Tko vrijedi leti. Tko leti vrijedi. Tko ne vrijedi ne leti

Ryanair, irski niskobudžetni avionski prijevoznik, najavio je osnivanje svoje baze u Zagrebu s 12 direktnih linija prema velikim europskim gradovima, te ljetne baze u Zadru s čak 37 linija. Sasvim je jasno da su to fantastične vijesti za hrvatski turizam, no naš nacionalni avioprijevoznik je ulazak Ryanaira na tržište dočekao na nož. Naime, za Croatia Airlines sporna je bila činjenica što je Ryanair ugovorio povoljnije uvjete korištenja Međunarodne zračne luke Zagreb, a sve u okviru tzv. “programa poticaja za rast” kojim zračna luka želi navesti avioprijevoznike da povećaju broj ruta i time posredno povećaju broj putnika. Jedan od glavnih argumenata Croatia Airlinesa jest da bi 2019. godine imali dobit od 55 milijuna kuna umjesto gubitka od 80 milijuna kuna jer bi, prema istim uvjetima koji su bili ponuđeni Ryanairu, platili usluge zračne luke čak 135,4 milijuna kuna manje. Taj bi argument, doduše, imao smisla da u posljednje skoro desetljeće u Croatia Airlines nije ubačeno 1,5 milijardi kuna novca poreznih obveznika kako bi se pokrili gubici, dok su prije skoro šest mjeseci dobili dodatnih 600 milijuna kuna. Za usporedbu, taj je iznos za 100 milijuna veći od ukupnog godišnjeg proračuna Pule, skoro pa jednak ukupnom godišnjem proračunu Dubrovnika ili oko 100 milijuna kuna manji od godišnjeg proračuna grada Zadra. Drugim riječima, država je krajem 2020. godine jednokratno ubrizgala proračun ovećeg hrvatskoga grada direktno u Croatia Airlines. Treba također podsjetiti da je krajem 2019. godine, upravo one koju Croatia Airlines koristi za ilustraciju kako bi imala dobit da je mogla ostvariti pogodnosti koje su dane Ryanairu, Vlada dokapitalizirala kompaniju s 250 milijuna kuna, čime argument koji je ponudila Croatia Airlines djeluje smiješno. Nešto malo manje od proračuna grada Čakovca potrošeno je da bi Croatia Airlines u godini prije pandemije imala gubitak samo 80 milijuna kuna. Nažalost, ne postoji ta mentalna akrobacija koju je moguće izvesti, a da naš nacionalni prijevoznik čak i laiku ne izgleda poput leteće spalionice novca poreznih obveznika. Na što se onda točno žalila Croatia Airlines kad je počela zazivati zaštitu tržišnog natjecanja? Sporan je “program poticaja za rast” kojim je, navodno, Međunarodna zračna luka Zagreb pogodovala Ryanairu, iako je kroz isti taj program Croatia Airlines do 2019. godine dobila 1,46 milijuna kuna poticaja. Ryanair je, navode, dobio 30 puta veće poticaje. Naravno, nitko nije spomenuo da je za poticaje potrebno ne samo imati avion s bazom u Zagrebu, nego je potrebno da taj avion ima 300 regularnih letova u šest mjeseci ili 500 regularnih letova u 12 mjeseci. Drugim riječima, potrebno je da avion ima minimalno dva leta dnevno.