Top News
33096 prikaza

Todorić i Valentić: Najbogatiji prijatelji u Hrvatskoj

Ivica Todorić i Nikica Valentić
PIXSELL
Političko-gospodarstveni dvojac već desetljećima održava odlično prijateljstvo

Ruka ruku mije stara je narodna mudrost, a veliko prijateljstvo Ivice Todorića i Nikice Valentića desetljećima je pokazivalo kako su dvojica najbogatijih Hrvata uspješno prolazili kroz smjene vlasti, gospodarske probleme, čak i propadanje nekih kompanija.

No, Ivica Todorić je danas bjegunac za kojim su hrvatske institucije raspisale međunarodnu tjeralicu, dok je nad tvrtkom Nikice Valentića, Niva d.d.  pokrenut stečajni postupak. Valentić duguje 1,35 milijuna kuna, a njegova je tvrtka prošle godine poslovala s gubitkom od 26 milijuna kuna.

Mogli bismo reći da je sve počelo negdje sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća. Ratni vihor je uništio hrvatsko gospodarstvo, ali stručna skupina predvođena Nikicom Valentićem uspjela je koliko-toliko stabilizirati gospodarstvo, obuzdati inflaciju i uvesti stabilnu valutu. U to vrijeme je malo poznati Todorić upravljao Agrokorom i razmišljao o preuzimanju tadašnjeg Unikonzuma.

Franjo Gregurić i Nikica Valentić | Author: Matija Topolovec (PIXSELL) Matija Topolovec (PIXSELL)

1994. godina bila je prijelomna. U to vrijeme je Valentić bio hrvatski premijer, a Todorić je počeo s preuzimanjem. Preuzeo je Unikonzum, Ledo, splitski Bobis, Solanu Pag, te vinkovačke Silos-Mlinove. Sve to je financirala Zagrebačka banka i to kreditima na temelju stare devizne štednje. Gotovo nitko u to vrijeme nije mogao dobiti tolike kredite i to po tako povoljnim uvjetima. 

Rat je završio, Unikonzum je postao Konzum, a Todorić je postao najveći privatni poslodavac u Hrvatskoj. Nikica Valentić je 1995. godine otišao s pozicije premijera i bacio se u poduzetničke vode. Osnovao je društvo Niva d.d. preko kojeg je upravljao brojnim drugim kompanijama. Svojevremeno je imao čak i Niva Petrol, tvrtku za prodaju goriva.

Poslovanje kompanije nije bilo pretjerano uspješno i često je mora posezati za alternativnim izvorima financiranja. Često je bilo riječi o kreditima, ali u studenom 2011. Niva d.d. dobiva desetke milijuna nenamjenskog oročenog depozita s kamatnom stopom od 7% godišnje. Do 2015. godine je taj depozit premašio 170 milijun kuna, a prema financijskim izvještajima na Fininim stranicama, isti taj depozit je u samo godinu dana narastao za gotovo 30 milijuna kuna. Budući da se isti taj ugovor produljuje svaka tri mjeseca i čini se da pokazuje stalni trend rasta, čini se da je Niva d.d. dobila nepoznatog anđela koji se mogao odvojiti od tolikog novca i u to vrijeme nije pokrenuo proces prisilne naplate.

Novi problemi su pogodili Valentića u kolovozu 2016. godine u procesu predstečajne nagodbe Črnomerec centra. Bivši premijer htio je ostvariti projekt gradnje 600 stanova na zapadu Zagreba. Među prijavama potraživanja posebno se ističe ona Ivice Todoriće koji na temelju ugovora o prodaji potraživanja i ugovora o kratkoročnom kreditu potražuje čak 36,8 milijuna kuna.

U sklopu pokretanja predstečajnog postupka bio je predstavljen plan restrukturiranja Črnomerec centra napravljen u travnju, u kojem se navodilo da je glavni razlog predstečaja "prijeteća nesposobnost za plaćanje" jer društvo neće moći ispuniti svoje obaveze po dospijeću. Istaknuto je da je prema podacima Fine krajem ožujka 2016. godine bilo evidentirano čak 35,9 milijuna kuna neizvršenih osnova za plaćanje te tvrtke.

Istodobno, u tom se planu navodilo da ukupna aktiva Črnomerec centra iznosi 245,6 milijuna kuna, a prikazani gubitak u prvom tromjesečju 2,6 milijuna kuna ipak je nešto manji od onog ostvarenog u istom razdoblju prošle godine koju je tvrtka završila s čak 16,3 milijuna kuna ukupnog gubitka.

Početak gradnje Črnomerec centra | Author: Igor Kralj (PIXSELL) Igor Kralj (PIXSELL)

Ukupni "utvrđeni manjak likvidnih sredstava" Črnomerec centra krajem ožujka iznosio je 78,8 milijuna kuna, a u planu restrukturiranja se, između ostaloga, razlučnim vjerovnicima predlaže reprogram tražbina na rok od šest godina, otpis zatezne kamate i troškova.

U planu piše da se "u uvjetima nelikvidnosti i insolventnosti, u postupku predstečajnog postupka" razmatrala mogućnost uspostave strateškog partnerstva te da se među važnijim vjerovnicima identificiralo Agrokor kao "razborito relevantnog strateškog partnera" s obzirom na to da je Agrokor grupacija i u prethodnim razdobljima pratila taj projekt.

"Unosom svojih tražbina u kapital Društva, stečenih temeljem sudužništva prema Imex banci, Agrokor će ostvarivati značajnu kontrolu nad poslovnim odlukama, a što Društvo vidi kao prednost i razboritu opciju u postojećim okolnostima jer, ako se strateško partnerstvo ne realizira i ne pribavi podrška Agrokora, izvjesno je da će nad Društvom biti otvoren stečajni postupak", navodi se u planu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.