Mafija u svemu ima svoje prste, pa tako sada postoje teorije da bi i mafija mogla biti odgovorna za katastrofalno rušenje mosta u Genovi gdje su deseci ljudi izgubili živote. Takvu teoriju je prvi objavio kanadski Globe and Mail kada su napisali da su kompanije s mafijom ušle u talijansku industriju cementa i gradnje tijekom desetljeća.
Tužiteljstvo im je redovito na teret stavljalo optužbe da njihova gradnja ne može izdržati potrebna opterećenja. Jedan od najjednostavnijih načina prevara na gradnji je korištenje jeftinijeg i lošijeg čelika te slabijeg betona. Kako piše Globe and Mail, mafija je zloglasna po tome što su redovito pobjeđivali na natječajima za obnovu zgrada nakon potresa, a često ne bi ispoštivali potpisane ugovore o kvaliteti radova.
Utjecaj mafije, pogotovo prije nekoliko desetljeća kad su bili na vrhuncu moći, bio je toliko snažan da je ogromna većina sicilijanskih tvrtki plaćala reket. Ugledni Economist je prije samo nekoliko mjeseci napisao da je više od 80% svih kompanija na Siciliji plaćalo reket ili "pizzo" kako ga tamo nazivaju, a nesretne tvrtke su morale izdvajati gotovo desetinu svojih prihoda i davati mafiji.
Sada je to znatno smanjeno, zahvaljujući i brojnim organizacijama koje pružaju pravne savjete ugroženim poduzetnicima. Sada tvrtke daju mnogo manje novca mafiji, ali vrlo vjerojatno će se reket i dalje nastaviti. Osim samog novca, važan je i utjecaj kojeg mafija u takvim situacijama ima. Ucjenama natjeraju male trgovce ili vlasnike kafića da skrivaju drogu, oružje ili mafijaše u bijegu od policije. Giuseppe Todaro je tijekom 17 godina dao oko četvrt milijuna eura mafijašima, a on kaže da postoji realna šansa da će se reket nastaviti zato što postoje situacije gdje se mafija i ucijenjeni obrtnik nađu na istoj strani. Kad treba utjerati dugove, otjerati konkurenciju ili uvjeriti radnike da ne bi trebali ići prijaviti neregularne uvjete rada, mafija priskoči u pomoć.
2016. godine je tadašnji šef talijanskog ureda za borbu protiv mafije Franco Roberti kazao da vlasti moraju osigurati uvjete da mafija ne može raditi na obnovi gradova u središnjoj Italiji oštećenih nakon potresa. "Postoje rizici, nema koristi to skrivati. Rizik od infiltracije je uvijek visok. Obnova nakon potresa je primamljiv plijen za kriminalne organizacije i njihove poslovne interese", kazao je Roberti za talijanski list La Repubblica.
Desetljećima su kriminalne organizacije ucjenjivale, varale ili prisiljavale dodjele unosnih građevinskih ugovora i tako sebi jamčili basnoslovne zarade. Dave Parker, tehnički urednik emeritus strukovnog britanskog časopisa New Civil Engineer kazao je za Radio 4 da postoje urbane legende o velikom utjecaju mafije na građevinsku industriju tijekom šezdesetih godina kada je nastao vijadukt Morandi.
Možda i najočitiji primjer je talijanska autocesta A3 između Napulja i Reggio Calabrije započeta 1929. godine i otvorena tek 1974. godine, a prate ju brojne kontroverze i priče da je mafija dobro zaradila na toj cesti. Stvari su otišle tako daleko da je Europska unija tražila od Italije da vrate stotine milijuna eura isplaćenih iz fondova EU. Između 2007. i 2010. godine su velike dionice trebale proći ekstenzivnu obnovu, a europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) otkrio je situacije gdje je cesta bila zatvorena, navodno zbog renovacije, dok niti jedan radnik se nije tamo pojavio.
Reggio Calabria je u jednom trenutku upala u tolike probleme da su iz Rima poslali svoje povjerenike, a čitavu gradsku skupštinu raspustili pod optužbama da su povezani s mafijom.
"Kad bi građevinska firma htjela raditi na A3, prvo bi se obratili lokalnom šefu mafije, a ne lokalnim vlastima. Mafiji bi plaćali tri posto vrijednosti projekta kako im nitko ne bi uništio gradilište", ispričao je svojevremeno za britanski Telegraph Paolo Toscano, urednik Gazette del Sud.
Kad je Telegraph posjetio A3 u jesen 2012. godine zatekli su gradilišta s datumima iz 1992. godine, ali radnika nigdje.
U međuvremenu, broj poginulih u urušavanju vijadukta u Genovi porastao je na 42, a potraga za žrtvama i dalje traje, rekao je u srijedu glavni gradski tužitelj.
"U ovom trenutku znamo za 42 poginulih, uključujući troje maloljetnika", rekao je tužitelj Francesco Cozzi za RAI, dodajući da su to privremeni podaci.
Ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini rekao je ranije da je među žrtvama troje djece u dobi od 8, 12 i 13 godina.
Vijadukt se urušio u utorak tijekom nevremena. Gotovo 240 vatrogasaca pretraživalo je cijelu noć ruševine uz pomoć pasa tragača ne bi pronašli preživjele.
Nekih 30 do 35 automobila i tri kamiona palo je s visine od 45 metara kada se vijadukt Morandi, koji mještani zovu Bruklinski most, urušio. Vijadukt se nalazi iznad rijeke, željezničke pruge i dva skladišta.
Bio je ključan prometni pravac u gradu povezujući ceste koje idu prema Francuskoj i Milanu.
"Ljudi koji žive u Genovi voze se preko tog vijadukta nekoliko puta na dan", rekao je zamjenik ministra za infrastrukturu i promet Edoardo Rixi, koji je podrijetlom iz Genove.
Premijer Giuseppe Conte, koji je u utorak prekinuo ljetovanje kako bi obišao mjesto nesreće, napisao je na Facebooku da je doživio "najduži i najteži dan kao premijer".
Obećao je da će se provesti provjera stanja talijanske cestovne infrastrukture kako se ovakva tragedija ne bi ponovila.
Ministar infrastrukture i prometa Danilo Toninelli okrivio je za nesreću privatnu tvrtku za autoceste Autostrade per l'Italia i pozvao njezinu upravu da odmah podnese ostavku.
S druge strane, Salvini je napomenuo da europska pravila o proračunskoj disciplini priječe Italiji ulaganja u poboljšanje infrastrukture.
"Uvijek morate tražiti dopuštenje za trošenje novca", rekao je.
Autostrade per l'Italia u utorak je objavio da je vijadukt Morandi, sagrađen 1960-ih, bio pod stalnim nadzorom i da su upravo u tijeku bili radovi na jačanju njegovih temelja.
Prije dvije godine, profesor građevinarstva na Sveučilištu u Genovi Antonio Brencich ocijenio je da je most "građevinski neuspjeh" s "jako visokim troškovima održavanja".
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Nije to ništa,kod nas je mafija stvarala državu-zna se,zar ne?
Možda osveta od Mattea Messine Denara što su mu sve bliže i diraju mu obitelj.