Tijekom boravka u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu, osnivač WikiLeaksa Julian Assange primao je osobno pošiljke za koje se sumnja da su hakirani materijali vezani za američke predsjedničke izbore 2016. Također, nadzorne službe došle su do spoznaje da je tijekom boravka u ekvadorskom veleposlanstvu Assange primao brojne posjete – što privatne, što poslovne.
Dokumenti se nadovezuju na mogućnost, koju je istaknuo američki državni odvjetnik Robert Mueller u svom izvješću o ruskom miješanju u izbore, da su Assangeu dostavljali u ambasadu hakirane dokumente.
Izvješća o nadzoru također opisuju kako je Assange pretvorio veleposlanstvo u privatno zapovjedno središte i organizirao objavljivanje niza štetnih otkrića koja su potresla predsjedničku kampanju 2016. u Sjedinjenim Državama.
Unatoč tome što je mu je bilo ograničeno kretanje čak i unutar zgrade veleposlanstva, Assange se sastajao s Rusima i hakerima iz cijelog svijeta i s njima provodio sate i sate.
Bio gazda u tuđem veleposlanstvu
Također je nabavio snažan novi računalni i mrežni hardver kako bi olakšao prijenos podataka samo nekoliko tjedana prije nego što je WikiLeaks primio hakirane materijale od ruskih operativaca.
Ove zapanjujuće pojedinosti potječu iz stotina nadzornih izvješća koje je za ekvadorsku vladu sastavila privatna španjolska sigurnosna tvrtka UC Global, a dokumente je dobio i CNN na temelju čega su objavili pojedinosti iz tog izvještaja. Kako kažu, upravo ti dokumenti pružaju do sad sasvim nepoznati uvid u Assangeov život tijekom boravka unutar zidova ekvadorskog veleposlanstva u Londonu. Oni također dodaju novu dimenziju Muellerovom izvještaju, koji je precizno opisao kako je WikiLeaks pomogao Rusima da potkopaju američke izbore.
Ekvadorski obavještajni dužnosnik potvrdio je CNN-u da su izvješća o nadzoru autentična.
U sigurnosnim zapisnicima se spominje da je Assange osobno upravljao nekim objavama WikiLeaksa "izravno iz veleposlanstva" gdje je živio gotovo sedam godina. Nakon američkih izbora privatna zaštitarska tvrtka UC Global pripremila je procjenu pouzdanosti Assangeovih podataka.
To izvješće, koje je uključivalo i informacije iz javno dostupnih izvora, zaključilo je da "nema sumnje da postoje dokazi" da je Assange imao veze s ruskim obavještajnim agencijama. Ali UC Global nije odgovorio na CNN-ove upite za komentar.
Assange, rodom iz Australije, uvijek je odbijao raditi za Kremlj i ustrajavao je da izvor curenja "nije ruska vlada i da iza podatakane stoji ruska država". Također je rekao da bi bez problema objavio sve informacije, pa i one koje štete Donaldu Trumpu, kad bi ih dobio.
SAD su ranije ove godine podignule kaznenu prijavu protiv Assangea zbog njegove uloge u curenju tajnih diplomatskih veza i ratnih dnevnika Pentagona, koje je WikiLeaks dobio od tadašnjeg američkog vojnog obavještajnog analitičara Chelsea Manninga.
Britanska policija u travnju je Assangea izvela iz veleposlanstva. On sada služi jednogodišnju zatvorsku kaznu u Londonu zbog toga jer nije položio jamčevinu u Velikoj Britaniji, a istovremeno se agresivno bori protiv izručenja u SAD.
Assangeovi odvjetnici odbili su komentirati nove dokumente koji teško terete Assangea za suradnju s Rusima. Assange ustraje na svojoj nevinosti, a WikiLeaks kaže kako su optužbe "najgori napad na slobodu medija ikad".
Assange je potražio utočište u ekvadorskom veleposlanstvu u lipnju 2012. kako bi podnio zahtjev za politički azil i izbjegao izručenje Švedskoj, gdje je optužen za silovanje, što je on porekao.
Odluku o pružanju azila Assangeu, donio je tadašnji ekvadorski predsjednik Rafael Correa, koji je tvrdio da štiti Assangea od "političkog progona".
