Malo tko je, ako itko ikada, primijetio da bi ispred književnog kluba Booksa u Martićevoj ulici u Zagrebu postojao nekakav majušni park. A ispalo je da postoji, kao i to da je Odbor za imenovanje ulica i svega ostalog Grada Zagreba u ponedjeljak odlučilo da se tamošnji park, što god pod time podrazumijevali, ima imenovati po bosanskohercegovačkom književniku Enveru Čolakoviću.
Na isti način na koji je oko Čolakovića eksplodirao sukob danas u strukturama vlasti Zagreba, bilo je uzavrelo i u Sarajevu prije tri godine kad su po Čolakoviću imenovali jednu tamošnju osnovnu školu. "Poslanički klub DF-a smatra da je Enver Čolaković neprimjereno ime za buduću školu ako se uzme u obzir da je književnik Čolaković bio kulturni ataše Nezavisne države Hrvatske (NDH) od 1944. do kraja Drugog svjetskog rata", priopćila je tada Nezavisna fronta Željka Komšića.
"Odbor radi ogromnu simboličku štetu na svakoj svojoj sjednici. Predlaže Skupštini imenovanje Parka Envera Čolakovića, kulturnog atašea NDH u Mađarskoj 1944. godine. Postavljen od Pavelića, bio je predstavnik zločinačke, koljačke kulture u tada zločinačkoj Mađarskoj", izjavio je ogorčeni zastupnik u zagrebačkoj skupštini Vilim Matula tri godine poslije, povodom prijedloga Gradskoj skupštini da u Zagrebu po Čolakoviću nazovu do sada nepostojeći parkić.
Koliko je spor oko Čolakovića identičan pokazuje i to što su SDA-ovi zastupnici kantonalne skupštine Sarajeva prije branili obilježavanje uspomene Čolakovića istim argumentom kao i Zlatko Hasanbegović danas u Zagrebu. SDA i Savez za bolju budućnost isticali su nespornu činjenicu da Čolaković nakon Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji nije odgovarao za apsolutno nikakav zločin, kamoli kazneno djelo, te je slobodno živio sve do 1976., do smrti u 63. godini života.
Istina jest da su ga zbog angažmana u NDH nekoliko puta uhićivali i ispitivali, što bi bilo normalno i u bilo kojoj zemlji na zapadu Europe, ali niti osuđen niti optužen nije bio za baš ništa. "Istina je da je Čolaković bio kulturni ataše u NDH, ali samo mjesec dana i kasnije je bio prognan iz javnog života. O njegovom radu više govori činjenica da je prilikom jednog državnog praznika u Jugoslaviji njegova knjiga bila podijeljena najboljim učenicima", tri godine poslije u Zagrebu govori Hasanbegović.
Jedino što se u Zagrebu još nije dogodilo, a u Sarajevu jest, pojava je nekakvog alternativnog prijedloga, imena nekog od ratnih junaka obrane zemlje u ratovima u 90-ima. U Sarajevu je DF navodio legendarnog ratnog zapovjednika obrane Igmana od agresije Republike Srpske i jedinica iz Srbije – Čedomira Dormuza koji je poginuo 1992. No, prijedlog nije prihvaćen, škola u Sarajevu sada se zove po Čolakoviću, a skoro je sigurno da će tako biti i u Zagrebu.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ohoho počela sad i invazija muslimana na zagreb, pa zar su i to bandičevi?