila je, i dalje tvrdi, da ne može objaviti tko je točno sudjelovao u kreditu od 1,06 milijardi eura. Također je bilo potpuno nepoznato da je čak 480 milijuna eura od tog kredita potrošeno na otkup obveznica i refinanciranje starih dugova, dok poduzetnik Goranko Fižulić nije objavio dijelove tužbe Sberbanka. Ukratko, vlasnici obveznica, među kojima i fond Knighthead, prije davanja kredita kupovali su jeftino Akrokorov dug. Primjerice, po cijenama od 30 do 50 kuna za svakih 100 kuna obveznica.
Onda su dali kredit Agrokoru, a on im je odmah isplatio po 100 kuna za njihov stari dug. Već su tu povoljno prošli. Samo Knightheadu je na taj način isplaćeno 100 milijuna eura. Drugi vjerovnici, poput Sberbanka, smatraju da su oštećeni jer će morati dio duga otpisati. Ali sud im odbija takve zahtjeve, a Ramljak kaže da su i oni mogli sudjelovati u aranžmanu pa se nemaju što buniti. Dio dobivenog kredita je Ramljak potrošio i na vraćanje starih dugova dobavljačima i malim poljoprivrdenicima te je tako kupio njihovu naklonost.
No uz povoljni financijski aranžman, još je važnije da su ovim potezom zapadni fondovi osigurali presudni utjecaj na izvanrednu upravu. Iako se na početku predviđalo da strane i domaće banke daju podjednaki iznos novca u tom 1,06 milijardi eura teškom kreditu, na kraju je sve prevagnulo u korist vlasnika obveznica.
Kako Sberbank nije htio sudjelovati, oni su dali 56 posto novca ili 537 milijuna eura, a samim time si osigurali i veći povrat starog duga te veći utjecaj na izvanrednu upravu. Osim Knightehada, navodno su sudjelovali i fond Monarch te još investitora, ali njihova imena nisu otkrivena, što svakako ne pridonosi transparentnosti.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
sramota