Azil je također služio dvjema većim svrhama: povećao je ugled Ekvadora na svjetskoj sceni, a Correi je stvorio imidž vodećeg latinoameričkog protivnika SAD-u.
Prijetio je zaposlenicima veleposlanstva
U početku su se diplomati nadali da će Assangea brzo prebaciti u Ekvador. No taj se plan izjalovio jer je Britanija odbila dopustiti Assangeu kretanje kroz njezin teritorij izvan ekvadorskog veleposlanstva, pa je bio osuđen na dugotrajni boravak u ambasadi.
Iako mu je kretanje bilo ograničeno tek na nekoliko soba unutar veleposlanstva, Assange je imao prilično veliku slobodu. Od samog početka zahtijevao je i dobio brzu internetsku vezu, telefon i redovite posjete poslovnih partnera i privatnih gostiju. Taj mu je aranžman omogućio da WikiLeaks ostane i dalje aktivan tijekom njegovog kućnog pritvora, piše u dokumentima.
Assange je također izdao poseban popis ljudi koji mogli ulaziti u veleposlanstvo, a da se nisu morali identificirati na ulazu. Oni koji su se legitimirali, opet su bili zaštićeni jer je Assange mogao njihova imena bez problema izbrisati iz dnevnika posjetitelja. Kad je htio izbjeći snimanje nadzornih kamera Assange je svoje je goste primao i s njima razgovarao u kupaonici za žene, piše u sigurnosnim izvješćima.
Sve to ukazuje na mogućnost da je održavao sastanke o povjerljivim temama, a njihov sadržaj je i dalje tajna. Zbog njega je ekvadorska diplomatska misija u srcu Londona postala žarište napetosti.
Tijekom Assangeova boravka u veleposlanstvu, Ekvador je zaposlio tri sigurnosna poduzeća kako bi provodio stalni nadzor. Assange je instalirao vlastite uređaje za snimanje i koristio strojeve za buku kako bi spriječio prisluškivanje, piše u dokumentima do kojih je došao CNN.
Na kraju kontroliranje Assangea pokazalo se kao vrlo težak zadatak, pa su sukobi stražara i prgavog Assangea bili česti. Jednom je tako iz čistog bijesa razmazao po zidovima vlastiti izmet.
Assange je također održavao izravne kontakte s visokim dužnosnicima u Ekvadoru, uključujući bivšeg ministra vanjskih poslova Ricarda Patiñoa, te je redovito koristio te veze kako bi zaprijetio osoblju ambasade, piše u dokumentima a ove podatke potvrdila su i dva nezavisna izvora iz ekvadorske vlade koja su razgovarala sa CNN-om.
Tvrdio je da bi, kad bi to htio, mogao otpustiti i zaposlenike, pa čak i samog veleposlanika. Assangeova je prgavost nerijetko dovodila u nezgodnu situaciju i samog ekvadorskog veleposlanika Juana Falconía koji je napisao pismo Assangeu u kojem je napisao:"... ne možete davati upute koje se protive mojima".
CNN se obratio četvorici veleposlanika koji su bili na mandatu tijekom Assangeovog boravka u londonskom veleposlanstvu, ali je samo Falcon rekao da ga vlada nikad nije prisiljavala da Assangeu da posebni tretman, te da je za njega upravo Falcon odredio pravila igre.
Nekoliko sadašnjih i bivših dužnosnika vlade Ekvadora, uključujući Correa i Patiño, nisu odgovorili na višestruke zahtjeve za komentare. Dok je Correa bio na vlasti, reagirao je na kritike zbog skrivanja Assangea tako što je produljio ponudu za azil i prikazao gostoprimstvo Assangeu kao simbol predanosti Ekvadora slobodi medija.
Osvrnuvši se na Assangea, Correa je istaknuo da se "ikona slobode izražavanja odlučuje potražiti spas u veleposlanstvu Ekvadora", a izjavio je to 2012. godine u razgovoru za TV postaju Russia Today koja se emitira na španjolskom jeziku i pod kontrolom je Kremlja.
