Radovi na uređenju zelene površine oko poznate Džamije na zagrebačkom Trgu žrtva fašizma ponovno su aktualizirali pitanje potrebnih dozvola za očuvanje vrijednih kulturnih građevina. Zdanje kojeg je dizajnirao Ivan Meštrović, tijekom proteklih 80 godina doživjelo je niz prenamjena koje su ostavile traga i na izgledu paviljona. Najviše promjena zgrada je doživjela za vrijeme 40-ih godina proteklog stoljeća kada je umjetnički dom postao džamija.
Taj se naziv koristi i danas za građevinu koju koristi Hrvatsko društvo likovnih umjetnika a vlasništvu je RH. Meštrovićev paviljon, sasvim je jasno, potrebno je održavati i uslijed raznih prirodnih uništavanja i dodatno obnoviti. I to nije sporno. Sporni su posljednji radovi koji su se dotakli, osim uređenja zelene površine oko zgrade i zamjene stepenica. Bez potrebne dokumentacije i uz odobrenje pročelnika gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Silvija Novaka, dosada često kritiziranog zbog različitih obnova i gradnji.
Kako nam je pojasnila Zrinka Paladino, bivša njegova zamjenica, zadiranje u radove na samoj građevini, iziskuje prateću dokumentaciju, restauratorske i konzervatorske elaborate, koji su u ovom slučaju izostali.
"Pod izlikom dozvole za uređenje javne površine i zelenila dirnuli su u građevinu koja je pojedinačno štićena i za koju je trebalo ishoditi posebne dozvole za radove. Ovo što su napravili, tj. za način na koji su uklonili stepenice i tako dotaknuli konstrukciju trebali su ishoditi dozvolu za rekonstrukciju građevine, koja bi iziskivala i detaljan konzervatorski i restauratorski elaborat", smatra Paladino.
Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture na čelu s Novakom, kako naglašava Paladino, izdao je arhitektici Loredani Stunić dozvolu za radove na uređenju javnih i zelenih površina.
"To su kruške i jabuke. Građevina je priča za sebe i trebalo je za njenu rekonstrukciju i sanaciju ishoditi posebnu dozvolu. Naravno da Novak ima odgovornost jer gradski zavod pristupio ovakvim radovima bez izdane dozvole. Trebao je obustaviti radove, a zapravo su izdali dozvolu za uređenje okoliša koja je krajnje upitna", naglasila je Paladino.
Slučaj poznate Džamije tako postaje još jedan upitan slučaj u portfelju pročelnika Novaka, šefa zavoda koji u svojim rukama ima veliku moć. Moć da mijenja vizuru grada i da kontrolira građevinske tvrtke i arhitektonske urede koji projektiraju ili izvode radove na određenim zdanjima.
Svoj put Novak je u zavodu počeo je kao inspektor a nakon toga bio je i zamjenik pročelnice. Jedan od njegovih prvih problema u radu bilo je oštećenje Meštrovićeva mozaika Seljaci, koji je oštećen postavljanjem skela na zaštićenom spomeniku kulture, kući Popović na Trgu bana Jelačića 4, 2009. godine.
Silvije Novak, povjesničar umjetnosti i arheolog, zbog propusta u postupanju s Meštrovićem mozaikom, suspendiran je. Tada se u javnosti pričalo kako će ubrzo dobiti i otkaz, no on je nakon toga unaprijeđen na mjesto pročelnika. U njegovom zavodu, kako pišu mediji, svi važni slučajevi su u rukama jednog građevinskog tehničara i dvije odabrane arhitektice.
Nakon toga njegov rad, po pisanju mnogi medija, pratilo je niz afera, od misterioznog premještanja spomenika Nikoli Tesli, do trošenja novca od spomeničkih renti. Naime grad je samostalno, tj. njegov zavod, određivao koje će se građevine naći na listi prioriteta ta obnovu za koju će se iskoristiti sredstva iz uplata spomeničke rente. Mnogi građani centra, tada su se žalili kako unatoč tome što redoviti rentu plaćaju, sredstva ne mogu iskoristi za prijeko potrebnu obnovu građevina.