Preko te TV postaje ruska vlada upravlja televizijskim mrežama širom svijeta kako bi širila propagandu, a do američke publike dolazi na svojoj vodećoj postaji Russia Today na engleskom jeziku.
Unatoč sukobima Assangeu je bilo dopušteno da ostane u veleposlanstvu i pripremi se za pravi trenutak, a to su bili predsjednički izbori. U ljeto 2016. godine počela je predsjednička kampanja.
Primio 75 posjeta u mjesec dana
Do lipnja, Trump i demokratska kandidatkinja Hillary Clinton pojavili su se kao de facto kandidati njihovih stranaka i pripremali se za opće izbore. Kampanja je doživjela povijesni zaokret 14. lipnja, kada je Demokratski nacionalni odbor objavio da je bio hakiran i okrivili su za to Rusiju, što je Trump odbacio kao farsu.
Assange je bio zatvoren u ambasadi, ali taj mjesec djelatnici sigurnosne službe morali su raditi i prekovremeno jer je u to vrijeme njemu u posjet došlo čak 75 ljudi, što je dvostruko više od mjesečnog prosjeka posjeta koje su mu dolazile. Tako je došao u kontakt i s ruskim državljaninom i hakerom kojeg je kasnije Mueller spomenuo kao osobu koja je bila kurir za ukradene e-mailove od demokrata.
Također u lipnju je WikiLeaks potajno komunicirao s ruskim hakerima, a Assange je javno rekao da planira objavljivanje novog materijala o Hillary Clinton. Muellerovo izvješće kaže da su ruski hakeri zamračili svoj identitet za svu komunikaciju s WikiLeaksom, koji je uključivao e-poštu i izravne poruke na računu WikiLeaksa na Twitteru.
Assange je u tom mjesecu održao najmanje sedam sastanaka s Rusima i drugim osobama koje su imale dobre veze u Kremlju, piše u dnevniku posjetitelja.
Dva susreta bila su s ruskom državljankom, izvjesnom Yanom Maximovom, koju CNN nije uspio kontaktirati. O Maximovoj se malo toga zna, pa to otežava spoznaju zašto je posjetila Assangea u veleposlanstvu u ključnim trenucima u lipnju 2016. godine, ali se zna da su njih dvoje sastančili u konferencijskoj dvorani veleposlanstva.
Assange je također imao pet sastanaka tog mjeseca s višim osobljem iz Russia Today.
Američke obavještajne agencije zaključile su da je Russia Today u prošlosti "aktivno surađivao s WikiLeaksom" i odigrao značajnu ulogu u nastojanjima Rusije da utječe na izbore 2016. i pomogne Trumpu da pobijedi.
Tijekom 2012. Assange je bio čest gost u televizijskim emisijama na toj TV-postaji.
U lipnju 2016., šef londonskog uredništva Russia Today, Nikolay Bogačikin, posjetio je Assange dva puta i jednom prilikom mu dao USB stick, piše u izvješćima o nadzoru. Taj petominutni posjet bio je na brzinu dogovoren i zahtijevao je hitno odobrenje ekvadorskog veleposlanika, što se radilo u iznimnim situacijama.
U e-mailu CNN-u Bogačikin je rekao:
"RT je proizveo jako mnogo programa u kojem je sudjelovao Assange. U tom procesu dogodilo se sve što je suštinski uključeno u proizvodnju sadržaja."
Uredništvo Russia Todaya se na Twitteru narugalo u vezi posjeta Assangeu te su napisali da je od urednika dobio 'vrećicu Novičoka' – kemijskog otrova kojim je izvršen napad na bivšeg ruskog špijuna i prebjega Sergeja Skripala i njegovu kćer u Velikoj Britaniji.
Ubrzo nakon što je WikiLeaks uspostavio online kontakt s Rusima Assange je zatražio od svojih domaćina da se ubrza internetska veza, što je veleposlanstvo i odobrilo 19. lipnja 2016., pružajući mu tehničku podršku "za prijenos podataka" i pomažući u instalaciji nove opreme, navodi se u dokumentima.
To se dogodilo istog dana kad su se Assange i njegovi odvjetnici sastali s tadašnjim ministrom vanjskih poslova Ekvadora Guillaumeom Longom, piše u dokumentima, a Long je odbio komentirati navode.
Nije jasno je li Assange rekao Ekvadorcima da WikiLeaks radi iza kulisa kako bi nabavio dokumente vezane za američke izbore. Američka vlada nikada nije javno optužila Ekvador za svjesnu pomoć Assangeu ili Kremlju.
Kako su se izbori približavali, sigurnosni dužnosnici veleposlanstva napomenuli su da je Assange objavio neke od hakiranih e-poruka "izravno iz veleposlanstva".
Muellerovo izvješće izričito navodi da je "Assange imao pristup internetu iz ekvadorske ambasade u Londonu, Engleska". Ostatak tog pasusa je jako redigiran. Nije jasno je li Mueller ikada dobivao te izvještaje o nadzoru kao dio svoje istrage.
Mueller je zaključio da su hakeri iz ruske vojne obavještajne agencije, poznate kao GRU, napali demokrate u proljeće 2016. i uklonili stotine gigabajta informacija.
Stvorili su online personas - Guccifer 2.0 i DCLeaks - da prenesu neke datoteke na WikiLeaks i javno preuzmu odgovornost za hakiranje, lažno se odričući bilo kakvih veza s Rusijom.
Mueller je primijetio da "ne može se isključiti mogućnost da su ukradeni dokumenti prebačeni na WikiLeaks preko posrednika koji su posjetili Assangea tijekom ljeta 2016."
Assange je rekao da mu je mala skupina suradnika pomogla izvana, ali samo da bi pregledala e-poštu.
Specijalni odvjetnik imenovao je jednog od tih suradnika, njemačkog hakera Andrewa Müllera-Maguhna, i rekao da je "možda pomogao u prijenosu tih ukradenih dokumenata na WikiLeaks". Čini se da Muellerovo izvješće sadrži dodatne pojedinosti o toj mogućnosti, ali su ti dijelovi redigirani jer sadrže tajne podatke o osjetljivim istražnim tehnikama.
Assange je godinama poznavao Müller-Maguhna. Haker se čak pojavio i kao gost na Assangeovoj televizijskoj emisiji na Russia Today 2012. godine, raspravljajući o budućnosti interneta i digitalne privatnosti.
Müller-Maguhn je također uključen u vodeće tehnološke grupe i bio je član uprave ICANN-a, međunarodne organizacije koja upravlja internetskim domenama.
Prema izvješćima o nadzoru, Müller-Maguhn je posjetio Assange u londonskom veleposlanstvu najmanje 12 puta prije izbora 2016. godine. Tijekom nekoliko tih sastanaka, Müller-Maguhn je bio u pratnji još jednog poznatog njemačkog hakera Bernda Fixa, navodi se u izvješćima. CNN nije uspio doći do Fixa za komentar.
S ruskim hakerima provodio sate
Muellerovo izvješće kaže da je 6. srpnja WikiLeaks posegnuo za ruskim online osobama sa zahtjevom da pošalju sve što je "povezano s Hillary" što je prije moguće, jer se Demokratska nacionalna konvencija približava i ona će pridobiti Bernijeve pristaše - misleći na njezinog protivnika na unutarstranačkim izborima Bernie Sandersa iz Vermonta.
Trojica hakera - Assange, Müller-Maguhn i Fix - 14. srpnja razgovarali su na sastanku u veleposlanstvu više od četiri sata – kako je zapisano u sigurnosnim zapisnicima.
Izvješće posebnog odvjetnika ukazuje da su tog dana ruski hakeri koji se predstavljaju kao Guccifer 2.0 poslali šifrirane datoteke WikiLeaksu, pod naslovom "velika arhiva".
Nekoliko dana kasnije, 18. srpnja, dok je u Clevelandu počela republikanska nacionalna konvencija , sigurnosni čuvar veleposlanstva prekršio je protokol napuštajući svoje mjesto kako bi primio paket od maskiranog čovjeka ispred ambasade. Čovjek je prekrio lice maskom i sunčanim naočalama i nosio je naprtnjaču, prema snimkama koje posjeduje CNN.
Sigurnosno poduzeće vidjelo je ovo na nadzornoj snimci i preporučilo da se stražar smijeni.
No, ekvadorska vlada ga je zadržala na poslu. Istog dana, prema Muellerovom izvješću, WikiLeaks je obavijestio ruske hakere da je primio datoteke i da se uskoro sprema objaviti ih. Nije jasno jesu li ti incidenti povezani, a sadržaj paketa dostavljen veleposlanstvu je nepoznat.
WikiLeaks je 22. srpnja izdao više od 20.000 dosjea Demokratskog nacionalnog odbora, a e-mailovi su pokazali kako se visoki dužnosnici radije opredjeljuju za Hillary Clinton i pokušavaju potkopati Sandersa. Konvencijski dani stranke kasnije u Philadelphiji pretvorili su se u kaotični nered.
Tjedan koji je osmišljen kako bi se stvorilo jedinstvo stranke pretvoren u gotovo pobunu i predsjednica DNC-a, zastupnica Debbie Wasserman Schultz s Floride, bila je prisiljena dati ostavku.
Dok su demokrati pokušavali upravljati posljedicama, Trump je brzo podigao svoj rejting.
"Rusija, ako slušate, nadam se da možete pronaći 30.000 poruka koje nedostaju", rekao je 27. srpnja, pozivajući se na Hillaryn privatni mail. Mueller je rekao da Rusi ipak slušaju i prvi put su pokušali hakirati njezin ured u roku od nekoliko sati od Trumpova komentara.
Ukrali e-mailove
Dok su Trump i Clinton putovali zemljom u posljednjim tjednima kampanje, Rusi su pojačali svoje napore, a Assange se trudio na još jednom velikom projektu.
Ruski hakeri, predstavljajući se kao DCLeaks, ponovno su se obratili WikiLeaksu i ponudili više materijala, pišući "nećete biti razočarani, obećavam".
Kasnije su prenijeli 50.000 e-mailova ukradenih iz pretinca Johna Podesta, predsjednika kampanje Hillary Clinton. Izvješće posebnog odvjetnika ukazuje na mogući datum za prijenos podataka: 19. rujna. Toga se dana Assange ponovno susreo s Müller-Maguhnom, a čuvari su uočili Assangea kako postavlja nove računalne kabele u svoju sobu, prema dokumentima koje je dobio CNN.
WikiLeaks je 7. listopada počeo objavljivati Podestove e-mailove i puštao nove serije gotovo svaki dan prije izbora u studenom.
Mediji su prenijeli sve neugodne detalje, uključujući transkripte govora Hillary Clinton na Wall Streetu, pa komentare iza zatvorenih vrata koje je prenosilo njezino osoblje govoreći o njezinim 'užasnim' instinktima i frustracijama, o miješanju posla i ljubavi, koje su nazvali "Bill Clinton Inc."
"Ovo je upravo izašlo - WikiLeaks! Volim WikiLeaks", kazao je Trump na skupu u Pennsylvaniji, gdje je osvojio jedva 1% od 6,1 milijuna glasova u toj državi.
Mediji pod pokroviteljstvom Kremlja, uključujući Russia Today, bez daha su pojačavali curenje na društvenim medijima. U najmanje dva navrata, ova TV postaja je čak objavljivao članke s detaljima o novim serijama e-poruka prije nego što ih je WikiLeaks službeno objavio, sugerirajući da su oni sve koordinirali iza kulisa, što oni naravno poriču.
Nedugo nakon što se počela izvlačiti e-pošta Podesta, dok su se izbori brzo približavali, vlada SAD-a izrazila je zabrinutost zbog ekvadorskih dužnosnika jer je Assange koristio njihovu diplomatsku misiju u Londonu kako bi pomogao Rusima da se miješaju u izbore 2016., otkrio je CNN-u bivši američki dužnosnik upoznat sa situacijom.
Američki prosvjed došao je s implicitnim upozorenjem: Zaustavite Assangea ili će doći do posljedica za Ekvador. Suočavajući se s ovim ultimatumom, ekvadorski dužnosnici u glavnom gradu Quita odlučili su 15. listopada smanjiti Assangeove veze s vanjskim svijetom i zatvorili su mu pristup internetu, kao i telefon.
Čak ni to nije zaustavilo poplavu e-mail objava koje je WikiLeaks nastavio pumpati svaki dan do izbora.
Ekvador je uskoro objavio ispriku kojom osuđuje sudjelovanje WikiLeaksa u nastojanjima da se miješa u američke izbore, ali je ponovno potvrdio svoju predanost zaštiti Assangea. Kako se ta geopolitička saga odvijala, ekvadorsko veleposlanstvo primilo je pozive drugih zemalja koje su se raspitivale o potencijalnoj odmazdi SAD-a i Assangeovoj fizičkoj sigurnosti, kažu iz sigurnosnih izvješća.
Situacija se intenzivirala tri dana kasnije. Sigurnosni dokumenti iznose kritički slijed događaja u noći 18. listopada.
Oko 22 sata Assange se upustio u žestoku svađu s tadašnjim ekvadorskim veleposlanikom Carlosom Abadom Ortizom. Nešto prije ponoći Abad je zabranio posjet svim posjetiteljima ambasade i napustio zgradu. U pozadini, Assange je komunicirao s ministrom vanjskih poslova u Quitu. U roku od sat vremena od Abadovog odlaska, nazvao je veleposlanstvo i ukinuo zabranu.
Žestoko se posvađao s veleposlanikom
Do 1 ujutro, dva djelatnika WikiLeaksa stigla su u veleposlanstvo i počela uklanjati kompjutersku opremu, kao i veliku kutiju koja sadrži "oko 100 hard-diskova", piše u dokumentima.
Sigurnosni službenici htjeli su odmah pregledati hard-diskove, ali su im ruke bile vezane. Assangeovi suradnici koji su uklonili kutije bili su na posebnom popisu ljudi koji nisu smjeli biti pretraženi. Sigurnosni tim poslao je memorandum u Quito, podižući alarm zbog ovog noćnog manevra i rekao kako je to pojačalo njihovu sumnju u Assangeove namjere.
Američke obavještajne agencije od samog su početka izjavile da je WikiLeaks dobio ukradenu e-poštu od ruske vlade, što je Mueller također naveo u svojoj optužnici protiv desetak ruskih hakera.
No, svi osumnjičeni žive sigurno u Rusiji, tako da SAD vjerojatno nikada neće javno moći dokazati na sudu da je Rusija radila s WikiLeaksom.
Trump je inauguriran u siječnju 2017. i nastavio se pitati je li se Rusija uključila u izbore. Assangeov pristup internetu obnovljen je nakon izbora, a on se nastavio sastajati s hakerima i američkim lobistom koji je inače poznati ruski oligarh. U Ekvadoru je predsjednički mandat Corree završio u svibnju 2017., a naslijedio ga je Lenín Moreno, bliski suradnik koji je bio Correin potpredsjednik više od šest godina.
No, nakon što je Moreno izabran, brzo se okrenuo protiv Corree i počeo uništavati mnoge njegove političke veze, uključujući i prijateljske odnose s Assangeom.
Odvjetnici pravosudnog odjela tajno su pripremili kazneni postupak protiv Assangea zbog curenje Chelsea Manninga. Federalni tužitelji čak su se okrenuli kontroverznom zakonu koji je usmjeren na Assangea za aktivno traženje i objavljivanje povjerljivih materijala, i koje obično štiti prvi amandman.
U travnju ove godine, Moreno je ukinuo Assangeov azil i rekao da je Assange "prekršio normu da ne intervenira u unutarnje poslove drugih država". To je omogućilo britanskoj policiji da prisilno ukloni Assangea iz veleposlanstva.
Assange nije optužen ni za kakve zločine povezane s njegovim postupcima u 2016. On ostaje u zatvoru u Velikoj Britaniji, čekajući napornu bitku oko izručenja SAD-u, gdje bi mogao dobiti doživotni zatvor.
U međuvremenu, još uvijek ima saveznike u Rusiji. Nekoliko sati nakon Assangeovog uhićenja, visoki dužnosnici vlade predsjednika Vladimira Putina požurili su u Assangeovu obranu i optužili SAD zbog kršenja njegovih prava, izjavljujući da je "ruka" demokracije "stisnula grlo slobode."
